RIJEKA – Nakon što trojica direktora Ekoplusa, tvrtke koja upravlja Centrom za gospodarenje otpadom Marišćina, za redom nisu dočekala kraj mandata, podnijevši ostavke, četvrti direktor, Aleksandar Bulog, izabran javnim natječajem, prije nešto manje od mjesec dana, mandat neće ni započeti.

Potvrdila nam je to Sanja Udović, načelnica Općine Viškovo i predsjednica Skupštine Ekoplusa, kazavši da je Skupština, u kojoj su predstavnici Grada Rijeke, Općine Viškovo i Primorsko-goranske županije, već opozvala odluku o Bulogovom imenovanju na mjesto čelnog čovjeka Centra koji gospodari otpadom prikupljenim na području PGŽ-a. Službeni razlog je to što se Bulog i članovi Skupštine nisu uspjeli usuglasiti oko odredaba njegovog ugovora o radu, kao i pravima i obvezama novoizabranog direktora.

Ovom odlukom Skupštine Ekoplusa saga oko pokušaja stabilizacije vodstva tvrtke ušla je u novu fazu apsurda, a za novog v.d. predsjednika uprave imenovala je Sanjina Đurana, tehničkog rukovoditelja Centra za gospodarenje otpadom Marišćina, koji će na mjestu privremenog direktora naslijediti Thierryja Randisija koji je, pak, na tu funkciju postavljen nakon ostavke prethodnog predsjednika uprave Luke Travena. Prije njega, ostavke na mjesto direktora podnijeli su Josip Dedić i Miodrag Šarac.

Aleksandar Bulog je na natječaju, na kojemu su mu protukandidati bili upravo Dedić, jedan od bivših direktora Ekoplusa i Igor Stari, nekadašnji direktor pulskog komunalnog poduzeća Herculanea, početkom prošlog mjeseca izabran kao najbolji kandidat. Bulog, nekadašnji riječki gradski vijećnik, je izvanredni profesor Medicinskog fakulteta u Rijeci te voditelj Odsjeka za kontrolu voda, voda u prirodi, otpadnih voda, otpada, ekotoksikologiju i mikrobiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a. Pitali smo ga koji je razlog nepotpisivanju ugovora, odnosno odustajanju od mjesta čelnog čovjeka Ekoplusa, no odgovorio nam je kako ne želi davati izjave, dok se ne raščiste stvari oko njegovog ugovora.

Odluka poništena

– Razišli smo se po pitanju odredaba ugovora o radu, ali ne želim ništa komentirati dok se proces ne okonča i dok ne završimo razgovore, rekao je Bulog.

Prema izjavi predsjednice Skupštine Ekoplusa Sanje Udović, razgovori su završeni, službeno je poništena odluka o izboru Buloga za predsjednika uprave te će biti pokrenut novi javni natječaj za odabir direktora trgovačkog društva.

– Nakon što je Luka Traven 14. ožujka 2022. godine podnio ostavku na mjesto predsjednika Uprave Trgovačkog društva Ekoplus d.o.o. za predsjednika Uprave je imenovan Thierry Randisi na vrijeme do izbora i imenovanja predsjednika Uprave temeljem natječaja za izbor i imenovanje predsjednika Uprave TD Ekoplus d.o.o. Nakon zaprimljenog izvješća Povjerenstva o provedenom postupku natječaja za izbor i imenovanje predsjednika Uprave TD-a Ekoplus d.o.o., Skupština Društva je donijela odluku o imenovanju Aleksandra Buloga za predsjednika Uprave Trgovačkog društva Ekoplus d.o.o. na mandat od četiri godine, počevši od dana 4. srpnja 2022. godine. Međutim, s obzirom na to da se članovi Skupštine Društva i imenovani predsjednik Uprave nisu usuglasili o bitnim odredbama Ugovora o radu te pravima i obvezama predsjednika Uprave, Skupština Društva je na 55. sjednici održanoj dana 6. srpnja 2022. godine jednoglasno donijela odluku kojom se stavlja izvan snage Odluka Skupštine Društva o imenovanju Aleksandra Buloga za predsjednika Uprave TD Ekoplus d.o.o.

Istodobno, poništen je natječaj za izbor i imenovanje predsjednika Uprave objavljen dana 7. travnja 2022. godine u Novom listu. Nadalje, Skupština Društva je donijela Odluku o raspisivanju novog natječaja za izbor i imenovanje predsjednika Uprave TD-a Ekoplus d.o.o., te je do okončanja predmetnog natječaja za predsjednika Uprave imenovala tehničkog rukovoditelja Centra za gospodarenje otpadom Marišćina, odgovorila je na naš upit o poništenju odluke Udović.

Sporno radno vrijeme

Neslužbeno saznajemo da je glavni kamen spoticanja bilo radno vrijeme direktora, jer je Bulog tražio da mu se omogući nastavak rada u Nastavnom zavodu i na Medicinskom fakultetu, odnosno radno vrijeme kraće od osam sati dnevno u ŽCGO-u Marišćina. Također, prema neslužbenim izvorima, problem bi mogao biti i u financijskoj, organizacijskoj i kadrovskoj situaciji na Marišćini. Da je došlo do razilaženja oko radnog vremena potvrđuje i inače prilično šturi odgovor riječkoga gradonačelnika Marka Filipovića na naš upit o novoj upravljačkoj krizi na Marišćini.

– Na Skupštini TD-a Ekoplus d.o.o. jednoglasno je donesena odluka o stavljanju izvan snage odluke o imenovanju predsjednika uprave društva od 9. lipnja 2022. godine. Isto tako, donesena je odluka o raspisivanju novog natječaja te odluka kojom se za predsjednika uprave do dovršetka provedbe natječaja za imenovanje predsjednika uprave, a najkasnije do 30. rujna 2022. godine, imenuje tehnički rukovoditelj Centra u ŽCGO-u Marišćina.

Naime, gospodin Bulog na jučerašnjoj je Skupštini društva odbio potpisati ugovor u kojem je definiran i stav Skupštine da je predsjednik uprave obvezan puno tjedno radno vrijeme biti prisutan i angažiran na radnom mjestu u prostorijama društva i to prije svega zbog kompleksne problematike vezane uz poslovanje Ekoplusa. Iako u prethodnim komunikacijama taj uvjet ugovora nije bio sporan, zbog njega je jučer sporazum u konačnici izostao, odgovorio je Filipović.

Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina bio je puno izravniji u svom odgovoru, kazavši da je pitanje centara za gospodarenje otpadom sustavni problem koji nije riješen na razini države.

Neutralan stav

– Petnaest godina bio sam na čelu skupštine Ekoplusa, ali u zadnjih nešto više od godinu dana županija je zauzela neutralan stav po pitanju upravljanja, jer i Zakon o gospodarenju otpadom predviđa da su vlasnici centara jedinice lokalne samouprave, a ne županije. Odluke o upravljanju prepustili smo Gradu Rijeci i Općini Viškovo, što bi oni po Zakonu i trebali raditi. Oko izbora novog direktora bili smo stoga suzdržani, ali očekujem da će država napokon početi rješevati probleme i pomaknuti stvari s mrtve točke. Država nije riješila neka glavna pitanja, a to je ulaz otpada, odnosno uređeni sustav primarne selekcije, kao ni otkup sekundarnih sirovina. Nije riješeno ni pitanje spaljivanja goriva iz otpada, za što je bila predviđena izgradnja četiriju energana na području Hrvatske, ali niti jedna još nije izgrađena. Sada se priča o eventualnom korištenju goriva iz otpada iz istarskog Kaštijuna i naše Marišćine u termoelektrani Plomin, što sam više od desetljeća predlagao resornim ministrima. Očito nekad nije dobro biti prvi, jer vidimo da stanovnici Istarske i Primorsko-goranske županije, koje su jedine izgradile centre za gospodarenje otpadom, sada plaćaju skupo zbrinjavanje otpada i goriva iz otpada koje se spaljuje u inozemstvu.

Nadam se da će se i država pokrenuti po svim ovim pitanjima, barem kada slični centri budu izgrađeni u Slavoniji, Dalmaciji i drugim krajevima Hrvatske, rekao je Komadina.

A da ne cvatu ruže u gospodarenju otpadom s druge strane Učke, potvrđuje i nedavna smjena direktora Kaštijuna Fabia Giacomettija, odlukom pulskoga gradonačelnika Filipa Zoričića (Grad Pula ima 51 posto vlasničkog udjela u Kaštijunu, dok preostalih 49 posto drži Istarska županija), samo godinu dana nakon što je isti gradonačelnik smijenio dotadašnju direktoricu Vesnu Dukić. Očito je da sa svim smjenama, ostavkama i odustajanjima čelnih ljudi čitav sustav ne štima i to, prvenstveno, kako ističe Komadina, na državnoj razini, na kojoj se gospodarenje otpadom pokušalo riješiti gradnjom »od krova prema temeljima«, umjesto obrnuto, pri čemu su i »krov«, odnosno centre za gospodarenje otpadom, izgradile samo dvije županije – Istarska i Primorsko-goranska, čiji građani sada to plaćaju kroz stalno rastuće račune za odvoz otpada.