Vlada se junači preko leđa lokalne samouprave i sve to sliči na onu ideja njihova, a pare naše, ocijenio je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, osvrćući se na Kolegiju gradonačelnika na polugodišnje izvršenje proračuna koje je još jednom potvrdilo da gradski budžet proživljava teške trenutke.

Ali i da će ih proživljavati i dalje do kraja 2020. godine, a proračunska agonija koja znači manje prihode i drastično kresanje rashoda nastavit će se i u 2021. godini.

Prema izvješću Odjela gradske uprave za financije ukupni prihodi i primici ostvareni su u razdoblju od siječnja do lipnja 2020. godine u iznosu od 486,9 milijuna kuna, što je 36,9 posto plana.

Manjak od milijun kuna

Ukupni rashodi i izdaci proračuna izvršeni su u iznosu od 488 milijuna kuna (38 posto plana). To znači da je u prvoj polovici tekuće godine ostvaren manjak prihoda oko milijun kuna, a sastoji se od viška prihoda proračunskih korisnika u iznosu od 1,8 milijuna kuna i manjka gradskog proračuna od oko 2,9 milijuna kuna.

– Podsjetio bih da smo u srpnju ove godine rebalansom smanjili prihode i rashode za 190 milijuna kuna. Sve je to rezultat krize koju je prouzročila pandemija korona virusa. Nastupila je globalna ekonomska kriza, a koja je zahvatila i Hrvatsku.

Objavljen je podatak da je BDP u razdoblju vrhunca epidemije pao za preko 15 posto, a što se nije dogodilo od 1995. godine. Vlada je donijela čitav niz mjera za pomoć gospodarstvu koje su imale utjecaj na smanjene prihode gradskog proračuna.

I Grad Rijeka je pomogao poduzetnicima nizom mjera kao što su oslobađanje plaćanja zakupnine, najma terasa, plaćanja parkirališta, vrtića…, nisu se naplaćivale zatezne kamarte, stali smo s ovrhama…

Vlada je donijela odluku o izgubljenim prihodima lokalne samouprave, ali riječ je jednostavno o kreditu koji će trebati vratiti, a ne o kompenzaciji za izgubljene prihode.

Kada se sve sagleda u tom kontekstu, konsolidirani manjak je oko 1,1 milijun kuna, a samog gradskog proračuna oko tri milijuna kuna.  S obzirom na okolnosti zadovoljan sam takvim rezultatom, poručio je Obersnel.

“Čeka nas neizvjesnost”

No, riječki gradonačelnik nije optimist kada je riječ o zaustavljanju negativnih gospodarskih trendova.

– Čeka nas neizvjesnost do kraja godine, a još neizvjesnija bit će sljedeća godina. Mali proračunski manjak rezultat je drastičnog smanjenja rashoda, odnosno smanjen je komunalni standard kao što je smanjen intenzitet čišćenja zelenih površina.

Da se nismo odgovorno ponašali, gubitak bi bio znatno veći. Ono što smo izgubili, nećemo više nikada nadoknaditi. Ako kraj godine dočekamo s rebalansom iz srpnja ove godine, svi ćemo biti zadovoljni.

Ali u ovom trenutku nitko ne zna hoće li se dogoditi novi poremećaji i nova zatvaranja društva i gospodarstva zbog korona virusa, pojasnio je Obersnel.

On je dodao da dolazi neizvjesna jesen i zima, ali je uvjeren da će 2021. godina biti vrlo teška za Grad Rijeku, ali i za ostale gradove i općine zbog novih poreznih reformi.

Gradonačelnik je razočaran

– Vlada je vrlo brza na okidaču kada treba smanjiti prihode lokalnoj samoupravi. Razumijem i podržavam porezno rasterećenje građana, ali problem je što se to godinama rješava preko leđa lokalne samouprave.

Donijete su mjere za porezno rasterećenje mladih ljudi do 30 godina, a naš je izračun da ćemo ostati bez 20 milijuna kuna u proračunu za sljedeću godinu. Uz ostale porezne novosti ostat ćemo bez dodatnih 50 milijuna kuna, a tome treba dodati i 30 milijuna kuna gubitka ako se ukine porez na nekretnine.

Podsjetio bih da je porez na nekretnine nekada bio i državni i lokalni porez, onda je postao samo lokalni prihod pa je Vladi lako ukinuti ga jer država ne gubi ništa. To je vješta igra vlade.

U svakom slučaju mogli bi ostati bez oko 100 milijuna kuna, a bez oštrih rezobva to je nemoguće nadoknaditi, upozorava Obersnel.

On je razočaran zbog toga što u najavi nema nikakvih kompenzacijskih sredstava za izgubljene prihode.

– Usporedbe radi, sustav Dječjeg vrtića košta godišnje 90 milijuna kuna, plaće u gradskim ustanovama iznose 50 milijuna kuna, za socijalni program se izdvaja 30 milijuna kuna na godišnjoj razini.

Sve se to može reducirati, kao i ostale proračunske stavke, ali neminovno je da bi se takva postupanja odrazila na kvalitetu komunalnog standarda, odnosno na kvalitetu života građana, pojasnio je Obersnel, zaključivši kako Korzo 16 čekaju četiri neizvjesna proračunska mjeseca i još neizvjesnija proračunska 2021. godina.

Knjigovodstveno povećanje plaća za 70-ak milijuna kuna

Kada je riječ o rashodima rebalansiranog i kriznog proračuna, bolno izgleda pogled na rast plaća zaposlenih. No, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel pojasnio je da nije riječ ni o kakvom dizanju plaća, već je riječ o tome da su se plaće učiteljima doznačivale iz državnog proračuna, a država ta sredstva sada dostavlja u gradski proračun, a onda se isplaćuju plaće učiteljicama i učiteljima.

Riječ je o knjigovodstvenom povećanju plaća, a ne o stvarnom povećanju osobnih dohodaka zaposlenih u gradskoj upravi i kod proračunskih korisnika.

– Rashodi za zaposlene planirani su u iznosu 385,7 milijuna kuna, a izvršeni su u iznosu od oko 188 milijuna kuna, što je 48,8 posto planiranog iznosa. Rashodi za zaposlene obuhvaćaju plaće, doprinose na plaće i ostale rashode za zaposlene gradske uprave i proračunskih korisnika.

U odnosu na isto razdoblje prethodne godine veći su za 73 milijuna kuna ili 63,4 posto jer su u Proračun Grada uključeni rashodi za zaposlene u osnovnim školama koji su se do 2020. godine iskazivali u državnom proračunu.

Od ukupnih rashoda za zaposlene, iznos od 34,2 milijuna kuna (18 posto) se odnosi na rashode za zaposlene u gradskoj upravi, dok se iznos od 154 milijuna kuna (82 posto) odnosi na rashode za zaposlene kod proračunskih korisnika, pojasnio je Obersnel.