KBC RIJEKA

Novi standardi liječenja: Riječka kardiologija opremljena novcem anonimnog darovatelja i ministarstva

P. N.

Foto KBC Rijeka

Foto KBC Rijeka

Nonitori za nadzor vitalnih funkcija, kao i instalacije medicinskih plinova osigurani su osobnom donacijom  vrijednom preko 37 tisuća eura i sredstvima resornog Ministarstva u visini od 232 tisuće eura 



 


 


Klinika za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Rijeka značajno je proširila kapacitete i obnovila postojeću opremu za  nadzor vitalnih funkcija. Ovi uređaji od iznimne važnosti za kvalitetu rada u suvremenoj kardiologiji, a kojima se  kontroliraju funkcija srca, broj otkucaja, krvni tlak, disanje, saturacija krvi kisikom, te niz drugih naprednih  parametara što do sada nije bilo dio standardne opreme na Zavodu za kardiomiopatije, bolesti zalistaka i  zatajivanje srca s dnevnom bolnicom (ZKBZZ) Klinike za bolesti srca i krvnih žila na kojem se ponajviše liječe  iznimno zahtjevni klinički slučajevi bolesnika sa zatajivanjem srca, plućnim embolijama i drugim teškim  kardiološkim stanjima, ali bez indikacije za boravak u jedinici intenzivnog liječenja. Zahvaljujući donaciji  anonimnog donatora – koji već niz godina svake godine nesebično daruje KBC Rijeka značajnim materijalnim  donacijama, a u želji da u osobno ime i u ime svoje obitelji iskaže zahvalnost Ustanovi i doprinese boljitku  regionalne zajednice i njenih stanovnika – ovog je puta nabavljena navedena oprema za ZKBZZ u vrijednosti od  37.220,00 eura.  




Druga organizacijska jedinica Klinike za bolesti srca i krvnih žila, Zavod za intenzivno kardiološko liječenje, zbog  dotrajalosti i tehnološke zastarjelosti uređaja za nadzor vitalnih funkcija istodobno je opremljena novim takvim  sustavom najnovije generacije. Obzirom na posebne tehničke zahtjeve i potreban širi opseg koji je Zavod za  intenzivno kardiološko liječenje zahtijevao, navedena je oprema više vrijednosti te iznosi 154.006,25 eura,  financirana sredstvima Ministarstva zdravstva. Kako je napredak tehnologije donio nove zahtjeve i u pogledu  kapaciteta instalacija medicinskih plinova jer postojeće starosti više desetljeća nisu bile u mogućnosti zadovoljiti  danas neophodne moderne uređaje za potporu disanju, koji se u liječenju najtežih srčanih bolesnika koriste u  Zavodu za intenzivno kardiološko liječenje KBC-a Rijeka, a riječ je o uređajima u rasponu od većeg broja  respiratora, uređaja za neinvazivnu ventilaciju, pa do onih za disajnu potporu visokim protokom, nedavno je u  cijelosti obnovljen i sustav medicinskih plinova u vrijednosti radova i opreme od 77.908,00 eura također  financiranih sredstvima resornog Ministarstva. 


Foto KBC Rijeka


„Novi monitoring sustav s deset naprednih invazivnih monitora vitalnih funkcija i stanicom za centralni nadzor već  je u funkciji. Radi se o velikom iskoraku u mogućnostima nadzora vitalnih funkcija najtežih životno ugroženih  bolesnika koji je bitno olakšao rad svih djelatnika našeg Zavoda, a istovremeno i značajno povećao kvalitetu  pružene medicinske skrbi. Osoblje je adekvatno educirano za korištenje novog sustava, a prva iskustva su  odlična“, naglasio je pročelnik Zavoda za intenzivno kardiološko liječenje doc. dr. sc. David Gobić, dr. med. 


Veliki napreci u segmentu liječenja bolesti srca i krvnih žila omogućili su da se smrtnost od ovih bolesti posljednjih  godina kontinuirano smanjuje. Usprkos ovakvog ohrabrujućeg trenda, bolesti srca i krvnih žila su do danas ipak  ostale vodeći uzrok u ukupnoj smrtnosti. Starenjem populacije i napretkom medicine, znanstveni podaci ukazuju i  na neke nove, važne pojave među kojima se posebno ističe trajni porast osoba koje obolijevaju od zatajivanja  srca.


 


Zatajivanje srca je kompleksna bolest – sindrom koji zahvaća niz organskih sustava, ima lošu prognozu i bez  primjerenog liječenja već u kratkoročnom razdoblju iznimno visoku smrtnost. Zatajivanje srca javlja se u više  oblika, no svi oni redom značajno narušavaju kvalitetu života oboljelih i globalno predstavljaju sve veće društveno  opterećenje u svim razvijenim zemljama. Ovi trendovi u modernoj kardiologiji nisu samo znanstvene činjenice i  dio stručnih međunarodnih preporuka, već realnost kojoj svjedoče i naši kardiolozi u KBC Rijeka u svom  svakodnevnom radu. Tim kojem je na čelu Koraljka Benko, dr. med. dominantno je posvećen upravo bolesnicima  sa zatajenjem srca. 


Foto KBC Rijeka


Voditeljica Zavoda za kardiomiopatije, bolesti zalistaka i zatajivanje srca s dnevnom bolnicom (ZKBZZ) Klinike za  bolesti srca i krvnih žila Koraljka Benko, dr. med. zahvalila je na donaciji koja, kako je istaknula, jamči kvalitetniju  skrb rizičnih kardioloških bolesnika te opušten i usmjeren rad svih koji su uključeni u svakodnevne izazove  liječenja. 


„Zahvaljujući vrijednoj donaciji našeg tradicionalnog anonimnog dobrotvora, kao i potpori Ministarstva zdravstva,  ciljanim usmjeravanjem financijskih sredstava u područje od najviše koristi za jednu od najugroženijih skupina  bolesnika o kojima skrbimo, učinili smo izniman iskorak u kvaliteti i sigurnosti zdravstvene skrbi koju pružamo. Kao  kardiolog i ravnatelj iskreno želim zahvaliti i svim kolegicama i kolegama s riječke kardiologije koji su redom  vrhunski stručnjaci i divni suradnici u skladnom timu koji djeluje kao jedna velika, složna obitelj u kojoj su naši  kardiolozi redom nesebični zaljubljenici u svoj posao, spremni u svako doba učiniti sve što mogu za dobrobit svog bolesnika. Nastavit ćemo izgrađivati sve dostupne uvjete kako bi zadržali sadašnju, najvišu međunarodnu kvalitetu  koju je riječka Klinika za bolesti srca i krvnih žila u svim segmentima postigla“, istaknuo je ovom prilikom ravnatelj  KBC-a Rijeka prof. dr. Alen Ružić


Manjim nabavkama te racionalizacijom opreme unutar ustanove i internim preraspodjelama uspjelo se proširiti i  postići optimalnu pokrivenost bolničkih postelja sustavima nadzora vitalnih funkcija i na drugim ustrojstvenim  jedinicama, na Zavodu za ishemijsku bolest srca i angiologiju, te na Zavodu za aritmije i elektrostimulaciju srca.  Time sada na Klinici za bolesti za srca i krvnih žila postoji ukupno 40 postelja opremljenih nadzorom vitalnih  funkcija uz dodatnih 12 mobilnih jedinica.