RIJEKA – Davne 1911. godine, kada je predložila da se 8. ožujka obilježava Međunarodni dan žena, Clara Zetkin nije mogla ni zamisliti da će žene 111 godina iza toga imati gotovo jednako posla kao što su imale i onda. Posao se možda razlikuje od nekadašnjeg, ali činjenica je da borba za ravnopravnost spolova u Hrvatskoj, Europi i svijetu i dalje traje, kazala je Gordana Saršon, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Primorsko-goranske županije uoči jučerašnje sjednice.

Tema sjednice, organizirane u povodu Međunarodnog dana žena, u prvi plan stavila je upravo »Status žena u ruralnim područjima PGŽ-a«, a okupila je gošće, žene koje su približile dobre prakse i svoja ostvarenja, a riječ je o Anđeli Cvjetković, predsjednici upravnog odbora Lokalne akcijske grupe Terra Liburna, Klaudiji Dokozić, vlasnici Ranča Anđeli i predsjednici Udruge osoba s invaliditetom Grada Opatije te Ivi Ćulumović, vlasnici OPG-a za proizvodnju smart food proizvoda.

Ženski posao bez kraja

– Tema koja se otvara zaista je nešto od velikog interesa, iako možda nije toliko aktivna u našoj županiji. Međutim, istina je da ženskom poslu nema kraja, kao i to da je njihov rad nerijetko nevidljiv, ali i to da nikada ne mogu ostvariti svoja puna, socijalna ili mirovinska prava, za sve one stvari koje bi trebalo priznati da svakodnevno obavljaju. Od toga da na svojim plećima nose obitelji, ali isto tako i cijeli ruralni prostor sa svojim radom u poljoprivredi, kazala je Anđela Cvjetković te kao primjer istaknula da čak 35 posto rada u poljoprivredi obavljaju žene, a više od 70 posto tih žena nije plaćeno za te poslove jer se, na neki način, to od njih i očekuje.

– U ruralnim prostorima u našoj županiji rekla bih da je najteže u Gorskom kotaru, posebno po pitanju nezaposlenosti, ali i otočne zajednice imaju svoje probleme. Unatoč tomu, postoje snažne i aktivne žene, gospodarski, politički i društveno aktivne koje, u stvari, nose i kulturu i tradiciju u svojim ruralnim područjima, poručila je Cvjetković. Također, napomenula je da ne postoji istraživanje o potrebama ruralnih žena u Hrvatskoj koje bi pomoglo da ih se podupre. Najstarije istraživanje napravljeno je prije 11 godina i u njemu nema ispitanica iz Primorsko-goranske županije, kazala je Cvjetković te je pozvala Povjerenstvo da se ponovo okupe 15. listopada na Dan ruralnih žena, kada će u okviru četiriju lokalnih akcijskih grupa u županiji prikupiti detaljnije podatke.

Nema statistike

Gordana Saršon na kraju je istaknula da je glavna motivacija za organizaciju i razgovor o ovoj temi nedavno usvojena vizija razvoja poljoprivrede.

– Prije nekoliko dana, točnije 25. veljače 2022. godine u Hrvatskom saboru usvojena je Strategija poljoprivrede do 2030. godine. Samo u jednom segmentu uvodnog dijela spominju se žene, i to u sljedećim rečenicama: »Ova Strategija u okvirima mjera poljoprivredne politike daje doprinos ciljevima smanjenja rodne nejednakosti u ruralnim područjima. Pri tome je vrijedno spomenuti da je Hrvatska po zastupljenosti žena na rukovodećim pozicijama u poljoprivredi u gornjoj polovici rang liste država članica te da ostvaruje znatno povoljnije pokazatelje od većine tzv. starih država članica.« Međutim, realna situacija je drukčija te nemamo dovoljno statističkih podataka. Time se moramo baviti, kao i uostalom s puno drugih stvari koje se tiču ravnopravnosti žena i načina zaštite žena te svega što im pripada, zaključila je Saršon.