Riječki prometni pravac

Novi željeznički kolodvor Brajdica 2019. godine

Darko Pajić

Unatoč velikim investicijama na Brajdici od dolaska koncesionara tvrtke ICTSI, kao i sve većem zagušenju i manjku kapaciteta za kontejnerski promet u Kopru, nema bitnijih pozitivnih pomaka na riječkom prometnom pravcu, koji nije konkurentan bez značajnijih ulaganja u željeznicu, istaknuo je Mladen Šinko (MSC) 

RIJEKA  Financijska potpora u iznosu od 30,2 milijuna eura odobrena je Lučkoj upravi Rijeka za projekt rekonstrukcije željezničkog kolodvora Brajdica i to je jedan od rijetkih hrvatskih projekata, koji je CEF prihvatio, čak ga je i povećao za 2 milijuna eura. Ukupno je predviđeno 85 posto nepovratnih europskih sredstava te je predviđeno da sva dokumentacija i dozvole za investiciju u kolodvor Brajdica moraju biti spremne do kraja iduće godine, dok bi projekt trebao biti realiziran 2019. godine. Navedene informacije dao je zamjenik ravnatelja Lučke uprave Rijeka Goran Lajnert na jučerašnjoj konstituirajućoj sjednici Strukovne skupštine brodara i pomorskih agencija pri HGK Županijskoj komori Rijeka. Upravo je riječki prometni pravac bio dominantna tema na sjednici, a zanimljiva su bila izlaganja pojedinih agenata i predstavnika velikih svjetskih brodara u Rijeci. Tako je Mladen Šinko (MSC) naglasio kako unatoč velikim investicijama na Brajdici od dolaska koncesionara tvrtke ICTSI, kao i sve većem zagušenju i manjku kapaciteta za kontejnerski promet u Kopru, nema bitnijih pozitivnih pomaka na riječkom prometnom pravcu koji jednostavno nije konkurentan bez značajnijih ulaganja u željeznicu. Po tom pitanju ne može se čekati 2019. godina, već treba odmah raditi, ocijenio je Šinko. 

U sličnom tonu govorio je i Jakov Karmelić, predstavnik Agencije CMA CGM i odnedavno predsjednik Zajednice za intermodalni transport RH, koji je iznio primjer željezničkog blok vlaka iz Rijeke za Mađarsku koji tjedno ide s praznim kontejnerima, te naveo kako su ponuđene povoljne promotivne cijene i za pune kontejnere, ali i da za tu uslugu naprosto nema interesa.


– I to pokazuje da previše govorimo o komparativnim prednostima riječke luke, kao što je njezin prirodni položaj, a premalo govorimo o konkurentnosti riječkog prometnog pravca gdje se moraju posložiti sve kockice u lancu, od pomorskog terminala, željeznice, ceste, brodara, agenata, carine i svih ostalih čimbenika ukoliko želimo privući veće količine tereta. To se očito ne događa u dovoljnoj mjeri – rekao je Karmelić. 


Na sjednici je voditelj projekta iFreight-MED DC, Zoran Orešković, prezentirao intermodalnu željezničku liniju od Rijeke do Dunavske Srede u Slovačkoj (634 kilometra). U projektu sudjeluju Španjolska, Francuska, Italija, Slovenija i Hrvatska, a svaka od tih zemalja predložila je barem jedan projekt intermodalnog povezivanja na postojećoj prometnoj infrastrukturi. 




Studija izvodljivosti pokazala je održivost željezničke linije Rijeka – Dunavska Sreda, gdje se nalaze skladišni kapaciteti na ukupno 250.000 četvornih metara prostora, te kapacitet za 25.000 TEU-a. Izabran je i operater linije, tvrtka AGIT, te se očekuje da bi navedena željeznička linija trebala uskoro biti u funkciji. 


Zamjenik ravnatelja Lučke uprave Rijeka Goran Lajnert predstavio je Udrugu sjevernojadranskih luka (NAPA), koja je osnovana 2010. godine kako bi se zajedničkim aktivnostima postigla veća konkurentnost prema najvećim lukama na sjeveru Europe, te iskoristila komparativna prednost sjevernog Jadrana do čijih je luka putovanje s Dalekog istoka kroz Suez kraće 5 do 8 dana, nego do luka na sjeveru Europe.


– Cilj je 2030. godine privući 6 milijuna TEU-a prometa na sjeverni Jadran, kazao je Lajnert.