RIJEKA/JELENJE  Iako brojni Riječani i Primorci svoju lokalpatriotsku pripadnost često ističu frazom »volim grad koji teče«, realnost nam sugerira da povezanost glavnog gradskog fluida i stanovništva koje mu gravitira često biva ograničena na zadovoljstvo izazvano izostankom poplava.

Da bi se odnos Rječine i njenih ljudi produbio na jedan organski i mokar način pobrinula se riječka udruga Urbani separe koja je s nizom drugih organizacija, institucija i udruženja započela inicijativu zvanu Park prirode Rječina.

Kroz program Od kiše do Ričine, prvo događanje u sklopu ovog projekta, deseci sudionika sudjelovali su u šetnjama uz nabujali tok rijeke i njene istaknute lokacije, zanimljivim kreativnim radionicama i kolektivnoj raspravi o tome kakva zbivanja Rječina zaslužuje.

Posjet Gašparovom mlinu u Martinovom selu / Foto Marko Gracin

– Ideja inicijative je da izmislimo park prirode na način da on dobije sve potrebno da bi Rječina u budućnosti možda mogla postati i pravim parkom. Rječina ima puno svojih problema u kontekstu betonizacije, primjerice brane koja se planira ovdje u Kukuljanima, ali ima i svoje zaštićene vrste, poput bjelonogog raka, primorske pastrve i sličnog. Zbog toga je važno da se krene razmišljati o njenoj zaštiti, a za to je potrebno da ljudi upoznaju Rječinu, navodi Marin Nižić iz Urbanog separea, pojasnivši kako se šetnjama uz gornji i donji tok nabujale Rječine, kojih su organizirali PD Kamenjak i Društvo arhitekata Rijeka, želi upoznati s time kako ona izgleda u gradu, kako u svom prirodnom toku.

Tijekom programa održane su i radionica stvaranja i kuhanja piva od riječke vode pod vodstvom BrkLee Breweryja, kao i radionica Pedagoškog kabineta na kojoj su izrađivane kokedame, zemljane kugle obložene mahovinom, namijenjene za sadnju biljaka koje su prikupljene s područja uz Rječinu.

Brašno iz Gašparovog mlina / Foto Marko Gracin

Kako bi se barem malo ispravila bizarnost da Rijeka uglavnom ne živi s rijekom zbog koje je kao grad i izgrađena i po kojoj i nosi ime, u Urbanom separeu najavljuju daljnje programe koji će se Rječinom baviti kroz istraživanja, otkrivanja i boravak u njenom prostoru. Kako ističe Mara Prpić, pobuđivanje svijesti o prirodnim, povijesnim i drugim Rječine bitno je ne samo radi njene valorizacije, već i zaštite koja joj je sve više potrebna, kao i rješavanja stigme kao prljave i zagađene rijeke što već godinama nije slučaj. Dugoročne ambicije inicijative su stvaranje sadržaja i infrastrukture uz izvor Rječine, kao što je postavljanje karata i signalnih ploča koji neće narušavati okoliš i vizuru, nego će biti u dosluhu s prirodom.

Posjet Zavičajnom muzeju / Foto Marko Gracin

– Želimo da naš angažman rezultira nekim konkretnim promjenama, zato smatramo da su pozitivni pristup i otkrivanje potencijala način za to, a ne nužno upiranje prstom u one za koje smatramo da su nešto krivo napravili. Na kraju svega bitno je da riješimo probleme, da slavimo to što je dobro kroz zajedničku pozitivnu priču koju stvaraju svi uključeni, kaže Nižić, najavljujući događaje na ovu temu koji će se u Rijeci zbiti do kraja godine, kao što su radionice s prirodnim materijalima, izložbe te glazbeni-scenski događaj s riječkim glazbenikom Lovrom Mirthom i KUD-om Zvir Jelenje.

O nadolazećim zbivanjima s tematikom prirode i javnog urbanog prostora zainteresirani se mogu informirati te na njih se prijaviti putem web stranice udruge Urbani separe.

Radionica Od Ričine do pive / Foto Marko GRACIN