Massimo Oklen, Ema Kukuljan, Doris Kedžo i Nensi Araminčić / Snimio Silvano JEŽINA
Iako im svjedodžba nudi velike mogućnosti odlaska u inozemstvo, sve troje slažu se da je njihova budućnost u Hrvatskoj. Ipak, puno je i onih koji nakon završene škole odlazi, uglavnom zbog neadekvatnih uvjeta rada, kaže voditeljica nastave u riječkoj Medicinskoj školi Nensi Araminčić
RIJEKA Ema Kukuljan, Doris Kedžo i Massimo Oklen za godinu dana imat će u rukama svjedožbu Medicinske škole Rijeka koja im otvara vrata tržišta rada svih zemalja EU-a, jer riječ je o reguliranim profesijama.
Međutim, iako im svjedodžba nudi vrlo velike mogućnosti odlaska u inozemstvo, sve troje slažu se da je njihova budućnost u Hrvatskoj. Suprotno od rezultata najnovijeg istraživanja koje je za Agenciju za znanost i visoko obrazovanje izradio Institut za društvena istraživanja, a koji pokazuju da svaki drugi srednjoškolac želi napustiti Hrvatsku, jer smatraju da se izvan Hrvatske živi bolje, troje riječkih učenika dijeli mišljenje da se i u Hrvatskoj može jednako dobro živjeti.
Svjesni problema
– Mislim da ovdje mogu ostvariti sve što je potrebno i nemam namjeru otići. Želim nastaviti školovanje i zaposliti se, a vjerujem da po tom pitanju neću imati problema. Većina želi ići van, jer misli da će im biti bolje, ali moje je mišljenje da Hrvatska može pružiti isto ono što se može vani dobiti. Imam prijatelje koji su otišli. Dosta njih otišlo je u Irsku. Konkretno otišla je tamo jedna prijateljica na studij i ne misli se vraćati – priča Ema.
Ona će za godinu dana završiti usmjerenje sanitarnog inženjerstva, kao i Massimo, a oboje svoju budućnost vide na jednak način. Nakon srednje škole slijedi studij, a potom radno mjesto. Massimo kaže da prvenstveno Hrvatsku ne bi napustio zbog obitelji i prijatelja, a kao i Ema i on je mišljenja da se u Hrvatskoj može sasvim solidno živjeti. Oni ne ulaze u 44 posto tinejdžera koji hrvatsku budućnost vide negativno, no ipak svjesni su itekako da postoje problemi, jer kako priča buduća medicinska sestra Doris, nije sve stvar financija, nego i u organiziranosti posla, ali i međuljudskim odnosima. Do tog je zaključka došla, kaže, odrađujući praksu.
– Medicinske sestre su preopterećene poslom. Događa se da su po dvije sestre na jednom odjelu što je van svake pameti. Stoga mladi odlaze prije zbog uvjeta nego zbog financijske situacije. Znam neke medicinske sestre, ali i druge struke, koje su otišle u Irsku i u kontaktu smo. Jedna se vratila zbog emocionalnih razloga, a ono što kažu je da je organizacija rada puno bolja i da medicinske sestre imaju daleko bolji status u društvu te su cjenjenije nego kod nas – kaže Doris.
Dnevni odlasci
Iako se školuje za medicinsku sestru, Doris želi studirati ruski jezik i sociologiju. To je ono čime se u životu prvenstveno želi baviti i to u Hrvatskoj.
– Odlazak u inozemstvo dolazi u obzir samo u svrhu edukacije, jer smatram da je to odličan način širenja vidika, stjecanja novih znanja i upoznavanja druge kulture. No, nakon nekoliko godina s tim znanjem treba se vratiti u Hrvatsku – ističe Doris.
Želja riječkih srednjoškolaca za nastavkom obrazovanja sukladna je rezultatima istraživanja koji pokazuju da čak 84 posto današnjih maturanata želi studirati, što govori u prilog tome da je visokoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj postalo normativno očekivanje.
Iako su očekivanja troje učenika optimistična i u pogledu vlastite, ali i Hrvatske budućnosti, realnost je ipak malo drugačija i potvrđuje rezultate istraživanja koji kažu da bi svaki drugi srednjoškolac napustio Hrvatsku. Bivši učenici Medicinske škole, prema iskustvima profesorice i voditeljice nastave Nensi Araminčić, odlaze iz Hrvatske gotovo na dnevnoj bazi.
Kadar za druge
– Zemlje u koje odlaze naši učenici dobivaju gotov kadar u koji je Hrvatska uložila – kaže Araminčić.
Njeno mišljenje dijeli i ravnatelj Medicinske škole Alen Vukelić koji upozorava da će, ako se nešto ne poduzme, Hrvatska stalno obrazovati i osposobljavati kadar za zapadne zemlje.
– Zadnjih nekoliko godina taj trend odlazaka mladih postao je jači, a ono što im treba ponuditi bolji su uvjeti rada. Uvjeti rada su ti koji diktiraju i presuđuju u konačnoj odluci kod onih koji se premišljaju. Kadar koji naša škola obrazuje i u Hrvatskoj je iznimno tražen. Naši učenici dobivaju radno mjesto i prije nego maturiraju. Sad smo u situaciji da moramo izdati nekoliko diploma prije svečane podjele koju obično organiziramo početkom srpnja, jer su je učenici tražili zbog radnog mjesta – zaključuje Vukelić.
