RIJEKA – Jedan od najznačajnijih znanstvenih skupova koji okuplja filologe iz zemlje i inozemstva, Riječki filološki dani, i ove je godine, trinaesti put, okupio brojne znanstvenike. Skup koji još od 1994. godine bijenalno, svake dvije godine, organizira riječki Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta, ove je godine ugostio više od sedamdeset znanstvenika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Bugarske, Nizozemske, Srbije, Makedonije i Austrije. Ovogodišnja su izlaganja bila podijeljena u tri sekcije: »Jezik i granice«, zatim »Politika u jeziku, književnosti, kazalištu, kulturi/kultura, književnost, kazalište i jezik u politici« te »Rijeka: jezici, književnosti i kulture u dodiru«.

Prema riječima Saše Stanića, zamjenika predsjednice Programskog odbora 13. Riječkih filoloških dana, na temelju tri sekcije moguće je naznačiti ključne preokupacije skupa, odnosno održanih izlaganja. U kontekstu književnosti i kulture moguće je, pojašnjava, izdvojiti pitanja granice, politike i različitog problematiziranja grada Rijeke i njegove kulture kao temeljnog okvira unutar kojega su se odvijala održana izlaganja sudionika te prateće rasprave.

Širok spektar tema

– Sekcije posvećene književnosti obuhvaćale su širok i raznovrstan spektar tema, a izlagači su se, između ostaloga, bavili pitanjima uzajamnosti odnosa u kojima se politika estetizira, a jezik, književnost, kazalište i kultura politiziraju; načinima na koje pripadnici neke zajednice percipiraju veze politike i umjetnosti; utjecajima institucija na književnu produkciju; odražavanja identitetskih politika na umjetnost. Svi izloženi referati polučili su interes publike te rezultirali poticajnim raspravama nakon izlaganja, kaže Stanić.

Predsjednica Programskog odbora ovogodišnjeg skupa, Nikolina Palašić, ističe da su jezične teme ovogodišnjeg skupa »Jezik i granice« inspirirane Wittgensteinovim riječima »Granice moga jezika znače granice moga svijeta«, a ideja je bila, govori, da vidimo kako stojimo danas s jezikom i granicama, kako razmišljamo o njima, koje granice mi pretpostavljamo u svom jeziku i svom svijetu, koje granice postavljamo svome jeziku i postavljamo ih ili ih probijamo tražeći nove načine njegova opisa i shvaćanja te služenja njime.

Jezik i granice

– Tema »Jezik i granice« okupila je trideset različitih izlaganja pa se tako, recimo, govorilo o granici između pravopisa, gramatike i leksika, nekim graničnim i hibridnim pojavama u jeziku, primjerice o adverbijalu frekvencije ili hibridnim tipovima sintaktičkih struktura sa subordiniranom klauzom, a tematizirane su i granice među jezicima i dijalektima te se raspravljalo čak i o nestanku granica u okviru elektroničke leksikografije. Brojnost su i raznolikost jezičnih priloga koje smo imali zadovoljstvo čuti još jednom potvrdile aktualnost i relevantnost propitivanja granica u samom jeziku, ali i na drugim područjima, pojašnjava Palašić.

Nastavljajući tradiciju okupljanja vrsnih filologa, Riječki su filološki dani, zaključuje Stanić, ujedno najavljujući zbornik radova s ovogodišnjeg skupa, potvrdili svoju relevantnost, a Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci sposobnost okupljanja filologa s hrvatskih i inozemnih sveučilišta oko tema koje problematiziraju područja jezikoslovlja, znanosti o književnosti i kulture na način koji je sukladan uzusima struke, ali koji također može biti prijemčiv i široj publici.