U organizaciji Hrvatskog društva učitelja i profesora njemačkog jezika u Dječjoj kući je nedavno održan međužupanijski stručni skup “Položaj njemačkog jezika u našoj regiji (trenutno stanje, izazovi i planovi za budućnost)”, a u sklopu toga i panel rasprava koja se bavi značajem višejezičnosti.

Ovaj je skup okupio brojne nastavnike njemačkoga jezika, no i neke nastavnike drugih stranih jezika.

U povodu trideset godina Hrvatskog društva učitelja i profesora njemačkog jezika prikazan je i dokumentarni film koji uz brojne govornike, odnosno članove toga društva prikazuje njegovo djelovanje tijekom dekada.

Isti cilj

Kako je naglasio tajnik Hrvatskog društva učitelja i nastavnika njemačkog jezika Adam Vuk, Društvo slavi trideset godina postojanja, a upravo je riječki ogranak koji je osnovan početkom prosinca 1993. jedan od prvih ogranaka, od sedam u zemlji.

Tijekom svih tih godina, ističe, cilj je bio i ostao isti, a to je borba za poboljšanje statusa njemačkog jezika u našem obrazovnom sustavu koji još uvijek nije obavezan jezik.

Taj je cilj sukladan europskoj višejezičnosti koja se stalno naglašava i kojoj se teži; tome da uz materinski jezik u osnovnim školama budu prisutna i dva obavezna strana jezika, odnosno da uz prvi strani jezik, koji je u većini škola engleski, i drugi strani jezik bude obavezan, primjerice njemački u nekim školama.

Uz sam skup održana je panel rasprava “Važnost poznavanja stranih jezika” u kojoj su sudjelovale članice Bilingualism Matters@Rijeka doc.dr.sc. Nataša Košuta i dr.sc. Iva Peršić, a njegova voditeljica izv.prof.dr.sc. Tihana Kraš s Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci održala je središnje predavanje o istinama i zabludama o višejezičnosti, odnosno o njezinoj važnosti.

Kako je Kraš definirala u svojem predavanju višejezičnost, odnosno redovita uporaba više jezika ili dijalekata u svakodnevnome životu, vrlo je česta pojava koja donosi niz cjeloživotnih društvenih, jezičnih i kognitivnih prednosti, no usprkos tome uz nju se još uvijek vezuju nedoumice, zablude i predrasude koje mogu imati štetne posljedice za pojedinca i društvo, primjerice kako učenje više jezika usporava djetetov razvoj, kako dijete ne može usvojiti niti jedan jezik dobro i tome slično.

Prednosti višejezičnosti

Govoreći o čestim zabludama o višejezičnosti koje je opovrgnula u svjetlu najnovijih rezultata znanstvenih istraživanja, izvanredna je profesorica pojasnila da višejezičnost ima razne prednosti – primjerice olakšava usredotočivanje na bitno prilikom rješavanja zadataka, a može čak i odgoditi demenciju, te ju je stoga važno poticati u svim životnim dobima.

U svojem iscrpnom izlaganju opisala je temeljna načela višejezičnoga odgoja djece, odnosno objasnila o kojim čimbenicima ovisi njegov ishod, a kako je istaknula, za učenje nekog jezika važni su motiv i prilika, to jest dovoljna količina jezičnog unosa, bogat i raznovrstan jezični unos usmjeren prema djetetu te poticajan društveni kontekst.

Na kraju, naglasila je važnost raspolaganja točnim i znanstveno utemeljenim informacijama o višejezičnosti te ukratko predstavila djelovanje ogranka međunarodne neprofitne organizacije Bilingualism Matters iz Edinburgha, Ujedinjenog Kraljevstva, pod nazivom Bilingualism Matters@Rijeka koji djeluje pri Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Rijeci.

Javna rasprava

U panel raspravi održanoj nakon predavanja sudjelovala je područna menadžerica dm-a Alma Antičević, voditeljica Francuske alijanse Matea Blažić, izv. prof. dr. sc. Mirjana Borucinsky s Pomorskog fakulteta, doc. dr. sc. Nataša Košuta s Filozofskog fakulteta, profesorica Salezijanske klasične gimnazije Andrea Lerga, učenice Prve riječke hrvatske gimnazije Nika Maltar i Ema Blažina, ravnatelj Ustanove za obrazovanje odraslih “Dante” Andrej Marušić, Sanela Murica iz OMNIA Centra za strane jezike, dr. sc. Iva Peršić s Filozofskog fakulteta, viši savjetnik Boris Pilepić iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, predsjednica riječke Zajednice Talijana Melita Sciucca, direktorica ljudskih resursa Hilton hotela Nataša Kovačić Stilinović, predstavnik Turističke zajednice grada Rijeke Dominik Damiš i ravnateljica OŠ Podmurvice Iva Vukić-Antić.

Organizatorice skupa Dragana Balvan Matoković iz OŠ Zamet i Dragana Franjić iz Prve riječke hrvatske gimnazije predstavile su volonterski projekt KDV u povodu 30. obljetnice Društva.