Skloni smo izrazito negativno promatrati hrvatsku gospodarsku scenu, no kako pokazuju i podaci o rastu hrvatskog BDP-a, promjene na bolje ipak se događaju. Kad govorimo o Rijeci, kritike su još naglašenije. Nekadašnji industrijski gigant pao je na mali broj zaposlenika, no neki od tradicionalnih stupova rada i i života u Rijeci se ipak ne daju depresiji i propasti. Jedan od njih, štoviše mogli bismo ga nazvati i vrlo prepoznatljivim riječkim simbolom, je svakako i PIK koji ove godine slavi 70 godina postojanja.

I ma koliko i iz njega još lani dolazili disonantni tonovi kad je bilo riječi o perspektivi, ovih je dana došlo do vrlo zanimljivog i svakako optimističnog preokreta: PIK ulaže 16 milijuna kuna u nova postrojenja! Iako je početak godine bio sve samo ne obećavajući, PIK je naime lani zabilježio gubitak nešto veći od osam milijuna kuna, njegov novi direktor Željko Kisić je i tad bio vrlo optimističan po pitanju razvoja tvrtke koju je preuzeo. Razloge za takav stav Kisić je pronalazio u investiciji koju je namijenio liniji za proizvodnju smrznutih pekarskih proizvoda koja je sada i pred uvođenjem u pekari na Vežici. Na taj način PIK dobiva veliku šansu za novi tržišni iskorak, postaje, kako se to popularno kaže – jedan od nacionalnih igrača, sa željom da se, bude li sve po planu, značajnije širi i izvan hrvatskih granica.

– Za ostvarenje strateškog plana koji sam postavio prigodom dolaska na čelno mjesto PIK-a nužno je završiti započeti investicijski ciklus. Fokus ulaganja je pekarska djelatnost. U funkciji je nova oprema za proizvodnju kiselih tijesta i to nove tehnologije produžene prirodne fermentacije u proizvodnji kruha i peciva. Puštena je u pogon i nova linija za meka tijesta, pakerica za sendviče, što nam omogućava daljnje proširenje ponude u turističkim centrima i ugostiteljskim objektima. U završnoj fazi je investicija u automatiziranu liniju smrznutih pekarskih proizvoda, što će nam omogućiti nastup na nacionalnom tržištu i izvozu, istaknuo nam je generalni direktor Željko Kisić.

Sve bolji rezultati

Vratimo li se općem poslovanju PIK-a 2017. godine, razvidno je kako unatoč kriznoj situaciji u prehrambenoj industriji zbog vrlo problematične situacije s Agrokorom, u prva četiri mjeseca ostvaruje značajno bolje rezultate u odnosu na isto razdoblje protekle godine te posluje nesmetano i neovisno o situaciji prema dobavljačima. Situacija s Agrokorom mogla bi se stoga promatrati dvojako. S obzirom na probleme s likvidnosti koji su karakterizirali poslovanje Agrokora, pa tako i velike, opterećujuće odgode plaćanja, proizvođači poput PIK-a mogli bi i – odahnuti jer im buduće poslovanje neće ometati Agrokorova nelikvidnost. K tome, otvaraju se i novi kanali za distribuciju, a jasno je kako se na taj način dio potrošnje neminovno prelijeva, pa tako i u trgovine koje se nalaze u PIK-ovom vlasništvu. Jasno je to i vodećim ljudima PIK-a, pa u cilju proširenja tržišta kroz vlastitu maloprodaju, kontinuirano ulažu i u otvaranje novih Piko prodajnih mjesta. Riječ je o vrlo prepoznatljivim trgovinama, sa zanimljivim vizualnim identitetom. K tome, PIK uživa i veliko povjerenje građana jer je kroz ovih sedam desetljeća rada itekako dokazao kvalitetu. Izvornost, svježinu i sve one elemente koji se kod takvih prehrambenih proizvoda i očekuju. Svakako, ima tu i nemalo lokalpatriotizma, koji istina, zna često ustuknuti pred nabujalom stranom konkurencijom. No, PIK naprosto ne odstaje od najkvalitetnijih mogućih sirovina, a kako smo to mogli pratiti i kroz pravu renesansu rada malih, domaćih mesnica kojima se zbog problema u zdravstrvenoj ispravnosti mesa koja u velike prodajne centre pretežito dolazi iz udaljenih krajeva svijeta, slično se može očekivati i u zoni proizvoda s kojima se bavi PIK.

– Unatoč teškoj situaciji mljekarskog sektora zbog pada otkupne cijene mlijeka i povećanog uvoza iz stranih zemalja te posljedičnog urušavanja domaće proizvodnje, u PIK-ovoj mljekarskoj djelatnosti planirana je modernizacija tehnološkog procesa pasterizacije, kao i poboljšanje brand identiteta postepenim redizajnom postojeće Tonka linije. Krećemo i u razvoj novih proizvoda tako da uskoro kreću u prodaju planinski jogurt, kefir, »mići sir«. Svjesni smo da bez precizno osmišljenih marketinških kampanja nema novih kupaca, pa smo se odlučili smo se na nacionalnu kampanju koju smo pak snimili u Gorskom kotaru, u Tršću. Bez obzira na veliku ponudu i konkurenciju na tržištu mliječnih proizvoda, PIK je i dalje odabrao kao imperativ kvalitete domaće mlijeko s lokalnih pašnjaka Gorskoga kotara, Like i Istre, te je pokrenuo izvoz svojeg mlijeka i u Italiju, dodao je Kisić.

Višestruke koristi

A to i jeste najvažnije jer PIK apsolutno potiče domaću poljoprivrednu proizvodnju. Kad bi se putem nacionalnih i EU fondova, za što je potrebna pomoć ministarstava i pojedinih za takve poslove osmišljnih agencija, korist od PIK-ove »tvrdoglavosti« potenciranja domaće, maksimalno kvalitetne proizvodnje bile bi višestruke. Hiperprodukcija i zatrpavanje proizvodima stranog podrijetla kod kojih je spuštanje cijene znalo dovoditi do apsurda, nerijetko smo mogli vidjeti kako je krajnji proizvod, primjerice mlijeko, po jedinici proizvoda bilo jeftinije od njegove nabavne cijene! Srećom, ili nesrećom ovisno iz kojeg se kuta promatra, došlo je do kolapsa takve prakse jer se nerijetko, a meso je za to najbolji primjer, radio o proizvodima opasnim po zdravlje. Zaključak kupaca je nakon svega bio – bolje možda i u manjim koičinama, ali sigurno, zdravo i ako je moguće od domaćih proizvođača. U svemu tome i PIK dobiva novu šansu, dobiva prostor koji mu je donedavno na policama otimala nelojalna konkurencija.

– PIK ove godine ponosno obilježava 70. godišnjicu uspješnog rada i poslovanja, te od tada do danas predstavlja neupitan dio izvorne riječke i hrvatske tradicije. Sa svojih 358 zaposlenika te mnogobrojnim kooperanatima predstavlja važan segment gospodarstva u Primorsko-goranskoj županiji. Na tome ćemo i ustrajati, a poslože li se skladno još neki faktori, mogli bismo dati i snažan impuls obnovi poljodjelstva na prostorima tri županije u kojima se nalaze naši kooperanti, dodaje Kisić.

Kvaliteta je dakle u svakom slučaju neupitna, no današnji kupac sasvim sigurno ne oprašta ni neatraktivnu, neprepoznatljivu ambalažu. Ma koliko to u osnovi ne bi trebalo biti tako – samo kvaliteta na žalost nije presudna za dobru prođu na tržištu na kojem vlada nevjerojatna konkurencija. Istina je da se u slučaju PIK-a radi o proizvodima koji se svakodnevno konzumiraju, za kojima postoji neodgodiva svakodnevna potreba, no poznato je to i mnogim drugima.

Otvaranje europskog tržišta

– Lanjskim redizajnom Riječke tjestenine pod brandom PaštaRIa, PIK-ova proizvodnja tjestenine je otvorila nova tržišta u Hrvatskoj i izvan nje. Krenuo je izvoz prema Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori tako da smo pri kraju analiza koje ukazuju kako je naše razmišlja o proširenju proizvodnih kapaciteta opravdano te neophodno za daljnji rast, za našu konkurentnost na tržištu, istaknuo je Kisić.

A da je PIK s PaštaRIom na odličnom putu pokazali su i odjeci izlaganja na najvećem međunarodnom sajmu privatnih robnih marki PLMA u Amsterdamu. Kad govorimo o PLMA (The Private Label Manufacturers Association), riječ je o neprofitnoj instituciji koja ima globalnu rasprostranjenost, a postoji od 1979. PLMA je fokusiran na promociju privatnih tvrtki, odnosno njihovih proizvoda. Jedina je organizacija takvog ustroja na svijetu, a okuplja više od četiri tisuće tvrtki među kojima se sada nalazi i PIK. Predmet njihovog najvažnijeg zanimanja je svakako prehrambena industrija, ali i ona namijenjena turizmu. Dolazak na sajam koji je u Amsterdamu održan sredinom svibnja, i svakako odlična prihvaćenost, otvorili su PIK-u nove poslovne mogućnosti na europskom tržištu.

– Na PLMA smo nastupili s dvije kategorije vlastitih proizvoda za koje držim da imaju značajan potencijal izvoza u zemlje EU. To su ponajprije tradicionalni pekarski proizvodi izrađeni po originalnoj recepturi koje želimo izvoziti uz pomoć nove tehnologije smrzavanja kao i naša tjestenina, PaštaRIja za kojom je iskazan značajni interes velikog broja stranih trgovačkih lanaca, završio je Kisić.

Od gubitnika kojem je u najmanju ruku prijetio nestanak identiteta, stapanje u neki drugi sustav, do tvrtke koja sve slobodnije i samostalnije diše. Put je to koji je PIK prešao u svega tri godine. S obzirom na domaća događanja u sektoru prehrambene proizvodnje i trgovine, ali i samosvijesnih međunarodnih iskoraka, sve smo bliže razmišljanju kako ne samo da će PIK izbjeći pad u ponor nakon sedam uglavnom uspješnih desetljeća, nego će u profitne vode uvesti i poprilično zamrlu poljoprivredu u Primorsko-goranskoj županiji.