KOMEMORACIJA

Okupljanje na »Želiznih vrati«: U Općini Klana odana počast žrtvama stradalima u Drugom svjetskom ratu

Bruna Matičić

Foto Mateo Levak

Foto Mateo Levak

Okupili smo se kako bismo obilježili Dan antifašističke borbe te odali počast 128 mještana općine Klana koje su svoje živote položili u Drugom svjetskom ratu, a posebno braći Zubalj koja su simbol stradanja i terora koje je naš kraj pretrpio u ratnim godinama, kazala je načelnica Šarčević Grgić.



KLANA – Ususret Danu antifašističke borbe Općina Klana i mještani Studene organizirali su prigodno druženje i okupljanje na Želiznih vrati kako bi odali počast svim žrtvama stradalim u Drugom svjetskom ratu. Na mjestu gdje su u svibnju 1944. ubijeni Marija i Mate Zubalj, odnosno na spomen-ploči postavljenoj u njihovu čast, mještani Klane i Studene te predstavnici Općine Klana na čelu s načelnicom Željkom Šarčević Grgić, uz Dinka Tamaruta, predsjednika Saveza antifašističkih boraca Primorsko-goranske županije, položili su vijence i cvijeće te se prisjetili stradanja koja su u svibnju 1944. godine zadesila Lisac, Studenu i Brezu.


– Okupili smo se kako bismo obilježili Dan antifašističke borbe te odali počast 128 mještana općine Klana koje su svoje živote položili u Drugom svjetskom ratu, a posebno braći Zubalj koja su simbol stradanja i terora koje je naš kraj pretrpio u ratnim godinama, kazala je načelnica Šarčević Grgić, naglasivši važnost obilježavanja ovih događaja da strahote prouzročene od strane fašističkog i nacističkog okupatora nikad ne budu zaboravljeni.


Dinko Tamarut pritom je istaknuo kako polaganjem vijenaca odaju počast i pijetet svim žrtvama fašističkog terora i svim mladim ljudima koji su dali svoje živote za slobodu koju danas uživamo.




– Važno je obilježavati i prisjećati se jer su tragedije i stradanja toliko teška i bolna da se nikad ne smiju zaboraviti. Antifašizam koji se u ovom kraju pojavio, okupljao je partizanske jedinice Istre, Grobinštine i Kastavštine i borce koji su sudjelovali u završnim borbama i pridonijeli oslobođenju od okupatora. Na jedan određeni način danas odajemo zahvalnost i poštovanje ljudima koji su dali živote za slobodu, zaključio je Tamarut.