SABA PGŽ

Odana počast borcima XIII. primorsko-goranske divizije

Sanja Gašpert

Komemoracija kod Spomen-kosturnice na Hreljinu / Foto SABA PGŽ

Komemoracija kod Spomen-kosturnice na Hreljinu / Foto SABA PGŽ

Polaganje vijenaca i paljenje svijeća



Udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Bakra i Savez antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije organizirali su komemoraciju kod spomen-kosturnice na groblju Hreljin i time odali počast borcima XIII. primorsko-goranske udarne divizije poginulim u borbama za oslobođenje našega kraja.


Uz polaganje vijenaca i paljenje svijeća bila je to prigoda za sjećanje na ratne dane 6. i 7. listopada 1943. godine, kada je tijekom njemačke ofenzive na području Hreljina stradalo 107 antifašista, većinom s područja Gorskog kotara, Primorja, otoka i Grobnišćine.


Uvodno je nazočne pozdravio predsjednik SABA-a PGŽ-a Dinko Tamarut, koji je zahvalio svima koji čuvaju uspomene i sjećanja na poginule suborce.




Istaknuo je važnost antifašističkog nasljeđa Hrvatske te dodao kako je ova komemoracija, koja se održava dugi niz godina i postala je tradicija, ujedno doprinos zalaganju za mir, slobodu i demokraciju.


Tamarut je podsjetio kako se ove godine obilježava 80. godišnjica osnivanja ove divizije, nastale od manjih odreda formiranih početkom Drugog svjetskog rata.


– Sve su to bile jedinice formirane od ljudi s Tuhobića, iz zaleđa Crikvenice, Gorskog kotara, Grobnika, a koje su, naredbom Vrhovnog štaba NOV-a, u proljeće 1943. godine formirane u XIII. primorsko-goransku udarnu diviziju.


Veliku je ulogu ova divizija imala za vrijeme kapitulacije Italije jer su njezino područje djelovanja bili Lika, Primorje, Gorski kotar.


Njezini pripadnici bili su s područja Primorja, otoka, Gorskog kotara, dijelom Istre. U sklopu te divizije bila je i čuvena druga brigada koja je prošla i Matić poljanu.


Nažalost, među poginulima bilo je i 107 antifašista, stradalih u hreljinskoj bitki. Na kraju Drugog svjetskog rata jedna od jedinica ušla je u savez 4. armije i sudjelovala u završnim operacijama oslobođenja zemlje.


Prvi zapovjednik bio je Veljko Kovačević, a upravo je čuvena TV serija »Kapelski kresovi« na slikovit i originalan način pokazala sve što su ti borci proživljavali u ratu.


Njihova posebnost bilo je zajedništvo koje ih je krasilo. Njihovi sinovi i unuci sudjelovali su u Domovinskom ratu i uspješno obranili ono što su njihovi očevi i djedovi izvojevali u Drugom svjetskom ratu, rekao je Tamarut, dodajući kako je cilj antifašističkih udruga podsjećati na te dane kako se oni ne bi zaboravili, a posebno učiti mlade putem Škole mira.


U ime domaćina, svima se obratio predsjednik bakarskog UABA-a Marijan Polić, koji je također podsjetio na ratne dane iz listopada 1943. godine i stradanja brojnih Primoraca, Otočana i Gorana.