U skladu s hodogramom izbora rektora Sveučilišta u Rijeci danas su na sveučilišnim mrežnim stranicama objavljene liste kandidata, životopisi te programi rada kandidata.

U utrci za rektora za iduće četverogodišnje mandatno razdoblje troje je kandidata, dvije prorektorice prof. dr. Senka Maćešić i prof. dr. Marta Žuvić te dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. Goran Hauser.

Tko će od njih preuzeti funkciju sadašnje rektorice prof. dr. Snježane Prijić Samaržije, kojoj istječe drugi mandat, znat će se 11. veljače, kada će se održati sjednica Senata na kojoj će se odlučivati o izboru.

Novi izborni sustav

S obzirom da se na natječaj javilo više od dvoje kandidata prvi put će se primijeniti i sasvim novi izborni sustav.

Kako bi se postigla veća transparentnost, uveden je institut predizbora koji omogućuje da svi članovi fakultetskih i odjelnih vijeća sudjeluju u izboru rektora.

Prema novom izbornom sustavu svaki će kandidat svoj program trebati predstavljati članovima svih sastavnica, čime sadržaj programa dobiva na značaju.

Svi mogu sudjelovati u izborima i iskazati svoj individualni stav koji program i koga preferiraju za rektora Sveučilišta.

Također, između svih kandidata za rektora, svaka će sastavnica za konačne izbore predlagati dvoje koji su dobili najveći broj glasova. Senat će, u konačnici, između dvoje koji su dobili najviša rangiranja na svakoj od sastavnica, izabrati rektora.

Senka Maćešić

Senka Maćešić aktualna je prorektorica za digitalizaciju i razvoj. Završila je poslijediplomski studij na PMF-u, a na Tehničkom fakultetu u Rijeci postala je asistent te je započela znanstveno-istraživački rad i obranila doktorsku disertaciju.

Nagrađena je i državnom nagradom za znanstvene novake i mlade znanstvenike u području Tehničkih znanosti te je boravila na Institut National de Recherche en Informatique et en Automatique (INRIA), Rocquencourt, Paris, Francuska.

Iz njenog životopisa može se izčitati da je autorica većeg broja znanstvenih radova, sudjelovala je u nizu projekata, obnašala cijeli niz funkcija, a od 2006. je redoviti profesor Tehničkog fakulteta, gdje je obnašala i dužnost prodekanice za znanstveno istraživanje.

Od 2018. do 2021. godine bila je prorektorica za informatizaciju i organizaciju Sveučilišta u Rijeci, a od 2021. godine do danas obnaša dužnost prorektorice za digitalizaciju i razvoj.

Marta Žuvić

Marta Žuvić prorektorica je za studije, studente i osiguravanje kvalitete. Doktorirala je iz područja biofizike na Sveučilištu u Zagrebu te je radila u nastavi i znanstvenom istraživanju na Medicinskom fakultetu, Tehničkom fakultetu i Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci.

Osnovala je sveučilišnu IT akademiju i Centar za e-učenje. Autorica je izvornih znanstvenih radova, sveučilišnih udžbenika te je sudjelovala u znanstveno-istraživačkim projektima.

Od 2020. članica je Upravnog odbora za učenje i poučavanje Europskog Udruženja Sveučilišta (European University Association, EUA).

Bila je koordinator i nositelj mnogih projekata, kao i voditelj Odsjeka za biotehnologiju, a ujedno je i predsjednica Radne skupine za internacionalizaciju Hrvatskog rektorskog zbora.

Goran Hauser

Goran Hauser je internist gastroenterolog intezivist, dekan Medicinskog fakulteta u drugom mandatu, profesor na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta, kao i predstojnik Klinike za internu medicinu KBC-a Rijeka i predsjednik Skupštine Hrvatske liječničke komore.

Član je cijelog niza međunarodnih organizacija, među kojima je i članstvo u izvršnom odboru ESNM European Society for Neurogastroenterology&Motility, a za sebe kaže da je radom u profesionalnim liječničkim udrugama i povjerenstvima Ministarstva zdravstva stekao pregovaračke vještine u odnosima prema tijelima uprave.

– Trenutno sam dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci te rukovodim Klinikom za internu medicinu KBC-a Rijeka i Katedrom za internu medicinu Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Predsjednik sam Skupštine Hrvatske liječničke komore, najvećeg i najvažnijeg udruženja liječnika u Hrvatskoj, koje broji preko 16.000 članova.

Po drugi put sam izabran za mjesto predsjednika od strane delegata Skupštine, stoji u životopisu prof. dr. Hausera.