Projekt pruge Jurdani – Rijeka – Škrljevo planira ukupno 23 stanice
U financiranju "papirologije" velikog riječkog projekta s 85 posto sudjelovat će Europska unija, s 10 posto HŽ Infrastruktura, a s prestalih pet posto gradovi Rijeka i Bakar te Općina Matulji i PGŽ. Kreće se s idejnim projektom, pa do građevinske dozvole, što bi sve trebalo biti dovršeno do 2020. godine
RIJEKA – Rijeka je korak bliže dobivanju gradske željeznice, koja bi barem dijelom mogla imati i karakteristike pravog metroa, prvog u Hrvatskoj: iz europskih fondova odobreno je 8,5 milijuna eura za izradu projektne dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka, te modernizaciju i obnovu postojeće pruge na dionici željezničke trase Jurdani – Rijeka – Škrljevo.
Radi se o staroj ideji da se riječki prigrad s obje strane grada poveže s centrom i za barem trećinu rastereti cestovni promet, a nositelj projekta izrade dokumentacije je HŽ Infrastruktura koja je i aplicirala na natječaj Izvršne agencije za inovacije i mreže INEA. Sada se kreće s izradom cjelokupne papirologije, od idejnog projekta do građevinske dozvole, što bi trebalo biti dovršeno do 2020. godine, a ako bude financijskih sredstava, cjelokupni projekt mogao bi biti dovršen do kraja 2024. godine.
Nova vizura grada
Kako je na redovitom press kolegiju u Primorsko-goranskoj županiji najavio zamjenik župana Marko Boras Mandić, projekt uključuje i rekonstrukciju željezničkih kolodvora u Permanima, Šapjanama te signalno-sigurnosne uređaje na dijelu trase od Jurdana do Šapjana, a kasnije kad se projekt bude doista u naravi i realizirao, nova gradska pruga značit će među ostalim i uređenje riječkog željezničkog kolodvora, izgradnju dvadesetak stanica na novoj trasi, a budući da će dio pruge prolaziti ispod zemlje, a dio iznad, ali uz natkrivanje, to znači da bi Rijeka mogla biti prvi grad u Hrvatskoj koji će praktički dobiti podzemnu željeznicu, prije Zagreba i mnogih drugih.
– Danas od Matulja do Rijeke imamo samo jednu stanicu, Krnjevo, a na drugom kraju grada također samo jednu od centra do Škrljeva, Pećine. Ovaj projekt planira ukupno 23 stanice i jasno je da će taj projekt kompletno promijeniti cijelu vizuru grada i uže regije. Ispod Zagrada pruga će prolaziti podzemno, a na nekim dijelovima će se natkriti. Bit ćemo prvi grad s metroom i grad 21. stoljeća – rekao je Boras Mandić.
Cijeli projekt stajao bi oko dvije milijarde kuna, odnosno oko 300 milijuna eura, no u Županiji ne misle da je to nepremostiv problem.
– To je otprilike godišnja dobit HEP-a. Dakle, u ovoj državi postoji kapital koji se može preusmjeravati u investicije. Zašto ne bi jedna pretežito državna tvrtka kao što je HEP svoju dobit ulagala u drugu državnu tvrtku, kao što je HŽ Infrastruktura – upitao se Boras Mandić.
Od Škrljeva do Krka?
A kad bi se odradila prva faza od Jurdana do Škrljeva, moglo bi se razmišljati i o sljedećoj, od Škrljeva prema Krku i Omišlju, s obzirom da je poznato da postoji plan gradnje željezničke pruge do Krka i nove luke u Omišlju.
– To bi značilo da bi praktički cijela riječka aglomeracija bila povezana – rekao je Boras Mandić.
Projektom je predviđena izgradnja drugog kolosijeka uz postojeći, bez promjene trase, te izgradnja 13 novih stajališta – Sv. Kuzam, Draga, Vežica, Podvežica, Sušak, Školjić, Zagrad, Mlaka, Kantrida, Zamet, Marčeljeva draga, Martinkovac i Pavlovac, uz rekonstrukciju četiri postojeća stajališta – Krnjevo, Rukavac, Jušići i Permani, te rekonstrukciju šest postojećih kolodvora – Škrljevo, Sušak-Pećine, Rijeka, Opatija-Matulji, Jurdani i Šapjane.
Planirano je rješavanje križanja pruge i drugih prometnica u užem području grada Rijeke, dakle denivelacija postojećih pješačkih i cestovnih prijelaza, potom gradnja novog tunela Baudine, rekonstrukcija tunela Kalvarija, izgradnja druge tunelske cijevi Rukavac itd.
Ocijenio je da se sad vidi koliko je loše da, primjerice, Općina Matulji i Grad Bakar nisu dijelom Riječke urbane aglomeracije – da jesu, sad bi zajedno s Rijekom i ostalima mogli lakše aplicirati i za ovaj projekt – rekao je podžupan.
Kad je o konkretnom sporazumu o korištenju 8,5 milijuna bespovratnih sredstava riječ, kao i inače kad se radi o europskim projektima, 85 posto osigurat će sama EU, 10 posto HŽ Infrastruktura, za ostatak od pet posto udružit će Grad Rijeka, Općina Matulji, Grad Bakar te Primorsko-goranska županija.
Do 2020. godine izradit će se studije izvodljivosti, studije financijske i ekonomske analize, studija utjecaja na okoliš, glavni idejni projekt te dokumenti za ishodovanje lokacijske i građevinske dozvole.
