RIJEKA  Zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada u Centru za gospodarenje otpadom (CZGO) Marišćina poskupjet će od 1. listopada za 270 posto, sa sadašnjih 470 kuna na čak 1.180 kuna po toni, no Miodrag Šarac, direktor Ekoplusa, tvrtke koja upravlja Marišćinom, na današnjoj je konferenciji za novine najavio kako će odvoz otpada za prosječnu četveročlanu obitelj koja koristi kantu zapremine 120 litara u varijabilnom dijelu biti povećan za 15,73 kune, odnosno iznosit će 26,16 kuna mjesečno.

S obzirom da je iz komunalnih društava na području županije koja otpad predaju na zbrinjavanje Ekoplusu još u srpnju zbog povećanja tarifa na Marišćini najavljeno povećanje varijabilnog dijela računa do osamdeset posto, novinare je zanimalo kako su u Ekoplusu došli do te računice. Šarac je objasnio da Marišćina ne šalje račune građanima, nego to čine komunalna društva.

– Hoće li ona ići na korekciju cijena prema građanima, ovisi o samim komunalnim društvima, ali i u tom slučaju građanima se može promijeniti samo varijabilni dio računa za uslugu odvoza otpada, rekao je Šarac.

Selekcija otpada i ušteda

Sam izračun troškova prosječne obitelji temeljen je na predaji jednog spremnika od 120 litara mjesečno što je, prema njegovim riječima, ostvarivo ukoliko se u domaćinstvima selektira otpad. U stvarnosti je situacija drugačija pa, opet prema njegovim riječima, obitelj od četiri člana u prosjeku predaje po četiri spremnika od 120 litara mjesečno, čime jednostavnom matematikom dolazimo do poskupljenja od preko šezdeset kuna.

Alfredo Davanzo i Miodrag Šarac / Snimio Marko GRACIN

– U projektu Centra za gospodarenje otpadom predviđeno je primanje 1.600 tona otpada dnevno u prosjeku, ali uz primarnu selekciju 50 posto otpada u kućanstvima i komunalnim društvima. Prema projektu, u ovoj je godini primarna selekcija trebala biti preko 50 posto na teritoriju županije, a dobar dio gradova i općina još je daleko od toga. Zbog toga su i količine otpada puno veće od predviđenih projektom, a time i cijena zbrinjavanja. Cilj je da potaknemo što veću primarnu selekciju jer na taj način građani mogu izravno uštedjeti na mjesečnim računima, rekao je Šarac, dodajući kako su na rast cijene Centra za gospodarenje otpadom utjecali i drugi faktori, poput zbrinjavanja goriva proizvedenog obradom otpada.

– Na zbrinjavanje viška otpada, u odnosu na kapacitet Centra, što je posebno izraženo u ljetnim mjesecima, otpada 22 posto naših troškova. Na zbrinjavanje SRF-a, odnosno goriva iz otpada, još 29 posto. Projektom je predviđeni trošak zbrinjavanja goriva bio nula, a na tržištu je trenutno cijena zbrinjavanja tog goriva između 140 i 160 eura po toni. Povećana je komunalna naknada na 6,5 milijuna kuna, uz iznos naknade za opterećenje okoliša od 2,5 milijuna kuna. Ukupno svega 40 posto naših troškova otpada na operativno poslovanje Centra i plaće zaposlenih, rekao je Šarac.

Nema ekstra zarade

Novinare je zanimalo čemu toliko povećanje cijene, s obzirom da je Ekoplus lani poslovao s gubitkom od četiri milijuna kuna, a s novim tarifama ukupni bi prihodi trebali narasti za više od osamdeset milijuna kuna.

– U prošloj godini nije bilo interesa tržišta za zbrinjavanje goriva proizvedenog iz otpada koje je odlagano na plohe, čime se skraćuje životni vijek Centra i zauzima kapacitet ploha za odlaganje otpada. Procijenjeni troškovi u tom dijelu za iduću godinu su 30 posto od ukupnih prihoda. Zbrinjavanje viška otpada u ljetnim mjesecima stajat će oko 28 milijuna kuna, odnosno 22 posto od prihoda. Kada se tome dodaju parafiskalni nameti, vidljivo je zbog čega je cijena narasla, rekao je Šarac.

Na pitanje je li točno da je Ekoplus s tvrtkom Cezar ugovorio zbrinjavanje viška otpada po cijeni od 900 kuna po toni, dok istodobno planira komunalnim društvima naplaćivati 1.180 kuna po toni, odgovorio je potvrdno, ali i dodao kako je riječ o ugovoru za ovu godinu, koji je većim dijelom realiziran.

– Mi smo ove godine naplaćivali zbrinjavanje po cijeni od 470 kuna po toni, tako da nema govora o ekstra zaradi, rekao je Šarac.

Zaštita okoliša i zdravlja

Zanimalo nas je što će biti iduće godine, ako Cezar ponudi istu cijenu, a Ekoplus bude naplaćivao gotovo 300 kuna više.

– Ukoliko se pojavi netko tko će sufinancirati naše troškove, poput Fonda za zaštitu okoliša, rado ćemo smanjiti cijene zbrinjavanja otpada, okolišao je Šarac.

Što se tiče problema sa zaštitom okoliša i zdravlja građana koji žive na području oko Marišćine, Šarac je kazao kako je u 2020. godini provedeno 29 inspekcijskih nadzora, od kojih niti jedan nije pokazao veće nepravilnosti.

– Dosadašnjim ispitivanjima nije dokazano postojanje nikakvih vrijednosti kemijskih spojeva preko dopuštenih granica te nema zdravstvenih ugroza. Što se tiče vrijednosti iznad granica u hali i na odlagališnoj plohi, Nastavni zavod za javno zdravstvo nam je dao preporuke za daljnja potupanja. Od svih ispitanih radnika, trojica su imala koncentracije žive i arsena veće od uobičajenih, ali im je potvrđena radna sposobnost. U segmentu zaštite zaposlenika i utjecaja na okoliš u zadnjih godinu i pol dana učinjeni su veliki pomaci, rekao je Šarac.