RIJEKA – Kontejnerski terminal tvrtke Jadranska vrata (AGCT) na Brajdici i ove će godine ostvariti rekordan rezultat, s planiranim prekrcajem oko 315 tisuća TEU-a (ekvivalent dvadesetstopnog kontejnera), potvrdio je Emmanuel Papagiannakis, direktor AGCT-a. Ovogodišnji će promet kontejnera na Brajdici biti tri do pet posto veći nego lanjske, također rekordne godine, u kojoj je po prvi put na riječkom kontejnerskom terminalu bilo prekrcano više od 300 tisuća TEU-a, čime je i službeno ušao u red kontejnerskih terminala srednje veličine u svijetu.
Papagiannakis ističe kako je novi rekordni rezultat, iako je rast u postocima ove godine manji nego u nekoliko prethodnih, ostvaren u otežanim uvjetima, kako na globalnoj, tako i na lokalnoj razini.

Velika potražnja

– Na globalnom tržištu ove smo godine svjedočili poremećajima u opskrbnim lancima i rasporedu dolazaka brodova na linijama, a na samom terminalu odvijaju se radovi na povećanju dubine mora, uz zapadni dio obale, tako da smo čitavu godinu odradili samo s jednim vezom za brodove. U takvim uvjetima, uspjeli smo dobrom organizacijom i zahvaljujući trudu naših zaposlenika, održati stabilan promet i ove ćemo godine postaviti novi rekord u broju kontejnera. Iako smo u početku godine predviđali još veći rast tereta, rekordno visoke pomorske cijene za kontejnerski prijevoz ograničile su rast unatoč velikoj potražnji jer je za mnoge vrste tereta niže vrijednosti otpremanje po sadašnjim cijenama neodrživo, kaže Papagiannakis, dodajući da je rast prvenstveno bio posljedica razvoja tržišta izvan Hrvatske, posebice centralne i jugoistočne Europe. Na Brajdici je, osim na godišnjoj razini, ostvaren i rekordni promet u jednom mjesecu. U studenom je, naime, na terminalu prekrcano 30.176 kontejnera, a u istom je mjesecu ostvaren i rekordan promet kontejnera koji su otpremljeni ili dopremljeni željeznicom.

– Vidimo velik rast željezničkog kontejnerskog prometa. Sve veći udio kopnenog kontejnerskog prometa preuzima željeznica, velikim dijelom zahvaljujući novom intermodalnom željezničkom terminalu na kojemu su radovi završili prošle godine, a koji nam omogućuje slaganje sve većeg broja kontejnerskih vlakova. Time nastavljamo trend rasta željezničkog prometa iz prošle godine pa će ova godina ponovo biti rekordna i u željezničkom kontejnerskom prometu, kaže Papagiannakis.
Koliki je rast kontejnerskog prometa željeznicom, najbolje, prema njegovim riječima, pokazuje podatak da je ove godine, po prvi put, u nekim mjesecima udio željezničkog transporta kontejnera bio pedeset posto, u odnosu na transport kamionima.

Viši troškovi

– Ukupni će udio željezničkog transporta na kraju godine biti veći od četrdeset posto, što je jedan od najvećih udjela željezničkog transporta na kontejnerskim terminalima u Europi. Prije dvije godine taj je udio bio oko 29 posto i tada se je to smatralo odličnim rezultatom. Veseli nas što željeznički prijevoz kontejnera i dalje raste, kaže direktor terminala. Stoga je važno, objašnjava, da i željeznička infrastruktura prati razvoj prometa te da nadležni kontinuirano nastave s radom na uklanjanju tzv. »uskih grla« poput tranzitnog vremena preko granica što može uzrokovati kašnjenja.

Rast prometa omogućio je zapošljavanje novih zaposlenika na AGCT-u, a rezultirat će i dobrim financijskim rezultatima, ističe, iako luke i operateri kontejnerskih terminala neće ostvariti rekordne profite kakve ove godine ostvaruju brodovlasnici i brodarske linije, zahvaljujući rekordno visokim vozarinama i cijenama najma brodova. Velike brodarske kompanije ove će godine ostvariti profit viši od 150 milijardi dolara, njihova dobit u prošlom tromjesečju bila je najveća u povijesti.

Ova godina će ponovo biti rekordna i u željezničkom kontejnerskom prometu / Foto M. GRACIN

– Mi nismo mogli, poput brodara, u tako kratkom roku naše prihode povećati za osam do deset puta jer imamo fiksne ugovore i regulirane tarife. Doista, ovo je izazov za operatere terminala diljem svijeta, kako povećati svoj udio u prihodima, u okruženju gdje se suočavamo s lošom pouzdanošću rasporeda u dolasku brodova i višim troškovima. Cijene energije i radne snage su porasle, a zbog problema opskrbnog lanca u brodarstvu poskupjelo je i mnogo drugih stvari. Primjerice, cijena guma za vozila s kojima radimo na terminalu porasla je za 15 posto, a neki rezervni dijelovi i popravci za 50-100 posto. U svakom slučaju, terminal će ove godine postići dobre rezultate marljivim radom cijelog našeg tima i dodatnih operatera koje smo angažirali, ali ni blizu rekordne razine profita brodskih linija, kaže Papagiannakis.

Riječki terminal, unatoč povremenim poteškoćama, ove je godine uspijevao zadržati korak s dolascima i odlascima brodova, čiji je raspored u više navrata bio poremećen, što je stvaralo nemale probleme kontejnerskim terminalima diljem Europe i svijeta.
– Raspored dolazaka brodova još se nije stabilizirao. Česte su situacije u kojima, umjesto da brodovi dolaze jedan za drugim, kroz cijeli tjedan, nekoliko njih stigne praktički u isto vrijeme pa onda opet sljedećih nekoliko dana nema niti jednog. U takvim okolnostima i uzimajući u obzir činjenicu da, zbog radova, koristimo samo jedan vez od 300 metara, mislim da smo godinu odradili više nego dobro bez zagušenja, kaže Papagiannakis.

Složen projekt

Projekt povećanja dubine na Brajdici bit će dovršen do kraja 2022. godine, a terminal će tada moći nastaviti s radom kao terminal s dva veza gdje je jedan vez namijenjen za manje, feeder brodove, a drugi, veći vez za brodove bez ograničenja na 14,9 m.
– Riječ je o složenom projektu, cijenimo podršku Lučke uprave Rijeka, projektanata i izvođača radova. Slijedom ovog projekta, nadamo se da će krenuti i druga faza, gdje bi se s 14,9 metara dodatno išlo na konačnu dubinu od 16,5 metara kako bi i riječka luka postojala konkurentna za dolazak većih brodova. Uz povećanu dubinu, uložit ćemo u dodatnu opremu za rad na novoj generaciji brodova, kaže Papaginannakis. S povećanjem dubine, novim dizalicama i bržim protokom kontejnera, ukupni kapacitet Brajdice mogao bi se, ističe, povećati na 500 do 600 tisuća TEU-a godišnje.
– Kapacitet terminala također ovisi o vremenu zadržavanja, brzini manevriranja kontejnerima ovisnima o prostoru na slagalištu. Stoga i učinak željezničkih operatera i infrastrukture postaje sve važniji, s obzirom na to da se željeznica sada približava na 50 posto. Razvoj pozadinskog terminala Škrljevo je također kritičan i dobro je vidjeti razvoj depoa za prazne kontejnere i interes za dodatnim sadržajima što znači da se AGCT može fokusirati na pomorske aktivnosti, kaže direktor.
Zanimalo nas je, hoće li za terminal na Brajdici, posebno nakon što s radom krene novi kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali, biti toliko posla da radi punim kapacitetom.
– Idućih nekoliko godina nastavit ćemo rasti. Kada se terminal na Zagrebačkoj obali otvori, Maersk će svoj dio prometa preseliti tamo, no postoje mnoge druge brodske kompanije koje će i dalje raditi s nama. Vidimo da su luke južne Europe sve više prepoznate i priznate kao ulaz za robu za srednju Europu, a vjerujem da će to biti sve izraženije. Tome u prilog idu i zelene politike EU-a, kao i činjenica da brodovi na linijama s istoka mogu brže obaviti cijelo putovanje, nego ako idu na sjever Europe. Prilično sam siguran da će Rijeka imati dovoljno tereta, za oba terminala, zaključuje Papagiannakis.