Okrugli stol na temu “Ključni infrastrukturni projekti koji oblikuju budućnost Rijeke” održan je u opatijskom hotelu Navis, u organizaciji Novog lista, u partnerstvu s ACI-jem, na kojemu su o velikim projektima koji su već izmijenili i lice i funkcioniranje grada i riječkog gospodarstva, a uvelike će utjecati na njegovu budućnost, raspravljali Bojan Hlača, sveučilišni profesor i prvi ravnatelj Lučke uprave Rijeka, Maja Borčić, komercijalna direktorica Rijeka Gateway-a, Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave Rijeka i Kristijan Pavić predsjednik uprave ACI-ja, uz moderiranje Tihane Tomičić i Edija Prodana, novinara Novog lista.

Okruglom stolu prisustvovali su Zlatko Komadina, primorsko-goranski župan i Fernando Kirigin, Gradonačelnik Opatije, uz predstavnike tvrtki i institucija.

Formiranje lučkih uprava

Rasprava je započela prisjećanjem na drugu polovicu devedesetih godina prošlog stojeća, nakon okončanja Domovinskog rata, kada je počelo promišljanje novih sadržaja i projekata razvoja na prostoru riječke luke koja je danas područje najvećih ulaganja na području grada i županije.

Hlača je istaknuo kako je riječ o vremenu kada su formirane lučke uprave, od kojih je prva bila upravo ona u Rijeci, godinu dana prije svih ostalih.

– Tada sam bio imenovan priveremenim ravnateljem. Zakonom je tada stvoren institucionalni okvir za investicije na lučkom području. Naša je legislativa po tom pitanju dosta složena, i u tim je uvjetima trebalo stvoriti uvjete za privlačenje ulagača. Pokušao sam kopirati nizozemska iskustva, posebno lučke uprave Amsterdam. Do 2013. godine bilo je komplicirano postići dogovor s investitorima, zbog pomorskog dobra, te smo mogli koristiti samo komercijalne kredite, a tek od 2013. postala su nam dostupna sredstva EU. U suradnji sa Svjetskom bankom realizirani su projekti Rijeka Gateway 1 i 2, s ukupno više od 270 milijuna dolara, čime su osigurana sredstva za proširenje kontejnerskog terminala Brajdica i započela gradnja Zagrebačke obale te druga ulaganja kojima su stvoreni preduvjeti za sve što se danas događa po pitanju investicija na lučkom području, prisjetio se Hlača.

Foto Nikola Blagojević

Marina u Porto Barošu

Osim kontejnerskih terminala, vjerojatno najvažniji za izgled i turističku ponudu Rijeke je izgradnja ACI Marine Rijeka, a na pitanje o realizaciji tog projekta, odnosno mijenjanju rokova izgradnje odgovorio je Pavić, kazavši kako su bojazni da od marine neće biti ništa neosnovane.

Foto Nikola Blagojević

– Lučka uprava imala je viziju da prostor Porto Baroša prepusti nautičkom turizmu, jer ovaj grad ima potencijala za to. Nema razloga za brigu po pitanju realizacije projekta. Muči nas, kao i sve ostale, procedura izdavanja dozvola. Imamo građevinsku dozvolu za morski dio marine, a u tijeku je ishodovanje dozvola za kopneni dio. Nakon toga ćemo kompetirati financijski dio priče i pronaći izvođača.Kad pričamo o izgradnji marine to je nekoliko faza – prva je izgradnja i stavljanje marine na noge, a zatim slijedi nadgradnja sadržajima. Za izgradnju će nam trebati realistično 18 do 24 mjeseca. Nakon toga kreće popunjavanje marine, marketinško pozicioniranje, nalaženje zakupaca i tako dalje, da bi odmah imala što više sadržaja. Poslije toga, marini će trebati oko tri do pet godina da su u potpunosti integrira u život grada i građana, rekao je Pavić, a moderatore je zanimalo hoće li nova marina promijeniti i navike Riječana, odnosno hoće li kada dođu u centar grada više vremena provoditi uz more.

– Marinu želimo integrirati u tkivo grada. Neće biti zatvorena za javnost, za to ne postoje ni zakonske mogućnosti, niti je to u DNK-u ACI-ja, jer sve su naše marine otvorene građanima. S marinom, u Rijeci će se otvoriti novi pristup moru i to u dijelu luke koji je do sad uvijek bio zatvoren za pristup građanima, odgovorio je.

Zagrebačka obala

O rokovima i sve ubrzanijim radovima na gradnji i opremanju novog Rijeka Gateway kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali Maja Borčić je kazala kako su pripreme za radove i nabavu opreme, poput velikih kontejnerskih dizalica, koje danas građani mogu vidjeti, zapravo počele znatno ranije.

Foto Nikola BLAGOJEVIĆ

– Krenuli smo gotovo dvije godine ranije, sa svim pripremama koje smo odradili. No zadovoljni smo progresom, početak rada terminala očekuju se u četvrtom kvartalu ove godine. Terminal je opremljen 90 posto, a radovi su na 75 posto završenosti. Prije nekoliko tjedana zaposlili smo stotog zaposlenika, što je također vrlo važan događaj, kazala je.

Na pitanje o strukturi zaposlenih, po obrazovanju i dobi, Borčić je odgovorila kako je riječ o dinamičnom, multinacionalnom timu, koji je vrlo uključiv.

– Posebno bih istaknula da imamo 35 posto zaposlenih žena, u branši u kojoj obično prevladava muška populacija. Projekt je podijeljen u dvije faze, prva je građevinska, gdje smo više fokusirani na tehničke kadrove i internacionalne, a kako se budemo približavali početku rada, fokusirat ćemo se na domaće kadrove, rekla je Borčić.

Osvrnula se i na izvrsnu suradnju s riječkim obrazovnim institucijama po pitanju zapošljavanja novih radnika.

– Provodimo razne inicijative kako bi dodatno privukli taj pool ljudi. Imamo sporazume s Pomorskim fakultetom i Veleučilištem. Odaziv je jako dobar, imamo oko deset posto izravno zaposlenih diplomiranih studenata fakulteta, a ta će se brojka sigurno i povećavati, rekla je Borčić.

Milijardu eura vrijedni lučki projekti

O projektima u luci vrijednima oko milijardu eura govorio je Vukorepa, odgovarajući na pitanje kada će zapadni dio luke biti zapravo u pogonu i koliko će se time povećati promet u riječkoj luci.

Foto Nikola Blagojević

– Lijepo je danas govoriti o tome na ovakvim događanjima, za razliku od prije dvadeset i više godina, kada se tek počinjalo. O tome puno više zna gospodin Hlača koji je tu od samog početka. Kad sam počeo raditi u Luci, to su bili neki snovi. Sada živim svoje najljepše snove. U zadnjem kvartalu počinje s radom RGW terminal, što je jedan od najvećih događaja u povijesti luke. Do tada imamo još neke projekte, poput izgradnje nathodnika, za pristup terminalu pješke. Ali to su slatke brige. Da nije bilo ova dva terminala ne bi bilo cesta D-404 i D-403. U Luci se realiziraju projekti vrijedni preko milijardu eura, što su direktne investicije u infrastrukturu. Da bi igrali Ligu prvaka, morate imati igrače za to. Zbog toga smo doveli Maersk i APM, koji imaju ogromno znanje i iskustvo. S našim konzultantima obilazili smo potencijalne buduće koncesionare, pokazalo se da interesa ima, a moram reći da smo imali i veliku podršku od svih. Morate imati projekte i viziju, ali morate imati i političku podršku. A mi smo je imali. I na razini Vlade i županije i Grada Rijeke. Od jeseni počinje s radom RGW, ali stižu i dva nova kontejnerska mosta na terminal AGCT-a na Brajdici, čime će Rijeka postati jedina luka na Sjevernom Jadranu koja će istovremeno moći raditi dvije velike kontejnerske matice, rekao je Vukorepa dodajući kako se ovim projektima stvaraju se nova, kvalitetna radna mjesta koja će spriječiti odljev mladih, a vjerojatno i privući mlade iz drugih krajeva Hrvatske.

Foto Nikola Blagojević

Promocija fakulteta

Na temu mladih, njihova zapošljavanja, ali i problema sve manjeg broja Hlača je, na pitanje odražava li se pad broja mlađih ljudi u Hrvatskoj i na Sveučilište, kazao kako je samo u zadnje tri godine broj studenata u Hrvatskoj pao za oko tri posto. No istaknuo je da se s lučkim projektima stvara čitav niz novih radnih mjesta na cijelom prometnom pravcu, u transportu, logistici i drugim pratećim poslovima i službama vezanim uz promet.

– Studentima danas možemo ponuditi ne samo atraktivne programe, već i mogućnost vrlo brzog zapošljavanja po završetku fakulteta. Time se smanjuje i potreba mladih za iseljavanjem.

Moderatore je zanimalo ulaže li se u Rijeci u promociju fakulteta koji su imanentni riječkom gospodarstvu i prometnom pravcu, poput Tehničkog i Pomorskog fakulteta.

– Idemo u tom pravcu, evo tu je s nama i Maja Borčić kao primjer studentice Pomorskog fakulteta koja je danas zaposlena na visokoj poziciji u velikoj tvrtki. Ona je primjer studentima da ovdje, u Rijeci, mogu ostvariti sve ono što žele u poslovnoj karijeri i da mogu ostati ovdje. Naš je zadatak da stvaramo atraktivnu budućnost za današnje i buduće studente. Kod ovakvih, velikih operatera kakvi su RGW ili AGCT potiče se i izvrsnost, odnosno način poslovanja da se ne zapošljavaju mladi po vezama i vezicama, već prema svom znanju i sposobnostima. A to privlači one koji zaista znaju i žele kvalitetno raditi i napredovati, rekao je.

Foto Nikola Blagojević

Kroz marine prošlo 450 tisuća ljudi

Kakva je kadrovska situacija u ACI marinama, koliki je bio lanski promet nautičara kao i o investicijama u druge projekte osim ACI Marine rijeka, objasnio je Pavić, najavivši i mogućnost iskoraka u poslovanju izvan granica Hrvatske.

– Kroz naše marine u 2024. godini je prošlo preko 450 tisuća ljudi. To su samo nautičari, ne oni koji dođu u marinu primjerice u restoran ili u neki od servisa. ACI je pionir u nautičkom turizmu i mnogi nas pokušavaju kopirati. S našim znanjem i ljudima, odgvorno to tvrdim, mogli bi voditi bilo koju marinu na svijetu. U ovom trenutku smo u postupku produljenja koncesija, koje istječu 2030. godine. Prema zakonskim odredbama, imamo pravo tražiti produljenje koncesija i to smo zatražili. Nakon produženja koncesija pripremamo veliki investicijski ciklus, prvenstveno u obnovu i rekonstrukciju naših marina. O novim marinama rano je govoriti, kao i o novim modelima poslovanja i širenja na tržišta okolnih zemalja. Primjer rekonstrukcija marina je ona u Rovinju koja sada ima pet sidara. Tržište se mijenja. Danas je prosječna dužina plovila u marinama gotovo 30 metara, a na početku rada ACI-ja bila je sedam i pol metara. Ako marinu ne možemo širiti, idemo na smanjenje broja vezova, za nešto veća plovila, uz naravno, povećanje kvalitete svih usluga u marini.

Marina bi trebala povećati atraktivnost Rijeke, no s obje njene strane nalaze se kontejnerski terminali, a građane u području Rijeka Gateway terminala brine kvaliteta života nakon početka njegova rada, u prvom redu zbog mogućeg zagađenja bukom i svjetlošću. Borčić je istaknula da su u RGW-u svjesni zabrinutosti građana.

Foto Nikola Blagojević

– Ali smo vrlo transparentni u komunikaciji s njima i s lokalnim mjesnim odborima. Poduzeli smo sve moguće korake da se utjecaj na okoliš svede na minimum. Prije projekta mjerili smo razinu buke, koja je u tom dijelu grada vrlo niska, čak niža od one u zonama odmarališta, a naša je briga da razina buke bude i dalje tako niska. Implementirali smo sustave kakve korostimo na nekima od naših terminala u svijetu. Umjesto pištanja prilikom pokretanja dizalica, emitirat će se takozvani bijeli šum. Osigurat ćemo i napajanje brodova električnom energijom s obale, kako bi oni mogli ugasiti motore dok su privezani uz operativnu obalu. Primjenjivat ćemo i takozvani soft landing, odnosno mekanog spuštanja kontejnera, kako bi u tom dijelu buku sveli na minimum. Tu je i pitanje svjetla i onečišćenja okoliša. Devedeset pet posto naše opreme je na električni pogon, dizalice, terminalski kamioni, službeni automobili i tako dalje. Time smanjujemo emisije štetnih plinova, kao i korištenjem isključivo električne energije dobivene iz obnovljivih izvora, tako da će emisije biti smanjene za šezdeset posto u odnosu na klasične terminale. Sve to nastojimo maksimalno iskomunicirati prema građanima, te smo vrlo aktivni u zajednici. Želimo biti dobar susjed građanima i sudjelujemo u raznim projektima i dobrotvornim akcijama. Podržali smo lani primjerice Fiumanku koja, poput nas, promiče održivost, a sredstva koja bismo inače potrošili na poklone poslovnim partnericama preusmjerili smo u projekt Portić, odnosno tete pričalice koje rade s bolesnom djecom, kazala je Borčić.

Željeznica za Rijeku

Vukorepi je postavljeno pitanje o potrebi, odnosno važnosti izgradnje nove ceste i željeznice za Rijeku, ne samo prema Zagrebu i Mađarskoj, nego i kroz Sloveniju.

Foto Nikola Blagojević

– I cesta prema Postojni i željeznica kroz Pivku su strateški važne za Rijeku. Nekad se mislilo da će razvoj tih pravaca preusmjeriti teret od Zagreba prema Sloveniji i time ograničiti pristup sredstvima EU, ali sada to nije tako. Što se tiče Mađara, naša Praška obala, odnosno projekt njezina proširenja je isti kao ovaj mađarski u Trstu. Mi ćemo taj projekt ako ove godine dobijemo dozvole, završiti u roku od tri godine. Tereta ima dovoljno za sve, ne bojimo se konkurencije, već se veselimo novim kapacitetima na sjevernom Jadranu, rekao je Vukorepa, kojega su moderatori na kraju pitali namjerava li se kandidirati za župana na predstojećim izborima.

– Određeni razgovori su obavljeni, ali nikakve konačne odluke nisu donesene, rekao je Vukorepa.

U raspravu se uključio i župan Komadina, kazavši kako kod projekata, pogotovo infrastrukturnih, nije važan samo prostor nego i vrijeme.

– Objektivno kasnimo već deset godina, pogotovo sa željeznicom. Drugi je problem nedostatak pozadinskih skladišta, kao i kamionskih terminala. Apeliram da se čim prije napravi kontejnerski terminal. Mi smo izradili integralnu prometnu studiju Grada Rijeke, 2009. godine, sudjelovalo je i ministarstvo prometa, a temeljem tog dokumenta napravljeni su i prostorni planovi županije i grada, koji su omogućili izgradnju spominjanih prometnica i ostale infrastrukture. Stoga apeliram i da se čim prije krene s izgradnjom željeznice, a tu je i novi most za Krk, kao i veliki kontejnerski terminal u Omišlju, rekao je Komadina, spomenuvši i interes kineskih tvrtki za kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali, ali i gradnju nizinske željezničke pruge Rijeka – Karlovac što je, smatra, možda moglo biti odrađeno u paketu.

Kinezi otpali zbog Amerikanaca

– Kinezi su bili jako zainteresirani, ali zbog Amerikanaca nisu ovdje došli, iako je riječ o najvećoj izvoznoj ekonomiji, rekao je Komadina.

Foto Nikola Blagojević

Hlača je odgovorio da je željeznica do sad bila problem samo Hrvatske, a sada je to problem Europske unije.

– Zbog toga treba biti optimist po pitanjima brzine realizacije izradnje željeznice, rekao je Hlača.

Vukorepa je pak, sve što je kazao Komadina nazvao slatkim brigama.

– Da nema ovih svih projekata, ne bismo sada pričali ni o željeznici ni o kamionskom terminalu. Od 2017. godine intenzivno se radi na dionicama dvokolosiječne pruge od Zagreba do Mađarske. Na žalost, do 2017. nitko se nije bavio izgradnjom te pruge, nitko nije bio za to zainteresiran. Objašnjenje za to trebali bi dati oni koji su donosili takve odluke, rekao je Vukorepa.

Hlača o stanju u Jadroliniji: ‘Nemili događaj na Lastovu sigurno je ostavio trag’

Hlači je, kao predsjedniku Nadzornog odbora kompanije, postavljeno pitanje o stanju u Jadroliniji, nakon nedavne smjene uprave.

– Jadrolinija je prevažna tvrtka za Hrvatsku, to najbolje znaju otočani. Imamo novu upravu, u stalnoj smo komunikaciji, a uz puno rada, truda i malo sreće Jadrolinija može uspješno obavljati svoju osnovnu funkciju. Nemili događaj na brodu Lastovo ostavio je veliki trag u svim sektorima poslovanja, a poduzet ćemo sve u našoj moći da se sličan događaj nikad ne ponovi.