U sklopu 25. obljetnice Filozofskog fakulteta u Rijeci te u povodu 15. obljetnice Lektorata za makedonski jezik danas se na tom fakultetu održao se niz događanja kojima se obilježila prisutnost makedonske kulture u našemu gradu te su se i potvrdile čvrste hrvatsko-makedonske veze.

Kako je uvodno istaknula mr. sc. Biljana Stojanovska, aktualna lektorica Lektorata za makedonski jezik, ove se godine bilježi petnaest godina djelovanja makedonskog lektorata pri Odsjeku za kroatistiku koji je osnovan u akademskoj 2008./ 2009. godine na inicijativu professora emeritusa Gorana Kalogjere.

Njegov je prvi lektor bio prof. dr. sc. Vasil Tocinoski koji je mnogim studentima toga fakulteta obilježio studentske dane i susreo ih s makedonskim jezikom i s kulturom, a nakon njega, lektorica je bila mr. sc. Ana Azeska. A njihovom dobro utabanom stazom i sama nastavlja.

Na značaj riječkog Lektorata za makedonski jezik koji je najveći na svijetu te na našu dobru suradnju i prijateljski odnos s Makedonijom osvrnuo se i Veleposlanik Republike Sjeverne Makedonije prof. dr. sc. Milaim Fetai te ravnateljica Međunarodnoga seminara za makedonski jezik, književnost i kulturu Sveučilišta Sv. Ćirila i Metoda u Skopju prof. dr. sc. Vesna Mojsova Čepiševska.

Zbirka bajki “Djetelice bjelice”

U nastavku je predstavljena je i zbirka bajki “Djetelice bjelice”, prijevod šesnaest makedonskih bajki na hrvatski jezik, djelo više studentica Prevoditeljskog studija, uz ilustraciju Melanie Palavre te urednički okvir doc. dr. sc. Željke Macan i izv. prof. dr. sc. Petre Žagar Šoštarić.

Prema riječima Macan, “Djetelice bjelice” “divno su ostvarenje u kojem se ogleda ljepota književnoga prevođenja kao stvaralačkoga procesa koji su mogle doživjeti i naše studentice”.

Sam književni prijevod, pojašnjava Žagar Šoštarić, “proces je koji ne nastaje u jednom dahu, već traži puno strpljenja i kreativnog rada, kao i interdisciplinarno (pred)znanje”.

Također, predstavljena je i izložba fotografija Marija Pucića o kojoj je govorila ravnateljica makedonskoga Kulturno-informativnog centra u Zagrebu prof. dr. sc. Natalija Popovska, a kako je pojasnila izložene fotografije usnimljene su tijekom autorova putovanja u Makedoniju te prikazuju makedonski kraj iz različitih perspektiva.

Riječima Stojanovske, “prenose nas u različite krajeve Makedonije i dočaravaju ljepotu nekonvencionalnih prizora”.

Nastup Ilindena

Za glazbenu notu, uz kostimografsko dočaravanje makedonske tradicije, pobrinuo se zbor Makedonskog kulturnog društva Ilinden iz Rijeke koji je izveo nekoliko poznatih tradicionalnih makedonskih pjesama, kao i pokoju obradu naših popularnokulturnih pjesama.

Nešto ranije u sklopu obilježavanja Lektorata predstavljena je i monografija “S pogledom prema Europi” koja sadrži tekstove dvadeset autora koji analiziraju povijest, nastavne, znanstvene i izdavačke aktivnosti Lektorata te njegov značaj za makedonistiku, a monografijom također obilježava obilježava petnaest godina djelovanja makedonskog lektorata pri Odsjeku za kroatistiku.

Petnaestogodišnji jubilej Lektorata poklapa se s još tri značajne obljetnice – 50 godina postojanja Sveučilišta u Rijeci (1973. – 2023.) te 25 godina postojanja Filozofskoga fakulteta u Rijeci (1998. – 2023.) u čijem okviru, u sklopu Odsjeka za kroatistiku, djeluje Lektorat. Ove, 2023. godine, obilježava se i 10. obljetnica pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji, međunarodnoj organizaciji kojoj teži i Republika Sjeverna Makedonija.