Proizvodnja električne energije, korištenje obnovljivih izvora energije i povećanje učinkovitosti, uz korištenje novih tehnologija i energenata, poput vodika, neizbježna su budućnost Energa, smatra Marko Križanec, novi direktor riječkog distributera i opksrbljivača toplinskom enegijom koji ističe da Energo namjerava voditi k transformaciji u energetsku tvrtku koja će biti i proizvođač, u prvom redu električne energije.

Znatno bolja situacija

Križanec, koji je niz godina bio zamjenik donedavnog direktora Energa Sanjina Kirigina, ističe da je za pokretanje novih projekata i daljnji razvoj tvrtke bila nužna stabilizacija poslovanja dokapitalizacijom provedenom potkraj prošle godine i reprogramom obaveza nastalih još u vrijeme dok je država određivala cijenu toplinske energije, što je toplinare natjeralo na zaduživanje za pokrivanje gubitaka.

– U tijeku je energetska kriza. Energo je dokapitaliziran, a pred odobrenjem je zaduženje u iznosu od 11,6 milijuna eura za refinanciranje postojećih obaveza.

Očekujemo da će Ministarstvo financija tijekom travnja izdati odobrenje, a time možemo reći da je poslovanje tvrtke stabilizirano i da sadašnju energetsku krizu možemo prebroditi bez većih poteškoća.

Smanjeni prihodi i neizvjesna situacija na tržištu energenata i u idućih će godinu dana predstavljati izazov, ali ćemo biti u znatno boljoj situaciji da se s njima suočimo, kaže Križanec.

Najveće novosti i ulaganja u Energu planiraju u segmentu toplinarstva, gdje je u tijeku projekt obnove »težak« 15 milijuna eura, od čega je 11 milijuna nepovratnih srestava EU-a.

– Radimo rekonstrukcije na ukupno sedam toplana, uz obnovu toplovoda, a sustav će biti spojen u tri cjeline. Sustav Istok činit će toplane Gornja Vežica i Vojak, spojene na zajedničku mrežu, Sustav Zapad će činiti toplane Malonji i Zamet, a na Srdočima se radi samostalna rekonstrukcija sustava.

Uz to će ostati i nekoliko samostalnih toplana. Na sva tri glavna sustava, Istok, Zapad i Srdoči, ugradit ćemo kogeneracijske toplane, od kojih će najjača biti na Gornjoj Vežici, toplani koja zajedno s Vojakom pokriva potrebe gotovo 50 posto naših kupaca.

Na Vežici su radovi već u tijeku, za Malonji je oprema isporučena i uskoro kreće ugradnja, a kogeneracija će se ugraditi i na Srdočima, tako da ćemo, uz kogeneracijsku energanu na bazenu Kantrida, imati ukupno četiri kogeneracijska postrojenja koja će proizvoditi električnu i toplinsku energiju, kaže Križanec.

Energo će, prema njegovim riječima, proizvedenu električnu energiju iz sve četiri kogeneracijske energane plasirati na tržište putem nekog od komercijalnih opskrbljivača.

Nove zakonske odredbe

– Sve četiri bi trebale biti u pogonu već ovoga ljeta, a s obzirom na to da nam za kogeneraciju na bezenu istječe ugovor s HROTE-om, koji se više ne može produžiti, zbog novih zakonskih odredbi, u fazi smo sklapanja ugovora za otkup električne energije. Razgovaramo i s HEP-om i drugim opskrbljivačima na tržištu, kaže Križanec.

Osnovni cilj ovog velikog projekta je povećanje učinkovitosti toplinarskog sustava u Rijeci, što će rezultirati boljom iskoristivosti kapaciteta, manjim gubicima energije i većim stupnjem automatizacije. Sve to će, ističe Križanec, smanjiti udio fiksnih troškova Energa u cijeni koju u konačnici plaćaju kupci.

Zanimalo nas je hoće li to značiti i smanjenje barem fiksnog dijela računa za centralno grijanje za krajnje korisnike, s obzirom na to da će varijabilni i dalje ovisiti u velikoj mjeri o cijeni energenata na svjetskim tržištima, u prvom redu prirodnog plina.

– S obzirom na neizvjesnost oko cijena energenata, kao i na inflaciju, teško je govoriti o konkretnoj cijeni i hoće li apsolutni iznos biti manji.

No sigurno je da ćemo biti efikasniji i da će udio fiksnih troškova u ukupnom računu biti smanjen. Koji će točno iznos pisati na računu, u ovom je trenutku nemoguće prognozirati, ali će naš dio koji se odnosi na stalne troškove biti smanjen, što će korisnici osjetiti, kaže Križanec.

Projekt obnove toplinarstva, ističe, važan je ne samo zbog toga što će smanjiti gubitke toplinske energije i značajno povećati učinkovitost toplana, nego Energo, nakon njegove provedbe, može za sufinanciranje iz EU-a prijaviti nove projekte kojima će nastaviti unapređivati sustav toplinarstva.

Posebno u smjeru korištenja obnovljivih izvora energije, a vjerojatno i alternativnih, ekološki prihvatljivih energenata, poput vodika, koji, doduše, još nisu komercijalno zaživjeli, ali su u fazi razvoja.

– Već sada radimo na projektu D2Heat, odnosno Obnova toplinarstva 2, kojim sada prvenstveno želimo utvrditi koja bi ulaganja bila isplativa za Energo i naše kupce, kao i za koje je projekte moguće dobiti financiranje iz EU-a.

Centralno hlađenje

Energetska kriza dodatno je ojačala projekte koji idu u smjeru korištenja obnovljivih izvora energije i razvoja novih sustava i tehnologija, ističe Križanec, a Energo također ide u tom smjeru.

– Europska unija ulaže velika sredstva na tom području, a svaka energetska tvrtka koja ne ide u tom smjeru ne radi pametno i dobro.

Na raspolaganju je jako velik novac, a pitanje je kada bi se u to uključili, ako ne sada i odmah. Koja će prilika biti bolja od sadašnjeg trenutka da se okrenemo tehnologijama koje će osigurati i budućnost i stabilnost i tvrtki i široj zajednici.

Podrazumijeva se da projekti koji će biti sufinancirani ići u prvom redu u smjeru obnovljivih i alternativnih izvora energije i povećanja energetske učinkovitosti, poput ugradnje dizalica topline u sustave centralnog grijanja, korištenja biometana koji nastaje na odlagalištima otpada, solarnih panela za zagrijavanje vode ili za proizvodnju električne energije i slično.

Projekt B2Heat za sad razrađuje što bi nam bilo zanimljivo i za što bismo mogli dobiti sufinanciranje, a među ostalim razrađujemo i mogućnost povezivanja dizalica topline s budućim novim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda na Delti za grijanje, a u budućnosti moguće i za centralno hlađenje.

Za sad centralno hlađanje predstavlja novost na našem tržištu, i ono zahtijeva velika ulaganja, ali ako ga mi na Mediteranu nećemo razvijati, ne znam tko bi trebao.

Pritom sufinanciranje za sve te projekte iz EU-a može biti vrlo značajno, što pokazuje i projekt obnove koji sada provodimo, a sufinanciran je s 80 posto bespovratnih sredstava, kaže Kržanec.

Zanimljivi vodik

Sa svim predviđenim projektima Energo bi se, zaključuje, trebao transformirati u energetsku tvrtku koja neće biti samo opskrbljivač, odnosno distributer, već i proizvođač.

– Onako kako ja vidim budućnost Energa, to je neminovno. Prvenstveno kada je riječ o proizvodnji električne energije, koja je energent budućnosti, posebno kada je proizvedena iz obnovljivih izvora. Tvrtka koja se ne prebaci na to područje, nema budućnosti.

Električnu energiju ćemo proizvoditi iz kogeneracija, a vjerujem i iz drugih izvora, poput solarnih elektrana. Također, kao distributer prirodnog plina vodik vidimo kao prvo alternativno gorivo koje će zamijeniti prirodni plin.

To se razmatra već i na razini Plinacroa u novim projektima, a naša je prednost ta što je gro naše plinske mreže napravljen od cijevi koje omogućuju i transport vodika, tako da smo velikim dijelom spremni za prihvat vodika, odnosno mješavine vodika i prirodnog plina.

I naša nova kogeneracijska postrojenja su već prilagođena mogućem korištenju vodika umjesto prirodnog plina. To je neizbježna budućnost i time se već sada bavimo.

Tražimo način kako da se uključimo u europski projekt Dolina vodika, ali razgovaramo i s drugim grupacijama o mogućnostima proizvodnje, korištenja i transporta vodika u budućnosti, zaključuje Križanec.

Povratak korisnika plina

Po pitanju budućeg poslovanja Križanec ističe da Energo, kada se cijene prirodnog plina stabiliziraju, namjerava ponovo privući korisnike iz kategorije kućanstava koji su lani u najvećem dijelu prešli na opskrbu u obavezi javne usluge, gdje država jamči fiksnu cijenu plina.

– Iduće godine će biti raspisan i novi natječaj za opskrbu u obavezi javne usluge, koji je prošli put na našem području dobila Gradska plinara Zagreb, ali mi ćemo se opet javiti na taj natječaj, s najboljom ponudom koju možemo dati i nadam se da ćemo preuzeti i taj dio opskrbe.

Što se tiče kupaca iz kategorije poduzetništva, u uvjetima krize najvažnije nam je da možemo doći do dovoljnih količina plina, što je također izazov, a s obzirom na to da taj dio tržišta nije pod vladinim mjerama, očekujem da ćemo snažnije ući i u taj segment opskrbe plinom, kaže Križanec.