Mali Lošinj turistički je najrazvijenija destinacija na Kvarneru. Slijede ga Novi Vinodolski pa Opatija. Pokazuje to novi indeks turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave koji su razvili znanstvenici Instituta za turizam u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta.

Naime, kako pojašnjavaju u Institutu, glavni motiv za izradu novog modela proizlazi iz potrebe za kvalitetnim i preciznim definiranjem stupnja turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave.

– Tako svaki grad i općina mogu na godišnjoj osnovi jasno pratiti promjene u stupnju turističke razvijenosti po svakom od pokazatelja te na temelju toga učinkovito voditi turističku politiku i planirati svoj gospodarski razvoj, kažu u Institutu.

Dakle prema njihovim izračunima, Mali Lošinj ima najveći indeks turističke razvijenosti i to 35,81, Novi Vinodolski 35,56, a Opatija 35,23. U Turistički najrazvijenije destinacije na Kvarneru još ulaze i Mošćenička Draga, Lovran, Crikvenica, Cres, Rab, Lopar, Baška, Krk, Punat, Malinska-Dubašnica i Omišalj.

S druge strane, najslabije turistički razvijena općina u Primorsko-goranskoj županiji je Klana. Iako će mnogi reći kako je Gorski kotar turistički najmanje valoriziran, po ovom indeksu najmanje su se turizmu okrenuli upravo na području klanjske općine.

Riječki prsten

Što se tiče Rijeke i riječkog prstena, prema indeksu Instituta, najrazvijenije su sama Rijeka i Kraljevica. Naime, Rijeka ima dosta visok indeks turističke razvijenosti 26,06, a Kraljevica i još malo veći, 26,43.

Po turističkoj razvijenosti slijedi Kastav, potom su tu Kostrena i Bakar pa Viškovo, Čavle i Jelenje, koje ima indeks 13,39. Najmanji indeks u riječkom prstenu i županiji ima dakle Klana, i to samo 7,11. Inače, iz ovih se pokazatelja može iščitati i velik rast broja kreveta na području grada Rijeke u posljednjih desetak ili manje godina i to prvenstveno u privatnom smještaju.

Naime, u cijelom prstenu Rijeka ima najveći indeks broja postelja te je po tome u rangu s nekim destinacijama kao što su Punat, Omišalj ili Lopar. Inače, na području cijele županije po broju postelja prednjači Mali Lošinj s indeksom 4,04, a odmah ga slijedi Crikvenica s indeksom 4. I po broju turističkih kreveta Klana je na začelju.

Zanimljivi su i podaci o broju turista u odnosu na broj stanovnika, a što je posljednjih godina postalo gorući problem u nekim destinacijama u Hrvatskoj koje su ušle u takozvani overtourism. Prema ovom indeksu tako najveći broj turista u odnosu na broj stanovnika ima Baška, a slijede je Lopar, Punat, Omišalj, Cres, Opatija, Mali Lošinj…

Kostrena i Rijeka

Na području Rijeke i okolice pak najviše turista po broju stanovnika ima Kraljevica s indeksom 2,99, a slijede Kostrena i Rijeka, koja ima najviše kreveta, ali velik broj stanovnika tako da je još uvijek daleko od prenapučenosti grada turistima.

Ove tri destinacije zatim slijede Kastav, Čavle, Bakar, Jelenje, Bakar, Viškovo te Klana, koja, s obzirom na to da ima vrlo malo kapaciteta, i nema velik broj turista po glavi stanovnika.

Zanimljivi su i podaci o tome u kojim je općinama i gradovima najveći udio stanovništva radi u turizmu. Tako najviše stanovnika u turističkim djelatnostima ima općina Baška, koja je dakle i destinacija s najvećim brojem turista u odnosu na broj stanovnika.

Na drugom je mjestu Lopar, na trećem Mošćenička Draga, a u prvih pet su i Mali Lošinj te Opatija. Na području Rijeke i prstena prednjači Kraljevica, a slijede je Čavle, Kostrena i Rijeka. Zanimljivo je da iako je Kastav među turistički razvijenijim destinacijama riječkog prstena, po udjelu njegovih stanovnika koji su zaposleni u turizmu na samom je začelju.

Poticaj razvoja

Osnovni su pokazatelji na kojima se temelji kompozitni indeks turističke razvijenosti ukupan broj postelja te broj postelja u hotelima i sličnim smještajnim objektima, broj dolazaka, broj noćenja i broj zaposlenih u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, pojašnjavaju u Institutu za turizam navodeći kako je rangiranje gradova i općina u razrede prema stupnju turističke razvijenosti bitno kako bi Ministarstvo turizma te gradske i općinske uprave i turističke zajednice mogli na godišnjoj bazi jasno uočiti prostor gdje su nužna poboljšanja te tako planirati buduće aktivnosti.

To je značajno za jedinice lokalne samouprave koje su nerazvijene ili su u fazi inicijalnog turističkog razvoja jer ih se ovim sustavom rangiranja može potaknuti da poduzmu određene korake kako bi ušli u viši razred i tako došli u poziciju korištenja dodatnim razvojnim poticajima i realizacijama strateških projekata vezanih za turizam.