Obnova bakarskih prezida ljudima iz ureda relaksacija, studentima arhitekture škola

Pozivu Poljoprivredne zadruge Dolčina koja je u suradnji s Udrugom za očuvanje tradicijske graditeljske baštine 4 Grada Dragodid iz Komiže i Kulturno-društvenom udrugom Praputnjak organizirala dvodnevnu radionicu, odazvalo se dvadesetak mještana Praputnjaka i okolice, ali i Kostrene, Zagreba i Vrbovca

PRAPUTNJAK  Poljoprivredna zadruga Dolčina Praputnjak u suradnji s Udrugom za očuvanje tradicijske graditeljske baštine 4 Grada Dragodid iz Komiže i Kulturno-društvenom udrugom Praputnjak te pod pokroviteljstvom Grada Bakra organizirala je dvodnevnu radionicu obnove bakarskih prezida, odnosno radionicu uređenja i popravka porušenih gromača na starinski način u vinogradu Takala. Zbog lošeg vremena u subotu je radionica odgođena, a organizatori su to nadoknadili tijekom jučerašnjeg dana, kada se pozivu odazvalo dvadesetak mještana Praputnjaka i okolice, ali i iz Kostrene, Zagreba i Vrbovca.

Prema riječima članice Dolčine, Josipe Miloš, glavni je cilj ovih radionica, koje se održavaju treću godinu zaredom, promovirati važnost bakarskih prezida, od 1972. godine zaštićenog spomenika kulture.

– Na ovom je području bilo dosta porušenih gromača i naš je cilj bio urediti ih i polaznicima radionice na taj način pokazati kako se nekada to radilo, a sve pod mentorstvom našeg Vjeke Mičetića. Veliko iskustvo imaju i članovi udruge 4 Grada Dragodid, koji ga prenose polaznicima radionice. Želja nam je ukazati na vrijednost suhozida, sačuvati ih te popularizirati bakarske prezide, kazala je Miloš, dodajući kako je financijsku pomoć ovogodišnjoj radionici pružio Grad Bakar, koji je pomagao i prijašnjih godina, a prošle dvije godine radionice su pomogli i Primorsko-goranska županija i Turistička zajednica Grada Bakra. 

KDU Praputnjak pokrenula je 2001. godine revitalizaciju vinograda Takala te započela sadnju trseva sorte belina. Godinu dana kasnije, na inicijativu predsjednika KDU-a Praputnjak Tomislava Vičevića, osnovana je Poljoprivredna zadruga Dolčina, koja je postala nositelj projekta oživljavanja vinograda. Danas je zasađeno više od 2.500 sadnica trsa i započeta je ponovna proizvodnja pjenušca, sada pod nazivom Stara bakarska vodica, a godišnje se proizvede oko 500 boca ovog vrijednog napitka. Trenutno nisu svi zasađeni trsi u punom rodu, pa u Dolčini sljedećih godina, kada se to ostvari, očekuju i veću količinu. Prije nekoliko mjeseci Hrvatski zavod za vinarstvo i vinogradarstvo uvrstio je Staru bakarsku vodicu među tri najkvalitetnija pjenušca u Hrvatskoj.

Radionice obnove bakarskih prezida organiziraju se posljednje tri godine, najčešće u travnju, kada više nije hladno, a još uvijek nisu previsoke temperature zraka. Kako je istaknula Miloš, namjera je organizatora da takve radionice postanu tradicionalne te da se održavaju i u budućnosti, odnosno svake godine. Ovim putem pozivamo više domaćih ljudi da se uključi, a posebice mladih, kazala je Miloš.

Usput je zamolila našu novinarsku ekipu da posebno istaknemo Jadru Šarliju, koji održava vinograd tijekom cijele godine, bez obzira na vremenske uvjete. Upraviteljica Poljoprivredne zadruge Dolčina Ira Šubat izrazila je svoje zadovoljstvo što je radionica, unatoč vremenskim neprilikama prvoga dana, i ove godine uspješno organizirana. – Nadam se dobroj organizaciji i sljedeće godine te nastavku dobre suradnje s udrugom 4 Grada Dragodid, s kojima smo se povezali preko interneta. Zadovoljna sam jer smo i medijski dobro popraćeni, pa je tako više ljudi doznalo za ovaj naš projekt, koji je edukativan, obnavlja tradicijsku baštinu koju su nam ostavili naši preci, a koju mi trebamo prenijeti mlađim naraštajima, upravo iz razloga da ne bude zaboravljena. Također, ovo je i jedan oblik druženja u prirodi, kazala je Šubat. Dodala je kako se radionice provode na način da se postojeći prezidi podižu, rukama, kamen po kamen, a riječ je o onim prezidima koji su se porušili tijekom godine, uglavnom zbog vremenskih neprilika. Radionicu je posjetio i Zagrepčanin Domagoj Buljan, koji je drugu godinu zaredom na Praputnjaku. – Bio sam i prošle godine i bilo mi je super. Ovo je jedan odličan, hvalevrijedan projekt i mogu reći da sam dosta naučio, posebice »muvajući se oko barba Vjeke«. Nadam se doći i dogodine. Matija Fukat iz Vrbovca također je drugu godinu za redom na radionici, a, kako je sam kazao, i on se nada povratku i sljedeće godine. – Posebno me impresionira što svaki put naučimo nešto novo, gradimo i radimo rukama, puno učimo o zidanju, ali i tradiciji, čujemo priče iz starina. Za nas koji radimo u uredima ovo je jedan oblik relaksacije, a ne napor, ili, kao što je rekao moj kolega, »fizičko pražnjenje, a mentalno punjenje«. Dobro je da se radionice održavaju tijekom vikenda, pa ne moramo pitati slobodne dane na poslu. Studentica arhitekture s Krasice, Lucija Bakarčić-Iskra, došla je vidjeti kako se u praksi rade suhozidi.

– Drugu godinu sam ovdje i, kako studiram arhitekturu i znam teoriju, došla sam vidjeti kako to izgleda u praksi. Oduševljena sam ovim projektom kojim se, također, čuvaju uspomene na prošla vremena. I Krasica ima dosta suhozida i želja mi je obnoviti ih, barem one oko moje kuće.