Nešto manje od godinu dana prošlo je od svečanog otvorenja Bolnice za majku i dijete na Sušaku koja je službeno počela s radom prije osam mjeseci pa od travnja prošle godine sve riječke bebe dolaze na svijet u suvremenom bolničkom komplesu prilagođenom potrebama novorođenčadi i rodilja.

Novo riječko rodilište u prošloj je godini zabilježilo još jedan pozitivan pomak, a to je povećanje broja poroda u odnosu na godinu ranije. Tako je u Rijeci u protekloj godini rođeno 2.017 djece, a poroda je bilo 28 više nego godinu ranije. Za usporedbu, 2023. godine rođena su 1.973 djeteta, a bilo je 1.949 poroda.

– U 2024. godini u Kliničkom bolničkom centru Rijeka bilo je 1.977 poroda, što je 28 više nego prethodne, 2023. godine. To nas posebno veseli jer smo nakon niza godina definitivno zaustavili negativan trend i brojke govore da imamo pozitivni pomak.

Ukupno je rođeno 2.017 djece, a bilo je 1.977 poroda jer je broj djece veći zbog višeplodnih trudnoća. Nešto je više dječaka, a mogu precizirati: rođen je 1.041 dječak i 976 djevojčica, kaže predstojnik Klinike za ginekologiju i porodništvo doc. dr. Marko Klarić.

Komplicirane trudnoće

Prema njegovim riječima, prošle je godine zabilježeno 40 poroda blizanačkih trudnoća, što je 2,02 posto od ukupnog broja poroda. Kako pojašnjava Klarić, ovakav postotak danas se smatra statistikom koja ne odstupa od prosjeka.

– Od ukupnog broja poroda prošle godine, 579 ih je dovršeno carskim rezom, što je 29,26 posto. Ako se uzme u obzir da smo mi tercijarni centar gdje se porađaju i komplicirane trudnoće, odnosno i trudnice s teškom patologijom, onda je to vrlo dobar postotak. Naime, nama slični centri u Hrvatskoj i Europi često imaju postotak poroda dovršenih carskim rezom iznad 30 posto, ističe Klarić.

I u protekloj godini nastavio se trend starijih rodilja, posebice prvorotki. Prosječna dob rodilja u KBC-u Rijeka je iznad 30 godina, a što je još bitnije, prosječna dob prvorotki je oko 30 godina.

– Tu isto primjećujemo zadnjih desetak godina trend da su prvorotke sve starije. Međutim, takav trend je prisutan svugdje u zapadnom svijetu, štoviše još je izraženiji u nekim zemljama, primjerice u Italiji, što je očito u skladu s modernim stilom života, kaže Klarić.

Alternativne metode

Sve više rodilja zahtijeva bezbolni porod, odnosno epiduralnu analgeziju, što je u riječkoj Klinici za ginekologiju i porodništvo rodiljama omogućeno 24 sata na dan.

– I ove godine smo imali 756 poroda u epiduraloj analgeziji, što je otprilike trećina svih poroda. Broj bezbolnih poroda je u Rijeci tradicionalno visok i mi smo jedna od prvih ustanova u Hrvatskoj koja je omogućila dostupnost anesteziologa u rađaonici 24 sata dnevno, govori Klarić.

Riječka bolnica među prvima je uvela mogućnost pratnje na porodu koja je danas prisutna kod većine poroda.

– Pratnja u porodu je nešto što je sve više popularno i prisutna je u većini poroda. Prošle godine tzv. osoba od povjerenja bila je prisutna u većini poroda, točnije u 72 posto poroda. I ovdje bih napomenuo da je u našoj ustanovi moguće prisustvo supruga ili druge osobe od povjerenja i na porodima koji se dovršavaju carskim rezom, ističe Klarić.

Riječka Klinika za ginekologiju i porodništvo bila je prva u Hrvatskoj koja je uvela i alternativne metode poroda poput poroda na stolčiću ili poroda u kadi. Danas se, kako kaže Klarić, za alternativne porode odlučuje manji broj rodilja nego što je to bio slučaj prije deset i više godina.

– Provodimo alternativne metode rađanja poput poroda na stolčiću ili poroda u vodi, međutim, rodilje se sve rjeđe odlučuju za takve metode jer je upravo epiduralna analgezija potisnula dobrim dijelom te metode. Prošle godine u Rijeci smo imali samo deset poroda u vodi i 24 poroda na stolčiću, kaže Klarić.

Najvažnija karika

Većina rodilja koje su prošle godine rađale u novom bolničkom kompleksu na Sušaku, očekivano je bila iz Primorsko-goranske i Istarske županije, no kako dodaje Klarić, nemali broj rodilja u novo riječko rodilište došlo je iz oklonih županija, ali i onih udaljenih.

– Nova bolnica nudi zaista vrhunske uvjete za rad liječnika i primalja, ali isto tako nudi odlične uvjete za same trudnice i rodilje. Od uvjeta u rađaonici gdje su rodilje same s pratnjom u svojoj sobi za rađanje, do uvjeta na odjelu gdje su smještene babinjače.

Vjerujem da su bolji uvjeti pridonijeli i većem broju poroda ove godine. Imali smo svakako više poroda iz ostalih županija, vjerojatno zbog visokog standarda koji nudi nova bolnica.

Moram naglasiti da je osoblje ipak najvažnija karika u cijeloj priči i zahvalio bih svim djelatnicima Klinike za ginekologiju i porodništvo koji su svojim entuzijazmom savršeno iskoristili potencijale i kapacitete novih prostora, zaključuje Klarić.