RIJEKA – U povodu završetka Erasmus+ projekta “Youngeteers” koji se provodi od 2021. godine i koji se bavi temom volontiranja za vrijeme krize, jučer su u RiHubu predstavljeni rezultati tog projekta, metodologija i priručnik, a održana je i panel rasprava u sklopu koje su dani primjeri dobre prakse volontiranja te istaknute volonterske mogućnosti.

Poboljšati aktivnosti

U predstavljanju rezultata projekta “Youngeteers” i njegove metodologije, voditeljica projekata iz tvrtke Subjekt, Anita Ladišić, istaknula je da je ideja o projektu nastala tijekom 2020. godine kad je pandemija koronavirusa paralizirala kulturni i kreativni sektor, pa su mnoge aktivnosti bile ograničene. S ciljem da pronađu inovativne i alternativne načine poboljšanja volonterskih aktivnosti i programa, okupila se grupa entuzijasta, a rezultat je međusektorska suradnja koja je donijela različite ideje i pristupe, i teoretska i praktična znanja, problemu volontiranja za vrijeme krize.

Projekt je nastao je u sklopu Erasmus+ Partnerstva za kreativnost za područje mladih, a od projektnih aktivnosti uključio je upravljanje i provedbu projekta, sastanke, transnacionalne aktivnosti učenja, podučavanja i osposobljavanja te intelektualne rezultate – Youngeteers metodologiju i priručnik.

Uzimajući u obzir definiciju volontiranja prema kojoj je volontiranje, piše u priručniku, dobrovoljna aktivnost u kategorijama sudjelovanja kojom upravlja formalna struktura, uglavnom usmjerena na izgradnju zajednice, jasno je da i takva, iako dobrovoljna aktivnost također mora imati definirana prava i obaveze. Volontiranje također uključuje, predstavljeno je, i krizni menadžment, mjere i metodologije koje se koriste za prepoznavanje, kontrolu i ograničavanje šteta od krize i njenih popratnih učinaka, a kreće od rizika, preko prilike, prijetnje, krize, pa sve do katastrofe. Što se volonterske aktivnosti tiče, bitna je izgradnja učinkovitih volonterskih timova u čemu pomaže komunikacija, suradničko okruženje te prevencija “izgaranja”. Iako je volontiranje timski rad, do izražaja dolaze i individualnost, kreativna suradnja i “vršnjačko vodstvo”, a priručnik sadrži i LARP, pokret u edukaciji iznikao 1970-ih godina koji se temelji na metodi igranja uloga uživo.

Nakon predstavljanja metodologije i priručnika održala se i panel rasprava o praktičnim iskustvima volontiranja za vrijeme pandemije, a govorilo se o tome što se moralo promijeniti u pristupu radu s volonterima, koje su inovacije, istaknuti trenutci, kakva je trenutna situacija s volontiranjem općenito te što se moglo naučiti iz krizne pandemijske situacije. U sklopu panela o iskustvima s volonterima iz perspektiva Crvenog križa govorila je Branka Maračić, voditeljica Volonterskog centra Rijeka Marta Hauser govorila je o pružanju podrške volonterima za vrijeme pandemije, voditeljica volonterskog programa u kulturi u HKD-u Asja Brusić govorila je o reakciji volontera na otkazivanje programa u kulturi, a Ivana Babić koja je u vrijeme pandemije bila voditeljica Studentskog zbora Akademije primijenjenih umjetnosti govorila je kako su se u toj novonastaloj situaciji snašli studenti te sveučilišne ustrojbene jedinice.

Suradnici na projektu

Projekt “YOUNGETEERS” ili punim nazivom “Volunteers in the Cultural Events – Lessons Learned from COVID-19 Crisis” provodi se od ožujka 2021. godine, a osim tvrtke Subjekt iz Rijeke koja je koordinator projekta, međusektorsko partnerstvo uključuje i organizacije zadužene za provođenje projekta Europska prijestolnica kulture – Plovdiv2019 iz Bugarske, Novi Sad2022 iz Srbije i Timisoara 2023 iz Rumunjske, i socijalnu zadrugu Immaginaria iz Italije, obrazovnu zakladu Nausika iz Poljske i udrugu LARPifiers iz Grčke.