RIJEKA – Centar za socijalnu skrb Rijeka sa svojim podružnicama u Gorskom kotaru – Delnicama, Čabru i Vrbovskom je u kolovozu ove godine, a slično je i sada, evidentirao 812 samačkih i višečlanih kućanstava koja žive od državne socijalne pomoći, tzv. zajamčene minimalne naknade.

U riječkom Centru sumiraju da je krajem ovoga ljeta od socijalne pomoći – odavno utemeljenoj na određenim postocima osnovice od 800 kuna – živjelo 1.359 osoba. Isto tako, analiziraju da se u Gorskom kotaru u zadnjih godinu dana broj primatelja zajamčene minimalne naknade gotovo nije promijenio, no da je istovremeno u Gradu Rijeci i okolnim općinama i gradovima broj korisnika te naknade u stalnom smanjivanju. U kolovozu je Centar tako na širem riječkom području evidentirao 642 nositelja za isplatu zajamčene minimalne naknade, od kojih su 462 samca i 180 obitelji, odnosno 865 osoba ili 82 kućanstva manje nego prije godinu dana.

Isplate ne kasne

Na čitavom području ingerencije riječkog Centra, u istom mjesecu je doplatak za pomoć i njegu u punom opsegu primalo 4.339 građana, a u smanjenom njih 487; status njegovatelja ostvarilo je 14 osoba, a status roditelja njegovatelja 136; jednokratnih novčanih pomoći građanima riječki Centar je zaključno s kolovozom u 2020. godini isplatio 2363, a te pomoći, koje su zapravo vatrogasne mjere, također govore u kako teškim prilikama preživljavaju mnoge obitelji ili samci. U kolovozu je ovaj Centar isplatio i 47 naknada do zaposlenja, kao i 1.106 osobnih invalidnina.

Među evidentiranih 865 egzistencijalno krajnje ugroženih osoba, građana Rijeke i šire okolice koji preživljavaju od zajamčene minimalne naknade je 380 radno sposobnih, 275 radno nesposobnih osoba, 34 djece predškolske dobi i 176 djece školaraca.

– Što se tiče novčanih pomoći i ostalih prava koje građani trebaju dobivati redovito idu sve isplate i nema kašnjenja u donošenju rješenja, a broj novčanih pomoći je u porastu u svim pravima osim zajamčene minimalne naknade koji je u konstantnom opadanju. Najveći porast je u pravu na doplatak za tuđu pomoć i njegu – u odnosu na godinu dana prije taj broj je porastao za više od sto korisnika. Najčešće su to osobe koje zbog težih zdravstvenih problema (maligne bolesti, moždani udari, srčani udari ili teža psihička oboljenja) ostvaruju to pravo. Većinom se taj doplatak odobrava na određeni rok – godinu do dvije – a nakon toga se te osobe ponovno upućuju na vještačenje, objašnjava Karlo Balenović, ravnatelj riječkog Centra za socijalnu skrb.

Prema njegovim riječima, smanjivanje broja korisnika zajamčene minimalne naknade uslijedilo je kada je jedan dio korisnika ostvario pravo na opskrbninu kao razvojačeni branitelji, a jedan dio stekao uvjete za pravo na starosnu mirovinu, naravno i zapošljavanjem dijela korisnika.

Karlo Balenović / NL arhiva

Izlasci na teren

S obzirom na aktualne zdravstvene okolnosti, Balenović kaže da stanje u riječkom Centru na prvi pogled izgleda normalno, no da je s obzirom na COVID-19 i više nego ozbiljno.

– Rad za vrijeme COVID-19 u Centru je vrlo složen, a izlasci na teren se obavljaju uz sve mjere predostrožnosti. Centar je cijelo vrijeme izlazio na teren, u hitnoćama smještao djecu u ustanove i udomiteljstvo, u hitnim slučajevima smještali smo i osobe starije životne dobi. Stranke se u Centru redovito primaju uz sve propisane mjere za suzbijanje širenja COVID-19 tako da smo sve svoje poslove prilagodili propisanim sigurnosnim mjerama. Moram zahvaliti svim ustanovama, socijalnim i zdravstvenim, na području PGŽ-a koje su unatoč otežanim uvjetima rada i sigurnosnim mjerama omogućile prihvat hitnih korisnika, a isto tako zahvaljujem radnicima Centra jer su ponekad i sigurnost svojeg zdravlja ugrozili da bi djetetu ili starijoj osobi pomogli. Posebnu zahvalu upućujem strankama – građanima na strpljenju i razumijevanju zbog ponekad opsežne procedure koju moraju proći u svrhu zaštite zdravlja svih nas, poručuje Balenović.