RIJEKA – Nakon što je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja objavila odluku slijedom koje riječki PIK, pod direktorskom palicom Gine Pastorčića, mora platiti 100.000 kuna kazne zbog nepoštene trgovačke prakse kod otkupa sirovog mlijeka, dok traje upravni spor protiv Hanfinog rješenja kojim je glatko odbila namjeru i ponudu PIK-ESOP-a Igora Borovca i Pastorčića da otkupe dionice malih dioničara PIK-a po cijeni od 49 kuna, situacija u ovoj riječkoj prehrambenoj tvrtki ne miruje. Tako je za ponedjeljak Igor Borovac sazvao izvanrednu Skupštinu PIK-ESOP-a na kojoj se predlaže pojednostavljeno smanjenje temeljnog kapitala ovog društva za iznos od čak pet milijuna kuna, odnosno s današnjih 7.889.700 na iznos od 2.880.100 kuna. Smanjenje temeljnog kapitala obrazlaže se pokrićem gubitaka iz prethodnih godina. Pravo je pitanje – kojih gubitaka s obzirom na to da je PIK-ESOP društvo koje je osnovano s ciljem realizacije programa radničkog dioničarstva i njegovu jedinu imovinu pretežito čine samo dionice PIK-a, njih ukupno 58.300, s kojima je još 2004. godine ovo društvo dokapitalizirano za iznos od 7.869.700 kuna.

Upravo ta činjenica ključni je argument za kojim se povodi Hanfa u svojoj ocjeni da su Pastorčić, Borovac i PIK-ESOP u obvezi ponuditi cijenu malim dioničarima PIK-a ne nižu od 134,99 kuna po dionici, dakle, istoj onoj po kojoj su Pastorčić i Borovac zajednički otkupljivali poslovne udjele i stekli kontrolu nad PIK-ESOP-om te time posredno stekli 58.300 dionica društva riječke prehrambene tvrtke tijekom 2018. i početkom 2019. godine.

Vrijednost dionice

Pozamašni gubitak PIK-ESOP-a proknjižen je u bilanci ovog društva 2020. godine. Razlog su bili iskazani rashodi te godine od čak 5,4 milijuna kuna, najviše zbog promjene fer vrijednosti dionice i to temeljem odluke uprave (čitaj Igora Borovca) i posebne procjene, slijedom koje tih 58.300 dionica PIK-a više nije vrijedilo 7.869.700, već 2.448.600 kuna, odnosno 42 kune po dionici. Radi boljeg razumijevanja, treba reći da je ovo smanjenje vrijednosti dionica kao dugotrajne imovine PIK-ESOP-a provedeno u vrijeme dok je Hanfa provodila posredni nadzor nad PIK-om. Međutim, to usklađivanje i promjena fer vrijednosti PIK-ove dionice nije nimalo utjecalo na kasnija rješenja ovog regulatornog tijela jer je Hanfa u svojoj odluci iz travnja prošle godine, koja je postala pravomoćna, utvrdila da je ovom dvojcu i PIK-ESOP-u obveza preuzimanja nastala još 13. veljače 2019. godine, dakle, u vrijeme dok su dionice PIK-a bile vrednovane 134,99 kuna. Hanfa je pritom utvrdila da su upravo po toj nominalnoj vrijednosti Pastorčić i Borovac stjecali poslovne udjele i time došli do više od 40 posto udjela u temeljnom kapitalu PIK-ESOP-a.

Svima nejednako

Smanjenje temeljnog kapitala PIK-ESOP-a s osnova usklađivanja fer vrijednosti dionica PIK-a kao glavne imovine društva predloženo je da se provede sniženjem nominalnog iznosa svih poslovnih udjela, njih ukupno 171. Drugim riječima, ono što je nekad vrijedilo, primjerice, 13.500 kuna, predloženim se smanjuje na 4.900 kuna i tako redom, ovisno o kolikom je udjelu riječ jer nisu svi jednaki. Istina, smanjuju se i Pastorčićevi i udjeli Borovca, ali i vrijednost PIK-ovog udjela koji u temeljnom kapitalu PIK-ESOP-a, podsjetimo, sudjeluje s 23,46 posto. Današnja nominalna vrijednost tog udjela je 1,85 milijuna kuna, prema novom to pada na 677.700 kuna. Kakav utjecaj Pastorčić i Borovac imaju kod predlaganja i donošenja svih bitnijih odluka, bilo u PIK-ESOP-u ili PIK-u, dovoljno upućuje činjenica da Igor Borovac obnaša funkciju jedinog člana Uprave PIK-ESOP-a, s ovlaštenjem da može samostalno, bez uputa i suglasnosti drugih udjelničara, glasovati na Skupštinama PIK-a. Istovremeno, Gino Pastorčić sjedi u Nadzornom odboru PIK-ESOP-a, a kao jedini član uprave PIK-a ima pravo glasa za 23,46 posto udjela koje to društvo ima u temeljnom kapitalu PIK-ESOP-a. Točka na i je Borovčevo članstvo u Nadzornom odboru PIK-a.

Višegodišnji postupci

Ostaje za vidjeti kakve će implikacije polučiti ova izvanredna skupština PIK-ESOP-a, s tim i takvim predloženim dnevnim redom, kako po pitanju Hanfinog nadzora, tako i budućih odluka nadležnog Trgovačkog suda.

Teško se oteti dojmu da sve mjere od nadležnih tijela u pogledu nepravilnosti u PIK-u stižu s prevelikim vremenskim odmakom. Dvije godine trajao je postupak nadzora Hanfe, a otprilike isto toliko trebalo je i Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) da donese svoj pravorijek s obzirom na to da su anonimnu predstavku od grupe koja se naznačila kao »farmeri Istre, Like i Gorskog kotara«, slijedom koje su reagirali po službenoj dužnosti, dobili još početkom lipnja 2020. godine. Dok je AZTN donio rješenje, pogoni mljekare »Tonka« su nepovratno ugašeni, na zemljišnom kompleksu bivše tvornice već ruši i gradi novi vlasnik, a prodan je ili kapariran i dobar dio drugih PIK-ovih nekretnina.

AZTN se u svom rješenju poziva na niz olakotnih okolnosti kojima se vodio kod same visine upravno-kaznene mjere PIK-u. Ironija je što nema bolje garancije kao olakotne okolnosti da se grubi prekršaji više neće ponoviti od toga da je PIK zauvijek prestao otkupljivati mlijeko zatvaranjem tvornice na Škurinjama. Upravo se na tu činjenicu, između ostalih, apeliralo u pisanom podnesku PIK-a prema AZTN-u.

– Isto tako, stranka je zatražila da se u obzir uzme to da je bila doista minoran gospodarski subjekt u tržištu otkupa i proizvodnje mlijeka u Republici Hrvatskoj te da se od 1. lipnja 2022. više uopće ne bavi niti otkupom, niti proizvodnjom mlijeka, ukazujući pri tome da je nakon njezina prestanka otkupa i proizvodnje mlijeka, Ličko-senjska županija uvela subvencije za prijevoz mlijeka. Pozivajući se na odredbu o beznačajnom prekršaju iz PZ-a, predložila je AZTN-u primjenu te odredbe, stoji, između ostalog, u obrazloženju rješenja AZTN-a sadržanom na pedesetak stranica.