Iako je riječka gradska vlast godinama bila protiv gradnje krematorija na Drenovi, čini se da je došlo do promjene stava oko tog pitanja jer je gradonačelnik Vojko Obersnel na Aktualnom satu najavio da bi do kraja ove godine trebao biti gotov projekt krematorija na Drenovi.

Što je s riječkim krematorijem zanimalo je Oskara Skerbeca (IDS).

– Neke ekonomske računice za izgradnju krematorija nema. Ali izgradnjom krematorija mogao se povećati interes za takvu uslugu. Dosadašnji način ukopa predstavlja veliko trošenje prostora, resursa s kojim Rijeka oskudijeva. Postojeći resursi dostatni su za sljedećih 30 godina. U Ljubljani postoji krematorij već 40 godina i tamo se 80 posto ljudi kremira. To je u kontekstu štednje prostora izuzetan podatak. Vrlo brzo bit će raspisan natječaj za izradu projektnog rješenja, a vrijednost investicije mogla bi biti oko četiri milijuna kuna budući da je na Drenovi već izgrađena zgrada za krematorij. Hoće li se graditi krematorij ili ne, odlučit će novi saziv Gradskog vijeća, a ja se nadam da hoće, kazao je Obersnel.

Pehlinska ulica bit će sanirana nakon sređivanja kanalizacije

Tea Mičić Badurina (PGS) pitala je kada će se sanirati Pehlinska ulica koja je u jako lošem stanju.

– Svjestam sam lošeg stanja Pehlinske ulice. Sanacija se otegla najprije zbog izgradnje ceste od Rujevice prema Marišćini. Kroz Pehlinsku ulicu trebala bi se postaviti glavna kanalizacijska cijev koja će Viškovo povezati s Rijekom. To nije realizirano i bilo bi besmisleno u ovom trenutku ići u sanaciju ceste. Raspisan je natječaj za taj posao, a kada se on odradi, sanirat će se Pehlinska ulica. Molim građane za još malo strpljenja, apelirao je Obersnel.

Marinka Koljanina (Nezavisni) zanimalo je kako je moguće da Primorsko-goranskla županija nije uložila ni jednu kunu u riječke sportske objekte, iako su oni od županijskog interesa i iako su i u Županiji i u Rijeci na vlasti SDP.

– Priča je slojevita. Odnosi s državom variraju, kako u kojem razdoblju kada je riječ o riječkim projektima. Jedno vrijeme centralna vlast nas je zaobilazila, ali okolnosti su se promijenile. U zadnjem razdoblju vlada Andreja Plenkovića ima puno više razumijevanja za ulaganja u Rijeku, a tome je sigurno doprinio i ulazak Hrvatske u Europsku uniju. To je dobro i to tako mora biti. Što se tiče odnosa s Primorsko-goranskom županijom, oni generalno nisu loši. Ali činjenica je da najveći dio županijskog proračuna pune građani Rijeke, ali i činjenica je da u realizaciju naših sportskih objekata, kao i kulturnih objekata Primorsko-goranska županija nije uložila ni kunu. Zašto, to ćete morati pitati župana ili neke od kolega gradskih vijećnika koji si i županijski vijećnici. Nismo imali adekvatnu potporu Primorsko-goranske županije, iako su naši sportski i kulturni objekti važni za cijelu PGŽ, ocijenio je Obersnel.

Slučaj Ceste A na Drenovi

Josip Kukuljan (Nezavisni) pitao je što je s odgovornošću Željka Smojvera kao odgovorne osobe za nabavku suncobrana za riječku tržnicu i za rješenje carinske inspekcije koja je kaznila Autotrolej s 2,5 milijuna kuna zbog miješanja biodizela s eurodizelom. Obersnel je mišljenja da nema potrebe za nikakve sankcije budući da se od 2015. godine po pitanju provedenih natječaja za suncobrane nije dogodilo ništa, a ne vidi ništa problematično ni u kazni koju je platio Autotrolej.

Hrvoje Burić (Bura) upozorio je da uz Jadransku magistralu godinama neiskorištena stoje dva spremnika za plin na kojima piše Energo i podsjetio je da je ova gradska tvrtka svojevremeno kupila poduzeće Amga Adrija za oko 120 milijuna kuna. “Čemu služe dva tanka koji se godinama ne upotrebljavaju i hoće li se ikada upotrijebiti”, zanimalo je Burića.

Riječki gradonačelnik najavio je da postoji zanimanje za te spremnike nakon što je proradio LNG terminal, a Buriću je poručio da on nigdje ne vidi priliku za dobar posao, osim u faktoringu. Burić je Obersnelu poručio da upravo ta dva neiskorištena spremnika najbolje svjedoče o nepostojanju energetske strategije i načinu na koji se promišlja razvoj Rijeke.

Damir Popov (HDZ) još je jednom podsjetio da se Cesta A na Drenovi nije izgradila u potpunosti ni nakon nekoliko godina, a zanimalo ga je zašto je to tako, ocijenivši da je to dokaz nesposobnosti aktualne gradske vlasti.

– Ova cesta je primjer nefunkcioniranja pravne države, a ne gradske vlasti. Dvije godine pokušavamo doći u posjed 24 kvadrata kako bi dovršili cestu, ali se to pravnim smicalicama onemogućava. Pojedinac koji je bespravno dogradio kuću na trasi ceste usporava nesumnjivi javni interes svim pravnim sredstvima. Nije upitno da se svi bore za privatno vlasništvo koje im se uzima, ali mora se omogućiti ulazak u posjed kada je riječ o javnom interesu uz naknadu koju odrede sudski vještaci, a nakon toga neka se vode sudski postupci, kazao je Obersnel.