Ovogodišnji »Riječki znanstveni mostovi«, međunarodni interdisciplinarni znanstveni simpozij – održan na Fakultetu zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci te dijelom online – bio je posvećen temi »Kreativnost: čudo kreacije u znanosti, umjetnosti i svakodnevnici«.

Skup je okupio predavače iz različitih znanstvenih i akademskih disciplina; održano je 15 predavanja, a sudjelovalo je 20 predavača, najviše s fakulteta hrvatskih sveučilišta te također nekolicina iz Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država i Poljske.

Uigrani tim

Simpozij »Riječki znanstveni mostovi« održan je šestu godinu zaredom, i organiziran je, kako je rekao jedan od njegovih utemeljitelja te član Organizacijskog odbora, dr. Saša Horvat s riječkog Medicinskog fakulteta, u suradnji starih i dobro prokušanih partnera i prijateljskih institucija: Katedre za društvene i humanističke znanosti u medicini Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Fakulteta zdravstvenih studija riječkog Sveučilišta, Teologije u Rijeci, područnog studija Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Teološkog fakulteta Sveučilišta Nicolaus Copernicus iz poljskog Toruña.

Otvarajući skup, dr. Horvat je izdvojio da je kreativnost jedna od onih ljudskih sposobnosti na koju smo se ponajviše oslanjali tijekom pandemijskih godina, i na koju ozbiljno računamo u izazovnim godinama pred nama.

Poručio je da je cilj simpozija ponuditi odrednice teorije i prakse kreativnosti te pokušati naslutiti koliko nas daleko kreativnost može odvesti u osmišljavanju budućnosti čovječanstva.

K tome, rekao je da je u zadnjih pet izdanja »Riječkih znanstvenih mostova« sudjelovalo više od 70 predavača te da je uvjeren da će se visoka razina ovog simpozija i dalje razvijati.

Široka primjena

To je potvrdio i ovogodišnji simpozij, na kojem je, među mnogim, rečeno da se osim u umjetnosti i svakodnevnom životu, kreativnost realizira u znanosti, tehnologiji, sportu i brojnim drugim poljima i disciplinama; da je kreativnost temeljna odrednica svih ljudi koja se realizira na različite načine i u različitim stupnjevima kod svih ljudi; da je kreativnost sposobnost potrebna na brojnim poljima života, od znanosti i umjetnosti, pa sve do osmišljavanja realizacije svakodnevnih obveza…

Priloge skupu dali su predavači: Helena Štrucelj i Damir Brnas te Amir Muzur, Predrag Slijepčević, Tomasz Huzarek, Goran Arbanas i Ante Periša, Franjo Mijatović, Igor Eterović, Wojciech Pikor, Wieslaw Łužy ñski, Aleksandra Golubović i Nikola Vranješ, Gordana Šimunković, Natalija Bogović, Marko Medved, Damir Šehić, Agustín Fuentes, Tanja Horvat i Saša Horvat. Pozdravne riječi na otvorenju simpozija uputili su predstavnici institucija koje su ga suorganizirale te mons. Mate Uzinić, riječki nadbiskup koadjutor.

Široki spektar pogleda

Organizatori su okupili predavače koji su se temom kreativnosti bavili interdisciplinarno, u širokom spektru polazišta i pogleda – od biološke, psihološke, do društvene razine i suvremenih izazova. Promišljano je i osvjetljavano: umjetnost kreativnosti i kreativnost u umjetnosti; kreativnost kroz povećalo znanosti, ali i kreativnost kao pogonska snaga inovacije i promjene – znanstvenog napretka; kreativnost i planetarni problemi; može li umjetna inteligencija biti kreativna i koliko je kreativnost svakodnevice kanalizirana tehnološkim rješenjima; čovjek kao biće navike nasuprot čovjeku kao kreativnom biću; uloga kreativnosti u evolutivnom razvoju; priroda kao izvor i nadahnuće kreativnosti, ali i kao plod kreativnosti Stvoritelja; kreativnost i svijest – koliko nam racij pomaže u objašnjavanju iracionalnog; odnos kreativnosti i mentalnih bolesti; kreativnost i autizam – dva (ne)spojiva fenomena…