RIJEKA Prvi dani useljenja nove bolnice za ženu i dijete na Sušaku protječu u privikavanju osoblja triju klinika na nove prostore i pripremama za sutra kada će sve klinike započeti sa svojim redovnim programom koji je ovog tjedna zbog preseljenja bio reduciran. Sam proces preseljenja uspješno je završen i malo je reći kako su svi oduševljeni novim prostorima i opremom bolnice za ženu i dijete. Prostori su zaista impresivni, a Klinički bolnički centar Rijeka s ovakvim kompleksom može parirati bilo kojem suvremenom centru u najrazvijenijim zemljama svijeta.

Posao stoljeća

I iako bi se moglo pomisliti da je selidba u nove prostore samo transfer bolesnika s jednog mjesta na drugo, koje je pritom neusporedivo bolje i modernije, mnogi zaboravljaju koliko može biti izazovna jedna obična selidba, a ako se toj selidbi doda odgovornost za ljudske živote, onda postaje jasno da su zaposlenici Klinike za pedijatriju, Klinike za dječju kirurgiju i Klinike za ginekologiju i porodništvo ovog tjedna odradili posao stoljeća.

Osmijeh na licima sve govori / Foto Marko GRACIN

– Preseljenje je velik stres, sama selidba je velik stresor i kad se seli pojedinac ili obitelj, a u ovom slučaju sa sobom nosite i odgovornost za ljudski život. Bolesnici su najveći rizik u takvim situacijama i zato smo smanjili broj malih bolesnika na minimum prilikom selidbe. Na Kantridi smo bili smješteni u staroj zgradi s početka prošlog stoljeća koja je u više navrata adaptirana i prilagođavana. Odjel dječje kirurgije tamo je osnovan 1965. godine i sve te godine stalno smo improvizirali. Pritom smo svi mi prošli edukacije po Europi i vidjeli kao izgledaju moderne klinike i znali što nam nedostaje. A nedostajao nam je prvenstveno centralizirani dio gdje možemo imati pristup pacijentu s jednog mjesta, da su sobe prozračne i vidi se iz jedne u drugu, jer to su ipak djeca i treba ih imati stalno na oku. Roditelji koji su boravili uz djecu uvijek bi nas alarmirali ako se nešto događalo, ali sada imamo takav sustav koji nas i bez roditelja odmah alarmira. Novi prostor divno izgleda i mislim da smo najopremljenija bolnica u ovom dijelu Europe. To je bolnica koja sigurno ima svoju budućnost minimalno 50 godina, a mi znanje imamo, kao i iskustvo i mislim da ćemo bolesnicima pružiti najkvalitetniju zdravstvenu zaštitu, kaže predstojnik Klinike za dječju kirurgiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka prof. dr. Nado Bukvić.

Ugodan prostor i za djelatnike i za pacijente / Foto Marko GRACIN

Upoznavanje prostora

Dječja kirurgija u novoj bolnici trenutno ima četiri operacijske sale – jedna je endoskopska, zatim su tu opća i traumatološka, a u prizemlju gdje se nalazi poliklinički dio klinike, smještena je sala za hitne slučajeve. U zgradi postoji još jedna pedijatrijska operacijska sala, i to ona endoskopska koja je namijenjena pedijatrima, a koji su dosad na Kantridi svoje procedure obavljali u sali Klinike za dječju kirurgiju.

– Mi ne možemo bez pedijatara i oni ne mogu bez nas, mi moramo i želimo surađivati. Odijeljenost na Kantridi malo je otežavala tu situaciju, no sad u jednoj zgradi unutar jedne minute pedijatar je kod nas, i obrnuto. Isto vrijedi i za rodilište jer dijete kad se rodi s urođenom anomalijom potrebni su mu pedijatar i intenzivista, ali i kirurg te dječji anesteziolog koji će obaviti operaciju. Prije tom brzinom baš i nismo mogli sve to obaviti. Sad je kod nas i vrhunska oprema, sve imamo i više nemamo razloga da kažemo – mi to nismo mogli. Nemamo alibija, dodaje Bukvić koji posebno ističe doprinos medicinskih sestara s ove klinike u preseljenju iz starih prostora, ali i općenito u kvaliteti rada klinike.

Glavna sestra ove klinike Katica Peranić Šegota podsjeća da planiranje i simulacije mogućih situacija i dalje traju. Uvježbava se rutina, a posebno je važno upamtiti raspored lijekova, potrošnog materijala i svega što je potrebno naći bez gubljenja sekundi u hitnim situacijama.

I više nego zadovoljni – glavna sestra Klinike za dječju kirurgiju Katica Peranić Šegota i predstojnik Klinike Nado Bukvić / Foto Marko GRACIN

– Još preslagujemo lijekove i potrošni materijal postavljajući sve moguće scenarije. Moramo dobro poznavati prostor kako bismo pravovremeno reagirali. Intenzivno tu boravimo i pripremamo se za svaku situaciju zadnja tri tjedna. Na Kantridi smo živjeli s improvizacijama i potpuno smo se na to navikli. Svašta smo osmišljavali da osiguramo sigurnost i dobijemo kvalitetu. Sad će nam biti puno lakše, a okruženje je apsolutno motivirajuće, ali je veća i odgovornost jer prisutna tehnologija od sviju nas traži da se dalje educiramo, kaže Peranić Šegota dodajući kako je broj kreveta ostao isti, ali se zato prostor povećao pet puta u odnosu na onaj u kojem su radili na Kantridi.

Značajan iskorak

Zadnje majke s bebama iz stare zgrade na riječkom lokalitetu otpuštene su jučer kada je zgrada još jednog starog riječkog rodilišta zaključala vrata. U 24 sata rada u novoj bolnici dogodilo se pet poroda. Uz porode ovaj tjedan su se obavljale samo hitne operacije, no sutra Klinika za ginekologiju kreće s radom u punom opsegu. Predstojnik Klinike za ginekologiju doc. dr. Marko Klarić ističe kako je osoblje klinike zadnjih tjedan dana ovdje neprestano dolazilo pa su upoznati s prostorom, no svejedno kad ide u lift prema operacijskoj sali, mora razmisliti koji kat pritisnuti.

– U odnosu na prethodne prostore ovdje je sve novo i što se tiče medicinske opreme sve je puno bolje. Imamo rađaonice koje su naprednije i modernije, svaka rodilja ima svoju sobu s toaletom i sada imaju svoju intimu, imamo više bokseva, na riječkom lokalitetu smo imali šest, a ovdje ih je 11. Dva boksa su veća i prilagođena patološkim pregledima. Imamo tri velike operacijske sale, dvije ginekološke i jednu za carske rezove te salu za male zahvate koja namijenjena jednodnevnoj kirurgiji. Imamo još jednu salu na odjelu koja je predviđena za tzv. ambulantnu histeroskopiju što je novina u odnosu na staru lokaciju, a u njoj se izvode histeroskopije bez anestezije. Peta naša operacijska sala je na Zavodu za humanu reprodukciju i namijenjena je embriotransferima. Integracija s pedijatrijom za nas je korak naprijed. Novorođenče bi nakon poroda ostalo kod nas na Neonatologiji. Ako je trebalo dodatne pretrage, trebalo je ići na Kantridu. Naše bebe nakon poroda ovdje imaju sve na raspolaganju u jednoj zgradi. To nam je bitno olakšalo posao, posebice našim neonatolozima, kaže Klarić.

Od ponedjeljka počinje redovni rad svih klinika / Foto Marko Gracin

Pročelnica Zavoda za intenzivno liječenje i neonatologiju doc. dr. Kristina Lah Tomulić smatra da je objedinjavanje intenzivne njege i neonatologije na jednom mjestu značajan iskorak za cjelokupnu medicinsku skrb o djeci odmah po rođenju.

– Neonatologija je prije bila na riječkom lokalitetu i imali smo dvije intenzivne, jednu na Kantridi, drugu u bivšem rodilištu. Prije su mali bolesnici, oni kardiološki i kirurški, bili kod nas na Kantridi jer je tamo bila dječja kirurgija te smo se mi, koji nismo neonatolozi brinuli za tu djecu. Sada o njima brinu neonatolozi, a mi intenzivisti im uskačemo kad je potrebno pokrivanje kardiološkog i kirurškog dijela. Tu su i dječji kirurzi te nam je sve na jednom mjestu, naglašava Lah Tomulić koja se poput svih raduje novi prostorima i opremi.

Povratak kući

S novom bolnicom oduševljeni su i specijalizanti. Trenutno je samo na Klinici za pedijatriju devet specijalizanata iz KBC-a Rijeka, te specijalizanti iz Pule, Šibenika i Zadra, a tu su još i specijalizanti školske medicine i obiteljske medicine te jedan dio internista.

Jedna od njih je dr. Ema Šlabek, riječka studentica rodom iz Koprivnice.

– Osjećaj je kao da smo dobili na Eurojackpotu, sve je savršeno. Prekrasni su mentori, a novi prostori nas dodatno motiviraju, od starta smo uključeni u sve, osjećamo se kao dio kolektiva. Jutros kad sam se probudila jedva sam čekala doći na posao. Sad viđam i ostale specijalizante, svi smo povezani, potiče nas se da što više radimo i da se što prije osamostalimo, kaže Šlabek.

Glavna sestra Zavoda za perinatologiju Martina Perušić Valenčić i predstojnik Klinike za ginekologiju Marko Klarić / Foto Marko GRACIN

Preseljenje na Sušak za neke je pak bio povratak kući, na prva radilišta u karijeri. Jedna od njih je glavna sestra Zavoda za perinatologiju Martina Perušić Valenčić.

– Za mene je ovo drugo seljenje i mogu samo reći da mi je jako drago vratiti se doma na Sušak. Uvijek mi je Sušak bio draži i silno me raduje biti ponovo ovdje, a posebno u novoj bolnici, zaključila je Perušić Valenčić.

Zadovoljne pacijentice

Riječanka Anna Novak i njezin sin Bartol prošle su srijede ušli u povijest kao prva rodilja i prva beba novog riječkog rodilišta. Anna je Bartolovu stariju sestru Kim rodila na riječkom lokalitetu i iako smatra da su novi prostori odlični, vjeruje da postoje i važniji faktori.

Marko Klarić, Anna Novak i Bartol, prva beba rođena u novoj bolnici / Foto Marko GRACIN

– Osoblje je najvažniji faktor. Naravno da je ovdje puno ljepši ambijent, bolja je oprema, odlični su kreveti i porod mi je bio bez epiduralne i prilično brz. Iskustvo je bilo predivno, sve je prilagođeno rodiljama i mislim da su prilikom poroda svi bili euforični gotovo kao i ja. Imala sam potpuno povjerenje i nije me brinulo da sam prva rodilja u novom prostoru, rekla je Novak.

Dajana Medić / Foto Marko GRACIN

Dajana Medić iz Rovinja u 29. je tjednu svoje prve trudnoće i KBC Rijeka došla je iz Opće bolnice Pula, a u srijedu je bila jedna od tri trudnice koje su preseljene s riječkog lokaliteta na Sušak.

– Razlika u prostoru jest očita, ali što se tiče osoblja nema nikakve razlike, a mislim da je osoblje ipak najbitnije. No, ugodnije je u novom. Preseljenje je bilo lijepo organizirano, uigrano i mi smo došle zadnje, kaže Medić.

Ana Jovanov iz Buzeta / Foto Marko Gracin

Sobu dijeli s Anom Jovanov iz Buzeta. I ona je preseljena iz starog rodilišta, a termin poroda sve joj je bliži.

– Ovdje sam zbog dijabetesa tipa 1 s obzirom na to da takve trudnoće zahtijevaju stalan nadzor. Ovo je moja prva trudnoća, još uvijek se privikavam na novu bolnicu, ali mogu reći da je sve jako lijepo, rekla je Jovanov.

Na Klinici za pedijatriju razgovarali smo s Brankom Žgaljić, Davidovom mamom. Njezin osam i pol godina star sin imao je tešku upalu pluća, ali srećom, idući tjedan bit će otpušten iz bolnice.

– Transfer s Kantride bio je odličan, moj sin ga nije ni osjetio. Na Kantridi smo bili na intenzivnoj, a nekoliko godina ranije i na odjelu. David je ovaj put imao je tešku upalu pluća s komplikacijama, no svi stručnjaci intenzivne napravili su odličan posao i početkom sljedećeg tjedna ići ćemo doma. Stručnjaci su svakako najbitniji, a ove prostore mogu samo komentirati da bi svaka bolnica trebala upravo ovako izgledati, rekla je Žgaljić.

Foto Marko GRACIN