RIJEKA – Iako je Prva riječka hrvatska gimnazija provela dva ciklusa prijava za uvođenje međunarodnog IB programa s namjerom da već od rujna postane treća škola u Hrvatskoj koja provodi međunarodni program mature, to se ipak neće dogoditi. Škola je zasad odustala od uvođenja programa, a kako pojašnjava ravnateljica Jane Sclaunich, razlog je prekratak rok za provedbu upisnog postupka.

Naime, ta je gimnazija još u ožujku postala prva primorsko-goranska srednjoškolska ustanova s prestižnom IB licencom i to nakon dvogodišnjih priprema za uvođenje programa, no program se nije mogao pokrenuti bez odobrenja Ministarstva znanosti i obrazovanja, a to je odobrenje stiglo tek krajem lipnja.

– Imali smo svega dva tjedna za provedbu upisa i to je premalo. Za taj program pretprijave u pravilu započinju već u ožujku. Iako nam se prijavilo 12 učenika, odlučili smo prolongirati početak programa za iduću godinu. Tako da ćemo u ožujku prema svim pravilima krenuti s pretprijavama i odraditi cijeli selekcijski postupak, najavljuje ravnateljica.ž

Ujedno dodaje i da su imali dvoje inozemnih kandidata, iz Kanade i Velike Britanije. Naime, međunarodni se program nudio svim učenicima koji su završili 2. razred srednje škole te su ga mogli odabrati umjesto uobičajenog nastavka školovanja u 3. i 4. razredu. Program se u potpunosti se provodi na engleskom jeziku te nakon završetka učenici ne polažu hrvatsku državnu maturu, već međunarodnu, a uspješnim završetkom moći će se upisati na gotovo sve inozemne fakultete.

Specifičnost je programa što učenici biraju šest predmeta te razinu na kojoj ih žele učiti, višu ili standardnu. Predmeti se odnose na jezike, društvene studije, eksperimentalnu znanost i matematiku. Tri se predmeta uče na višoj razini, što je 240 sati predavanja, a ostala tri uče se na standardnoj razini, što uključuje 150 sati predavanja. Time se učeniku daje puno veća mogućnost da se bavi područjima kojim doista želi, a riječ je o programu koji je već 20 godina jedan od najkvalitetnijih programa međunarodne mature. Namijenjen je i gimnazijalcima i učenicima strukovnih škola, no učenici strukovnih škola moraju pristupiti prijamnim ispitima iz hrvatskog i engleskog jezika te matematike, a već prilikom samog upisa velika se pozornost posvećuje profesionalnom usmjeravanju učenika te sam program nema u fokusu samo akademsku uspješnost učenika, već i razvoj učenikove osobnosti. I sama matura u IB programu razlikuje se od hrvatskog obrazovnog sustava jer učenici neće morati polagati državnu maturu, već međunarodnu koja će se pisati prema standardiziranim testovima u isto vrijeme kada će biti i u drugim državama koje provode IB program.