OBRAČUN S FUŠOM

Obrtnička komora pokrenula web-stranicu za prijavu rada na crno

Aneli Dragojević Mijatović

Na stranici www.radnacrno.hr moguće je anonimno prijaviti neregistrirani rad, odnosno tzv. rad na crno



Obrtnička komora Primorsko-goranske županije, Obrtnička komora Istarske županije i Obrtnička komora Ličko-senjske županije pokrenule su inicijativu i mogućnost anonimne prijave neregistriranog rada, tzv. “rada na crno” Komorama, koje će potom prijave proslijediti nadležnom Državnom inspektoratu, na daljnje postupanje, najavljeno je na današnjoj konferenciji za medije u Rijeci.


U tu svrhu izrađena je web stranica www.radnacrno.hr putem koje će, istaknuto je, svaki građanin moći na vrlo jednostavan način anonimno prijaviti rad na crno, a glavni cilj inicijative je zaštita prava obrtnika i cijelog gospodarskog sektora.


Siva ekonomija


Inicijativu, te novu web stranicu, koja dakle pruža mogućnost anonimne prijave neregistriranog rada, predstavili su predsjednik Obrtničke komore Istarske županije Robert Momić, predsjednik Obrtničke komore Primorsko-goranske županije dr. sc. Emil Priskić i potpredsjednik Obrtničke komore Primorsko-goranske županije Ivica Zbašnik.




– Obrtništvo predstavlja jedan od najbrojnijih gospodarskih subjekata u Hrvatskoj, s ukupno 213.652 zaposlenih, što pokazuje snagu i važnost obrtničkog sektora.


Upravo u svrhu promicanja i zaštite zajedničkih interesa obrtništva te borbe protiv dugogodišnjih problema nelojalne konkurencije i neregistriranog rada, obrtničke komore Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske županije pokrenule su mogućnost anonimne prijave neregistriranog rada, poznatog kao rad na crno.


Siva ekonomija predstavlja izrazito veliki problem, posebice za male poduzetnike i obrtnike, a njezin se udio u Hrvatskoj u posljednjih 20 godina penjao i iznad 30 posto BDP-a.


Implementacijom ovakvog sustava za anonimne prijave, komore žele smanjiti broj onih koji obavljaju neregistrirane aktivnosti, što na kraju pomaže u stabilizaciji tržišta i pruža bolje uvjete za sve obrtnike.


Prijavu može podnijeti svaka osoba, neovisno o tome je li sama obrtnik ili ne, putem web stranice www.radnacrno.hr, a komore će zaprimljene prijave u najkraćem roku proslijediti nadležnom Državnom inspektoratu na daljnje postupanje, poručili su iz ovih triju komora.


Stižu prve prijave


Ističu pritom da je prijava potpuno anonimna te da komore nemaju uvid u osobne podatke prijavitelja. Osim toga, kažu, i dalje postoji i mogućnost izravne prijave Državnom inspektoratu.


Kako je dodatno pojasnio Priskić, razne djelatnosti obavljaju i određene osobe – bez registrirane djelatnosti, što znači da rade na crno ili u nekoj sivoj zoni.


– Ovaj alat je, nadamo se, dobar izum koji će ljudima omogućiti da prijave nelojalnu konkurenciju bez da ostave bilo kakav svoj trag.


Vjerujem da će ljudi ovo koristiti jer smo i prije no smo sve ovo započeli napravili anketu unutar našeg članstva i mnogi su rekli da bi prijavili rad na crno, odnosno nelojalnu konkurenciju, ukoliko pritom ne bi ostala identifikacija onoga tko prijavljuje.


Tim putem smo onda i krenuli razvijati ovaj alat, a radili smo opsežnu pripremu i s Državnim inspektoratom. Došli smo tako do ovog alata kojim ćemo pomoći gospodarstvu, našim obrtnicima i drugim poduzetnicima da spriječe da im se stvara nelojalna konkurencija.


U Hrvatskoj, ako gledamo podatke DZS-a, govorimo o radu na crno na razini nekih 7,5 posto BDP-a. Hrvatski BDP je oko 29,5 milijardi eura, i kad govorimo o 7,5 posto unutar toga, govorimo dakle o izrazito velikom novcu, od oko 2 milijarde eura.


Toliko se otprilike, po izračunima DZS-a, godišnje obavlja rada koji nije registriran, a samim tim država nije naplatila nikakav porez.


Često govorimo kako imamo velike poreze, a imamo ih i jer udio ovakvog djelovanja remeti normalnu fiskalnu politiku. Vjerujem da će ovo uroditi plodom, da ćemo unutar Obrtničke komore biti zadovoljniji jer ćemo imati i povratne podatke iz Državnog inspektorata o tome koliko je sankcionirano onih koje smo prijavili.


To je ono što naše članstvo od nas očekuje: zaštitu poduzetništva i obrtništva, rekao je Priskić.


U Komori kažu da je web stranica upravo pokrenuta, te da su prve prijave već počele stizati.


U Hrvatskoj 114.058 aktivnih obrta


Ove tri obrtničke komore sastavnice su jedinstvenog komorskog sustava na čelu s Hrvatskom obrtničkom komorom i teritorijalno pokrivaju područje Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske županije.


S 29. veljače ove godine, Obrtnička komora Primorsko-goranske županije broji 10.681 aktivnih obrta, Obrtnička komora Istarske županije 9.761 aktivnih obrta, dok Obrtnička komora Ličko-senjske županije ima 1.291 aktivni obrt.


Na razini Republike Hrvatske, Hrvatska obrtnička komora bilježi ukupno 114.058 aktivnih obrta.