snimio Vedran Karuza
Za njihove će roditelje to značiti cjelogodišnju skrb, a ne kao što je bilo dosad kada za vrijeme školskih praznika nisu znali kako organizirati skrb za djecu koja to više nisu, jer riječ je o korisnicima od dvadesetak i tridesetak godina. Za neke je od tih slučajeva pitanje smještaja pitanje života i smrti...
povezane vijesti
RIJEKA – Do prvog dana lipnja dio bi se korisnika Centra za autizam Rijeka trebao preseliti u prostore Centra za rehabilitaciju na Brašćinama. Trebao bi to biti kraj dugogodišnje agonije roditelja čija su djeca odavno punoljetna, ali i dalje pohađaju Centar za autizam, koji ima odgojno-obrazovnu ulogu i pod ingirencijom je Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Višegodišnja agonija
Odrasle osobe s poremećajima iz autističnog spektra time bi napokon trebale ući pod nadležnost Ministarstva rada, mirovinskog sustava i socijalne politike, gdje odavno pripadaju. Za njihove će roditelje to značiti cjelogodišnju skrb, a ne kao dosad prisilan odlazak na školske praznike za vrijeme kojih ne znaju kako organizirati skrb za djecu koja to više nisu, jer riječ je o korisnicima Centra od dvadesetak i tridesetak godina. Ta višegodišnja agonija roditelja kulminirala je prošlog tjedna kada su nakon višemjesečnog čekanja odgovora Ministarstva oko rješenja njihova problema shvatili da se ništa ne događa i da će im kćeri i sinovi od jeseni biti bez institucionalne skrbi jer Ministarstvo znanosti i obrazovanja njihov boravak u Centru više neće financirati.
Za neke od tih slučajeva pitanje smještaja, kaže članica Vijeća roditelja Nikolina Pavlić, pitanje je života i smrti.
– Više od četiri godine vodim borbu s teškom bolešću i ne mogu se ne pitati gdje će moj sin od 29 godina, kada mene ne bude, završiti. Bili smo već svjedoci situacija gdje bi nakon smrti roditelja osoba s autizmom bila smještena u krajnje neprikladnom okruženju kao što su domovi umirovljenika ili Psihijatrijska bolnica u Lopači. U barem dva slučaja su mlade osobe s autizmom preminule ubrzo nakon smrti roditelja i teško se oteti dojmu da je barem jedan od uzroka toga bio neprikladan smještaj te nedostatna njega i zdravstvena zaštita. I u sadašnjem trenutku imamo slučajeve gdje su roditelji teško bolesni ili očekuju da se u vrlo skoroj budućnosti zbog dobi ili zdravstvenog stanja neće više moći adekvatno sami brinuti o svojem odraslom djetetu, navodi Pavlić.
Trajno rješenje ipak je stambena zajednicaZa Nikolinu Pavlić smještaj u Brašćine nije rješenje jer, kako navodi, riječ je o poludnevnom smještaju, a njezinu sinu treba stambena zajednica. Činjenicu da je odraslim autističnim osobama potrebna stambena zajednica potvrđuje i predsjednica Udruge za skrb autističnih osoba Lidija Penko, koja ujedno ističe da je smještaj odraslih korisnika na Brašćine tek vatrogasna mjera. – To je kratkoročna mjera kojom se korisnicima omogućava prelazak iz sustava školstva u sustav socijale. Napokon roditelji više neće biti u problemima gdje s djecom za vrijeme školskih praznika, ali to za nas nije trajno rješenje. Trajno je rješenje stambena zajednica i privikavanje naše djece na odvajanje od obitelji jer jednog dana nas neće biti. Stoga je za nas dugoročno rješenje organizacija trajnog i povremenog smještaja, a na Brašćinama se može organizirati samo dnevni smještaj i radna okupacija. Stoga od Oštrog ne odustajemo jer taj lokalitet ima potencijala za stambenu zajednicu, a to je ono što nam treba, navodi Penko. |
Za svog sina, kaže, želi osigurati stalni smještaj u stambenoj zajednici te dodaje kako je još prošlog ljeta početkom srpnja održan sastanak na kojem su bili nazočni predstavnici Ministarstva za demografiju, Grada Rijeke, Centra za rehabilitaciju, Udruge za skrb autističnih osoba te Centra za autizam Rijeka.
Brojne požurnice
– Jedan je od zaključaka tog sastanka bio da se odrasli korisnici Centra za autizam smjeste na lokaciji Centra za rehabilitaciju Rijeka Kraljevica – Oštro gdje će se osigurati uvjeti za sve potrebne programe. Ravnateljice su dobile naputak da iskažu potrebe za prostornim i kadrovskim rješenjima i pošalju ih Ministarstvu. Zapisnik s ovog, nama iznimno važnog, sastanka nismo dobili. Nažalost, nakon toga sve planirane aktivnosti potrebne da bi se to i ostvarilo zastaju. Usprkos ponovljenim upitima, poslanim dopisima i urgiranjima od ravnateljice Centra za autizam, ravnateljice Centra za rehabilitaciju te gradonačelnika Rijeke Vojka Obersnela novoosnovanom Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, koje je preuzelo nadležnost nad poslovima socijalne skrbi, do danas nema nikakvih naznaka da će se objekt Kraljevica – Oštro na vrijeme, odnosno do početka školske godine 2021./2022. prenamijeniti za planirane programe te da će se osigurati potrebni kadrovi i materijalna sredstva, govori Pavlić.
Iako Oštro doista najesen neće primiti korisnike Centra, Ministarstvo je prošli tjedan ipak našlo rješenje i to nakon što smo uputili dopis s pitanjem hoće li se i kada problem smještaja odraslih autističnih osoba riješiti. Odmah su nakon tog upita obje ravnateljice pozvane u Ministarstvo na dogovor, a našoj je redakciji stigao odgovor da je nakon razmatranja različitih opcija u svrhu odabira najprimjerenijeg rješenja, zaključeno da će najkasnije do 1. lipnja 2021. Centar za rehabilitaciju Rijeka osigurati pružanje usluga odraslim korisnicima s poremećajima iz autističnog spektra u sjedištu ustanove u Rijeci, Kozala 77b, što znači da će i nadalje korisnicima biti osigurana usluga boravka u okviru Centra za rehabilitaciju Rijeka.
Činjenicu da je 5 do 12 za rješenje problema smještaja odraslih osoba s poremećajima iz autističnog spektra potvrđuje i riječki gradonačelnik, koji kaže da je Grad od srpnja do danas poslao cijeli niz upita i požurnica Ministarstvu demografije, ali svi su ti dopisi ostali bez odgovora.
Izgubljeno strpljenje
– Razumjem činjenicu da su roditelji djece starije od 21 godine izgubili strpljenje i imaju potpuno pravo na to. Još 2015. godine, kada smo preuzeli obvezu osnivanja Centra, prilikom potpisivanja sporazuma s Ministarstvom socijale postignut je dogovor da će se problem smještaja odraslih autističnih osoba riješiti u roku godinu dana. Nažalost, sada je 2021. godina i to se još uvijek nije dogodilo. U rješenju tog problema škare i sukno drži Ministarstvo. To nije samo igranje s ljudskim sudbinama i problem roditelja nego i ugrožavanje normalnog funkcioniranja Centra za autizam, koji nema ni kapacitete ni radne mogućnosti za rad s odraslim osobama s poremećajima iz autističnog spektra, kaže Obersnel.
Ujedno dodaje i da će broj odraslih korisnika iz godine u godinu rasti, a to potvrđuju i roditelji koji kažu da znaju da ima i odraslih osoba s autizmom koje pohađaju programe u drugim ustanovama ili ih trenutačno uopće ne pohađaju jer su negdje u obiteljima koje se brinu o njima.
Ravnateljica Centra za autizam Sandra Čavrak kaže da je trenutačno u toj ustanovi 15 odraslih osoba, a najesen će ih biti 17.
– Imamo tri grupe odraslih i krajnje je vrijeme da im se pruži adekvatan smještaj, a nakon više od godine i posljednjih nekoliko mjeseci neizvjesnosti, napokon je i to pitanje riješeno, zaključuje Čavrak.
