Izložba u povodu stote godišnjice rođenja Miculinića / Snimio Sergej DRECHSLER
Najplodniji dio karijere obilježava mu projektiranje cjelovitih stambenih naselja - Vojak, Donja i Gornja Vežica, dijelom zapadni Zamet i Malonji. Njegov doprinos uključivao je i javne objekte poput Carinarnice na Rivi Boduli i Doma za djecu i omladinu u Čandekovoj ulici
povezane vijesti
Iako ni sam nije iza sebe ostavio iscrpni popis radova, slobodno možemo ustvrditi kako je Klement Miculinić, ugledni riječki arhitekt, o kojem na žalost šira javnost malo zna, jedan od najvažnijih kreatora modernog razvoja Rijeke. Posebno je značajan u osmišljavanju i formiranju novih naselja, od Turnića do Gornje Vežice ili za to doba avangardnog Vojaka, tako da ga možemo istaknuti i kao jednu od najvažnijih osoba sveukupne riječke povijesti, odnosno izgleda grada kakav i danas poznajemo. Riječi su to dr. Lidije Butković Mićin, autorice izložbe povodom 100. godišnjice rođenja riječkog arhitekta Klementa Miculinića otvorenoj u Društvu arhitekata Rijeka. Izložbu i radni skup kojem je u fokusu bila ostavština arhitekta Miculinića, kao i refleksije njegovog rada na današnje doba stanogradnje, inicirala je njegova obitelj, odnosno kćeri, pa tako i ugledna arhitektica Sonja Miculinić koja je najvažniji dio svog opusa ostvarila u Sloveniji gdje i živi.
Stanovi za 25 tisuća Riječana
– Rad mog oca Klementa Miculinića je nedovoljno poznat čak i u samoj Rijeci, iako je značajan i u mnogo širim okvirima. Ono što doživljavam najvažnijim, njegova je uloga u osmišljavanju i projektiranju novih naselja Rijeke koja su imala veliku društvenu odgovornost, pazila su na sveukupnost ljudskih potreba, ne samo onu za stanovanjem. Svakako, s ponosom ističem i to da je zahvaljujući njegovim radovima stambeni prostor dobilo, i još ga danas ima, oko 25 tisuća Riječana, naglasila je Sonja Miculinić. |
Namjera izložbe je da se stručnoj i široj publici približi rad ovog angažiranog arhitekta i društvenog djelatnika, ali i stavi fokus na riječku graditeljsku baštinu iz socijalističkog razdoblja koja je premalo istražena i valorizirana. Bolje rečeno – Rijeka je, pa i u stručnim krugovima, skoro u cijelosti neupoznata s radom i karakterom ljudi koji su je u drugoj polovici prošlog stoljeća značajno povećali te utjecali, upijajući iskustva najrazvijenijih zemalja kao što su to one skandinavske, na izgradnju tisuća stanova – arhitekt Klement Miculinić je svakako jedan od njih.
Arhitektonsko rješenje nazvano “Tip Miculinić”
Klement Miculinić bio je važna figura u riječkoj arhitekturi nakon Drugog svjetskog rata, ističući se kao projektant i menadžer. Nakon završenog studija na Arhitektonskom odjelu Tehničkog fakulteta u Zagrebu 1952. godine, karijeru započinje u GP-u Rječina. Bio je uvjeren u društvenu odgovornost arhitekture, stoga je posebnu pažnju posvetio društvenoj stanogradnji, koja je bila od vitalnog značaja za razdoblje socijalizma. Kao dio rješenja promovirao je tipizaciju i standardizaciju stambene izgradnje, oslanjajući se na suvremene materijale i tehnologije. Realizirao je višestambene objekte u mnogim riječkim kvartovima, dok je njegovo arhitektonsko rješenje nazvano »tip Miculinić« prvi put postavljeno na Turniću. Kasnije je postalo široko zastupljeno u čitavoj Rijeci te ponovljeno gotovo 60 puta. Najplodniji dio karijere obilježava mu projektiranje cjelovitih stambenih naselja – Vojak, Donja i Gornja Vežica, dijelom zapadni Zamet i Malonji. Njegov doprinos uključivao je i javne objekte poput Carinarnice na Rivi Boduli i Doma za djecu i omladinu u Čandekovoj ulici, a cijelu karijeru se bavio i dizajnom interijera, individualnim stanovanjem i turističkom izgradnjom. |
– Najveći trag u riječkom urbanom prostoru ostavio na polju društvene stanogradnje, ali moram istaknuti da njegova stručno-pedagoška uloga također neprocjenjiva. Iz svog iskustva mogu istaknuti da je upravo njegova uloga u odgoju moje generacije arhitekata, od kojih su neki stvarali sve do početka aktualnog tisućljeća jako važna, naglasio je arhitekt Željko Mahulja koji je uz kolege Sonju Miculinić i Srđana Škuncu te povjesničarku umjetnosti Lidija Butković Mićin, uz moderiranje predsjednica DAR-a Gorane Stipeč Brlić, bio gost zanimljivog okruglog stola pred iznimno ispunjenim prostorom riječkog arhitektonskog doma.
Skupu se za kraj obratio i Srđan Škunca, donedavno ključni riječki urbanist, koji je pak Miculinića definirao kao osobu naglašenih menadžerskih karakteristika, ali istodobno sa silno istančanim osjećajem za društvenu pravdu, za stanove maksimalne kvalitete i naselja jednake takve funkcionalnosti.