RIJEKA – Poprilično duga bila je nedavno održana 32. sjednica Odbora za kulturu Gradskog vijeća Grada Rijeke, koja je još jednom skrenula pažnju na važnost i stanje kulturne baštine u našemu gradu, a osim retrospektivnog pogleda unatrag na prošle sjednice i ono što je proizašlo iz njih, dotaknula je pitanja trenutačne faze u kojoj je pitanje pojedine kulturne stavke – Teatra Fenice, Lansirne rampe, ploča na Gatu, paviljona na tržnici Brajda, kao i kompleksa sad već bivše dječje bolnice KBC-a na Kantridi.

Teatro Fenice – status quo

Sjednica je to koja je pojasnila sva nastojanja tematskih sjednica ovoga saziva Odbora za kulturu od rujna 2023. godine do prosinca 2024., koji problematiziraju riječku baštinu na aparatima, ali i njegove same funkcije, što je podcrtala predsjednica Odbora Maša Magzan isticanjem da ovo savjetodavno tijelo traži informacije, propituje, traži rješenja, no svakako »nije fikus«, a cilj je glede kulturne baštine spriječiti devastaciju. Ovakva situacija, u kojoj je katastrofalno stanje kulture i kulturne baštine, drži, neprihvatljiva je za grad koji se diči kao negdašnja prijestolnica kulture, i koji niti nema kulturnu strategiju, što je također jedan od problema. Kultura u Rijeci, napominje, čeka bolje dane, a karakterizira je nedostatak vizije, s čime se složio i Renato Stanković, koji je istaknuo kako je pitanje kulturne strategije koje nema – »politička krivnja«.

Izgrađen 1914. godine kao prvo veliko kazalište u Europi, Teatro Fenice višenamjenski je biser kulturne baštine, koji je postao biser nerada i nemara gradske vlasti, a status quo nastupio je jer nije imenovan privremeni skrbnik, pa se ovdje ne radi o opravdanoj reakciji Odbora zbog (ne)poštivanja kulturne baštine, već i zbog nepoštivanja zakona, prema kojemu su svi uvjeti da se imenuje privremeni skrbnik ispunjeni, a situacija je takva da je zgrada dovedena u stanje propadanja. Štoviše, Maša Magzan i Iva Rinčić su kao gradske vijećnice imale i zasebnu presicu na kojoj su ukazale na mogućnost da se zgrada sredi putem EU natječaja za kulturnu baštinu, no Grad se nije prijavio na njega.

Osnovno pitanje koje se više puta istaknulo jest neimenovanje privremenog skrbnika, što je, prema Magzan, svojevrstan preduvjet za daljnje rješavanje problema, odnosno prekid statusa quo, a kako je naglasila Antonija Marković, pitanje je to ne samo očuvanja baštine, zaštite imovine i konzervatora već i pitanje sigurnosti prolaznika.

Kako je pojasnila voditeljica Konzervatorskog odjela Lilian Stošić, iako se u javnome i medijskom prostoru više puta problematiziralo pitanje tog objekta, pa i sam Odjel je organizirao nekoliko aktivnosti glede toga, do danas se nije imenovao skrbnik, što nije nikakav trošak, i nije se ništa napravilo.

Iako je prema navodima Vlaste Linić iz gradske uprave gradonačelnik izrazio svoj stav glede Teatra Fenice, kojime ističe da će biti jedan od kulturnih prioriteta, sve stoji. Također, vrlo bitno, dok zgrada propada, i njezina se cijena snižava, napomenula je Nataša Zrilić. Zbog svega toga i dalje se traži od gradonačelnika da svakih šest mjeseci izvještava Gradsko vijeće, Konzervatorski odjel i Odbor za kulturu o poduzetim radnjama, jer dosad Odbor povratnu informaciju nije dobio.

Iako je glede Teatra Fenice možda sukus svih sjednica i srž problema izrekao SDP-ov član Odbora Zlatko Meić, koji je naglasio da kultura mora biti apolitična, a iako predstavlja stranku koja je na vlasti već desetljećima, opravdanja za ono »što se nije napravilo« ne nalazi. Smatra da za Teatro imenovanje skrbnika ne bi promijenilo ništa, no i u tome slučaju i općenito, potrebni su volja, ideja i trud.

Počinje obnova Metropolisa

Jedno od pitanja koje se također provlačilo je ono Lansirne rampe, koja je prvi put izgrađena 1870. godine, a prema njezinome kasnijem modelu iz 1905. godine sagrađene su i sve ostale u svijetu. Govoreći o tom problemu, Magzan je naglasila i da se u cijeloj Ulici Milutina Barača nalazi niz vrijednih baštinskih elemenata, od hotela Emigranti na početku i svjetionika do željezničkog nadvožnjaka. Stoga je prijedlog Odbora da se cijela ulica stavi na mrežnu stranicu European Route for industrial heritage.

Zaključak Odbora vezano uz slučaj Lansirne rampe bio je okupljanje svih dionika oko rješavanja tog pitanja, što se nije dogodilo barem glede informiranja Odbora o tome, no zapravo je Lučka uprava prionula na posao i napravila određene korake, koji su predstavljeni Odboru. Konkretno, angažirali su Rožić arhitekte i partnere, koji su izradili plan za Lansirnu rampu i za dio oko nje, a prema predstavljenom planu i vizualizacijama projekt Lansirne rampe uključit će parkiralište, samu rampu koja će se zaštititi od daljnjeg propadanja, dakle sačuvat će se u postojećem stanju, kao i informacijski centar. Za sve to Lučka uprava dobila je zeleno svjetlo od Konzervatorskog odjela, kao i suglasnost gradske uprave. Direktor Luke Denis Vukorepa naglasio je da je i na ranijoj sjednici Odbora za kulturu najavio da će započeti s radom na rješavanju tog pitanja, što je i učinio, jer da nije, ne bi niti došao na sjednicu; tijekom rada na tom projektu, držali su se i držat će se svih rokova, a »novac nije problem, novac ćemo naći«, dodaje parafrazirajući svog ministra (Olega Butkovića, op. a.).

Glede pitanja ovog problema, što se može primijeniti i na sva ostala pitanja kulturnog dobra u našemu gradu, kaže kako nema smisla razgovarati u nedogled jer kad se nešto konkretno poduzme, kad se vide rezultati nečega, onda svi žele biti dio toga.

Valja naglasiti da u kontekstu različitih tematskih sjednica koje skreću pažnju na problematiziranje pitanja kulturne baštine, dakle glede različitih napuštenih riječkih objekata koji spadaju pod kulturno dobro, ovo je jedina stavka o kojoj smo do danas mogli čuti o poduzetim i konkretnim koracima, idejnome rješenju i vidjeti vizualizaciju prostora oko Lansirne rampe. Izgleda da ipak ranije spomenuti volja, trud i ideja imaju smisla. No u tom se pogledu spominje i inženjer Smokvina, napominje Zrilić, koji je također radio na pitanju Lansirne rampe, jer sadašnje stanje i ono što se planira plod je rada dugog petnaest godina. A Odbor razvoj ovakve situacije glede Lansirne rampe apsolutno podržava.

Direktor Vukorepa također je istaknuo kako je u nepunih sedam godine sadašnje Uprave Luke obnovljena zgrada direkcije, potpisan je ugovor o obnovljivim izvorima energije, a uskoro započinje i obnova Metropolisa, odnosno skladišta 22, što će biti primjer po visini investicije. Također su se pobrinuli da rasvjeta od Boonkera do Molo longa dobije LED rasvjetu, a brinu i o pločama na Gatu.

Pitanje zbirke torpeda

Na pitanje Lansirne rampe u određenoj se mjeri nadovezuje i pitanje zbirke torpeda za koju je jedno od rješenja koje se nudilo bio prostor paviljona tržnice na Brajdi, a u slučaju da u prostorijama oko Lansirne rampe ne bude dovoljno mjesta za tu zbirku, kaže Vukorepa kako će riješiti i to. Jedno od rješenja koje se spominjalo glede tog paviljona, bilo je i novo Gradsko kazalište lutaka, što ipak nije moguće, jer između ostalog ne zadovoljava njihove potrebe, a spominjala se i njegova revitalizacija slična onoj koja će se dogoditi paviljonu na glavnoj tržnici. Kad se govori o tome prostoru, dodaje pročelnica Denis Šulina, s time je povezano i pitanje tržišta.

Projekt GAT, iza kojeg stoji Luka, bio je jedna od tema, a prema ocjeni Vukorepe, on daje novu vrijednost, što su uostalom ocijenili i građani posjećenošću tog koncertno-ugostiteljskog kompleksa, a potvrdu je njegove vrijednosti dala i Turistička zajednica grada Rijeke, koja će će ga promovirati kao dio svoje ponude.

U vrijeme postavljanja nisu se konzultirali pravovremeno s Konzervatorskim odjelom, već je sama pročelnica neslužbeno dala upute glede postavljanja kontejnera na drvene grede. Bez obzira na to što su se kontejneri rezali na samome Gatu, pa je moglo doći do oštećenja kamenih ploča, to se nije dogodilo, ističe Vukorepa. Iako je ranije bila problematizirana i činjenica o koncesiji na Gatu koja podrazumijeva ograničeno vrijeme te pitanje kontejnera koji ostaju na Gatu, Vukorepa je ponovio ono što su iz Lučke uprave koncem prošle godine izjavili za naš list, a to je da nije racionalno micati i postavljati kontejnere prije svake manifestacije, dakle u razmaku od nekoliko dana, pa će kontejneri ostati ondje.

Kako koncesionar planira organizirati i održati više manifestacija tijekom 2025. godine, a čije neposredno trajanje neće premašiti 30 dana tijekom iste godine i odvijat će se kontinuirano u nizu, ali s međusobno kraćim vremenskim prekidima, ne ukazuje se niti racionalnim, niti rentabilnim uklanjati kontejnere odnosno balone nakon svake održane manifestacije te ih ponovo postavljati prije sljedeće.

Hartera

Pitanje prostora Hartere još je jedno koje je bilo problematizirano na jednoj od tematskih sjednica Odbora, koji nakon same sjednice nije dobio nikakve povratne informacije, već je Magzan sama, u travnju, uputila vijećničko pitanje gradonačelniku vezano uz »fazu ispitivanja stanja klizišta na području Hartere« te je odgovor dobila tek u kolovozu iste godine, a pravovremen bi odgovor u pravilu trebala dobiti u roku od osam dana. U tom je odgovoru gradonačelnik istaknuo kako se radi »o opširnom zahvatu, za koji je potrebna opsežna analiza, planiranje i suradnja te angažman različitih vanjskih stručnjaka, uz suradnju gradskih odjela i stručnih službi, koja u ovom trenutku nije planirana niti predviđena proračunskim sredstvima, no svakako ćemo, zajedno sa svim stručnim službama, razmotriti potencijalne načine kako bismo provjerili je li zahvat takve vrste moguće realizirati i u kojem roku«.

S obzirom na to da se i ranije potezalo pitanje mogućnosti odrona, to jest klizišta, predlaže se nadležnom gradskom odjelu da ispita postoji li mogućnost od odrona, da odredi mjere zaštite, uz prethodnu analizu troškova i radova, ako je potrebno.

Glede usvajanja zapisnika pak govori kako onoga od prošle sjednice, od 9. prosinca, još uvijek nema, iako se prema pravilniku treba dostaviti najkasnije s pozivom za novu sjednicu, pa se, ocjenjuje, zbog gradske organizacije ne može sve izvršiti.

Stanje bivše dječje bolnice na Kantridi

Osim Lansirne rampe, najviše je pozornosti bilo usmjereno na slučaj kompleksa bivše dječje bolnice na Kantridi, o čemu je bilo riječi na dvjema sjednicama Odbora prije, a kako je Magzan naglasila bilo je to s ciljem prevencije situacije i stanja koje je zahvatilo većinu objekata o kojima se govori. Tijekom povijesti, predstavljeno je uvodno, lokacija je uvijek imala u određenoj mjeri društvenu funkciju, a spada pod perivojnu baštinu.

Prema riječima Nine Hrabe iz Konzervatorskog odjela, s obzirom na sadašnje stanje kompleks bivše bolnice valja dodatno osigurati jer događaju se provale, krov prokišnjava na jednome objektu, puno je vlage, otuđeno je zvono koje je bilo na samome ulazu, a valja misliti i na opasnost od požara. Iako je Grad vlasnik, kaže Šulina, bilo kakvi koraci nisu mogući, dokumentaciju od KBC-a, to jest prostor, Grad još uvijek nije dobio. Štoviše, ističe Šulina, iako je KBC kompleks koristio od 1961. godine, sadašnje derutno stanje nekih objekata, u koje se uvjerila u dva navrata kad je i sama bila u njima, znak je da se nisu adekvatno brinuli o njima. Kako napominje, u objektima se još nalazi CT uređaj (za koji je pitanje kako je uopće unesen u zgradu), kao i ostala aparatura, što spada u kategoriju opasnog otpada, no i arhiva, koja je ostala na staroj adresi.

Uz to, pitanje je, dodaje, zašto se od 1961. godine kontinuirano nije pregledavalo stanje tog objekta, pa je pravo pitanje »gdje smo svi bili do sada«. Dok se neki objekt koristi, pojašnjavaju konzervatori, proces propadanja je usporen, a u trenutku kad objekt biva napušten, propadanje je rapidno, stoga je sada glede tog negdašnjeg bolničkog kompleksa potrebna elementarna zaštita, što ne znači neke veće zahvate i financijska sredstva, već zaštitara na ulazu, pokrivanje dijela u kojem krov na jednome objektu pušta, a s ciljem preveniranja požara, trebalo bi isprazniti i arhivu. Na temelju toga, Odbor za kulturu predlaže da Grad s KBC-om pronađe rješenje za zaštitu kompleksa i imovine.