RIJEKA – Interventni pedijatrijski kardiolozi Kliničkog bolničkog centra Rijeka imaju dugogodišnje iskustvo u izvođenju minimalno invazivnih metoda u liječenju prirođenih srčanih grešaka u djece, kao što je to već dobro poznato zatvaranje rupica između srčanih pretklijetki i klijetki tzv. kišobranom, a početkom ovog tjedna uspješno su postavili stent u aorte dvojice dječaka u dobi od 11 i 12 godina.

Dječaci su imali urođeno suženje aorte koje za posljedicu ima razliku u krvnom tlaku između gornjeg i donjeg dijela tijela koja opterećuje krvne žile u glavi i može dovesti do njihova pucanja. Tzv. koarktacija aorte dosad se liječila kirurški ili pak balonskom dilatacijom suženja koja je često bila samo privremeno rješenje. Prva su širenja suženja aorte stentom u Hrvatskoj napravili interventni pedijatrijski kardiolozi u KBC-u Zagreb, a prva su dva zahvata u Rijeci izvedena pod vodstvom pedijatrijskog kardiologa riječke Klinike za pedijatriju dr. Nevena Čače.

Problem tlaka

– Koarktacija aorte je suženje na samoj aorti koje se uglavnom nalazi kod izlazišta potključne arterije. Kad je na toj poziciji aorta sužena, tlak u gornjoj polovici tijela, u rukama i u glavi, znatno je viši nego u donjoj polovici tijela, primjerice, nego u bubrezima, želucu i nogama. To je ujedno i najveći problem koji uzrokuje ta prirođena greška. Kako se mora održavati protok kroz bubrege, jetru kao i sve organe, onda tlak u gornjoj polovici tijela ekstremno raste, što znači da jako opterećeju krvne žile u glavi i tamo može dovesti i do pucanja krvnih žila. Samim time što se srce mora boriti protiv takva tlaka, srčani mišić jako zadebljava. Djeca s ovakvim greškama mogu se prezentirati neposredno po porodu sa srčanim zatajenjima, a ako suženje nije prepoznato, djeca izrastaju u mlade ljudi koji su neproporcionalno razvijenog gornjeg i donjeg dijela tijela pa izgledaju poput plivača ili vaterpolista, izrazito tankih nogu i jako razvijena torza. Zato ovu anomaliju treba rješavati kako se srce ne bi oštetilo, kao ni krvne žile koje dovode krv u glavu, objašnjava Čače.

Inače, operirani dječaci su iz Istre i Bosne i Hercegovine te su već u srijedu otpušteni kući. Kako kaže Čače, njihov je oporavak bio brz, pa se već sljedeći tjedan mogu vratiti svojim redovnim aktivnostima.

Procjenjuje se da se na tisuću novorođene djece rodi između osmero i desetero djece sa srčanim greškama, a od toga je jedna srčana greška koarktacija aorte. Ponekad se javlja udruženo s kromosomskim anomalijama te se dvaput češće javlja u dječaka. Dosad se ova srčana greška rješavala kirurškim putom i balonskom dilatacijom. Prednost nove tehnike u odnosu na dosadašnja rješenja jest da se na ovaj način ne otvara grudni koš kao što je to slučaj kod kirurške metode, dok balonska dilatacija suženja nije predviđena za koarktacije aorte koje nisu operirane ili se primjenjuje samo kao privremeno rješenje, odnosno most do dobi kad se djetetu može postaviti stent. Naime, kako pojašnjava Čače, kad se balonom proširi koarktacija aorte, tkivo se ponovo stišće i suženje se vrlo često vraća, pa je dijete potrebno operirati ili kao u ovom slučaju – postaviti stent.

Trajno rješenje

– Postavljanje stenta je trajno rješenje kod ovakvih slučajeva, no mora se računati da djeca rastu i razvijaju se. Mi stent možemo postaviti kad dijete ima više od 25 ili 30 kilograma, no moramo računati koliko nam je velika aorta ispred i iza tog suženja jer ne možemo aortu proširiti na razinu odrasle osobe. Dakle, postavljanjem stenta omogućavamo da krv normalno protječe kroz aortu i time poništavamo razliku u tlaku između gornjih i donjih dijelova tijela. Kako dečki budu rasli, mi ćemo ih pratiti i u dobi od oko 18 godina, kada dosegnu svoj očekivani rast, još ćemo jednom obaviti kateterizaciju i balonom raširiti već postojeći stent, što će biti završno rješavanje ove srčane greške, kaže Čače.

S obzirom na to da je riječki KBC u Hrvatskoj poznat po intervencijskoj kardiologiji i odraslih i djece, Čače očekuje da će i ovaj zahvat privući pacijente iz Hrvatske, posebice iz njezinih primorskih županija.

– Očekujem da bismo godišnje mogli imati osam do deset takvih zahvata i plan je da ova metoda uđe u redovan program bolnice. Naime, pedijatrijska se interventna kardiologija, za razliku od kardiologije odraslih osoba, u pravilu svodi na male brojeve, podsjeća Čače.

Zahvati su izvedeni u jednoj od sušačkih angiosala, a konzultant riječkim stručnjacima bio je dr. Rober Sabiniewicz iz Svučilišne bolnice u Gdanjsku u Poljskoj. Uz dr. Čače u zahvatima je sudjelovao i dr. Aleksandar Ovuka, pedijatrijski kardiolog Klinike za pedijatriju.

– Ovaj se zahvat izvodi u općoj anesteziji koju je vodila dr. Dunja Rački Simić. Kod ovakvih nam zahvata redovito pomažu instrumentarke sa Sušaka i inženjeri radiologije, a ne smije se zaboraviti ni na medicinske sestre na Kantridi, koje sudjeluju u pripremi pacijenata za zahvat i provode potpunu skrb nakon samog zahvata, zaključuje Čače.