RIJEKA  Situacija oko brodova »Kornati« i »Brač«, klasičnih trajekata predviđenih za prijevoz vozila, putnika i robe, koji ovo ljeto prvi put plove hrvatskim Jadranom, podijelila je i međusobno posvađala čelništvo Jadrolinije, najvećeg nacionalnog brodara koje je upravo zbog tih brodova, izgrađenih s gomilom propusta, sve bliže poslovnom sukobu s Uljanikom, najvećim nacionalnim brodogradilištem.

Radi se, naime, o tome da su trajekti »Kornati« i »Brač« za potrebe Jadrolinije izgrađeni u pulskom Uljaniku, po cijeni od 8 milijuna eura za svaki od četiri broda, od kojih su dva u funkciji, a dva bi to trebala biti uskoro, nakon što je Jadrolinija odlučila modernizirati i obnoviti zastarjelu flotu. No umjesto novih i kvalitetnih brodova, Jadrolinija je dobila proizvod koji je, sudeći po sukobima i razmimoilaženjima mišljenja struke i Uprave unutar same kompanije, sporan i nezadovoljavajući po nekoliko aspekata. 

O problemima s novim brodovima, zbog čega se Jadrolinija sprema tužiti Uljanik te mu namjerava naplatiti penale, što u konačnici ipak neće eliminirati tehničke nedostatke samih brodova, unutar kompanije oglasio se njen Inspektor za investicije i razvoj dipl.ing.brodogradnje Marin Kustić.

  Odgovarajući na šest pitanja Radničkog vijeća Jadrolinije, Kustić kao inženjer sa 37 godina iskustva u brodogradnji, od čega je deset radio kao projektant brodske konstrukcije, objašnjava sve brojne pogreške u izgradnji trajetaka.

Taj dokument, koji je Inspektor za investicije napravio na zahtjev Radničkog vijeća, ukazuje na duboku podijeljenost u vrhu Jadrolinije, kao i između Radničkog vijeća i dijela Uprave. Uglavnom, autor u svom dokumentu nedvosmisleno, bez ograda, navodi greške i proziva odgovorne. 

Kustić je očito, navodeći taj dio Pomorskog zakonika, aludirao na vožnju broda s gazom većim od dozvoljenog, do čega je već dolazilo, i to se posebno naglašava, iako brod »Kornati« pritom nije bio pod nikakvim posebnim opterećenjem tereta.

  Da pojednostavimo, oba trajekta, i »Kornati« i »Brač«, zbog problema u gradnji trajno imaju smanjenu korisnu nosivost od 305, odnosno 470 tona. Tome treba pridodati još oko 230 tona veće mase od predviđene te 240 tona stalnog balasta. Zbog toga »Kornati« i »Brač« mogu prevoziti puno manju količinu i broj vozila, što znači da onaj teret koji bi prevozili u jednoj turi, u budućnosti će prevoziti možda i dva puta. Na taj način trošit će se više vremena za prijevoz, troškovi prijevoza će biti puno veći, održavanje brodova skuplje, potrošnja goriva veća, a efikasnost ozbiljno umanjena. Nesumnjivo je da će sve to znatno utjecati na rentabilnost isporučenih trajekata. Prilikom vožnje trajekata, a posebno u manovri, velika odgovornost bit će na njihovim zapovjednicima koji će morati samostalno odlučivati hoće li brodovima izgrađenim s tehničkim nedostacima upravljati sa ili bez balasta, hoće li ih prekrcavati vozilima i kršiti Pomorski zakonik, a sve u cilju bržeg transporta vozila i putnika s kopna na obalu i obrnuto, ili će se slijepo držati Pomorskog zakonika i dozvoljenog gaza, koji će u praksi značiti manje vozila u vožnji, a samim time veće kolone i čekanja. Poseban problem na brodovima, upozorili su nas stručnjaci, predstavljat će balastni tankovi koji će se radi manovri i stabilizacije broda učestalo puniti i prazniti, čime će se drastično povećati troškovi održavanja.

Predsjednik Uprave Jadrolinije Alan Klanac, kad smo mu pred gotovo dva mjeseca uputili pitanja vezana za prekomjernu težinu trajekata, puno veću potrošnju goriva i mogućnost tužbe Uljanika, odgovorio je i netočno i površno.

  Po njegovim tadašnjim odgovorima kad je riječ o četiri novogradnje, ili problema nema, ili ako ih se može naslutiti, onda ih je proglasio poslovnom tajnom. No svakako je naglasio da su brodovi sasvim u redu. Danas je situacija dijametralno suprotna. Na nedavnoj sjednici Radničkog vijeća, Klanac tako izričito kaže da je za tehničke greške kod brodova isključivi krivac – brodogradilište Uljanik! 

Brodovi su, inače, naručeni u vrijeme bivšeg predsjednika Uprave Slavka Lončara kojemu je u tom poslu asistirao tadašnji i sadašnji član Uprave, njegova desna ruka Miljenko Antić, siva eminencija Jadrolinije čiju stručnost u poslu nadgledanja gradnje otvoreno osporava autor internog Jadrolinijinog materijala.

Prozvani Miljenko Antić kaže da se o napadu na sebe ne može izjasniti sve dok Uprava i Nadzorni odbor Jadrolinije oko slučaja četiri novogradnje i odnosa sa Uljanikom ne zauzmu konkretni stav.

  – Do daljnjega nemam komentara, kaže Antić. 

Više u tiskanom izdanju Novog lista, u petak, 22. kolovoza 2014.