Na konferenciji Novog lista pod nazivom Transformacija Rijeke koja će biti održana 20. prosinca, s početkom u 12 sati, u hotelu Hilton, sudionici će govoriti o brojnim projektima, ponajprije infrastrukturnim, čijom se realizacijom Rijeka mijenja ne samo u fizičkom smislu, nego i u prometnom i gospodarskom, pozicionirajući se kao jedna od vodećih luka na Jadranu, cestovno i željezničko čvorište te logistički centar i središte razvoja nautičkog turizma i novih tehnologija u pomorstvu i prometu.

Što je najvažnije, Rijeka se njihovom realizacijom vraća tamo gdje joj je mjesto – kao značajna luka i prometno čvorište glavne europske prometne TEN-T mreže, a očekuje se i da će rezultirati otvaranjem velikog broja radnih mjesta te pridonijeti razvoju brojnih pratećih industrija i usluga.

Lučki projekti

Velikih projekata koji mijenjaju lice grada u Rijeci i bližoj okolici u ovom trenutku ne nedostaje. Dio je već realiziran, dio je u procesu realizacije, a neki su pred početkom, no već sada su, kao u slučaju novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali gdje su građevinski radovi na prvoj fazi već završeni, ili nove marine u Porto Barošu, privukli ulaganja vodećih svjetskih kompanija, APM Terminalsa u slučaju kontejnerskog terminala te Lürssen grupe kada je riječ o marini. Posebno je važno da su u oba ova projekta uključene i domaće tvrtke, također vodeće u svojim sektorima – Enna Logic s APM Terminalsom na Zagrebačkoj obali i ACI s Lürssenom u marini u Porto Barošu koju dvije tvrtke, kako su već potvrdile, kane proširiti na čitav prostor Putničke luke.

U Rijeci i okolici u tijeku su ili pred pokretanjem i veliki projekti na kopnenoj prometnoj infrastrukturi, velikim dijelom povezani upravo s lučkim projektima.

Gradnja ceste D-403
SNIMIO: SERGEJ DRECHSLER

U tijeku je gradnja ceste D-403, samo tri kilometra duge, ali iznimno važne prometnice ne samo za kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali, nego i za čitavu cestovnu prometnu mrežu Rijeke koja će njenim puštanjem u promet dobiti izravnu vezu zapadnog dijela grada s obilaznicom i mrežom autocesta. Gradi se i čvor Trinajstići na riječkoj obilaznici, iznimno važan za povezivanje Matulja i Kastva s Rijekom i autocestovnom mrežom, a u pripremi je i izgradnja obilaznice Novog Vinodolskog, prve dionice buduće autoceste od Križišća do Žute Lokve koja će omogućiti bolje povezivanje Rijeke s Likom i jugom Hrvatske.

Započelo je i za Rijeku izuzetno važno bušenje druge cijevi tunela Učka, a koncesionar Istarskog ipsilona najavio je i pokretanje aktivnosti na izgradnji punog profila autoceste na potezu od tunela do Matulja.

Potpora EU-a

Što se tiče željezničkog prometa, čiji razvoj obilato financijski podupire i Europska unija, u Rijeci su već izgrađena dva nova multimodalna željeznička terminala, uz kontejnerske terminale na Brajdici i Zagrebačkoj obali. Kolika je njihova važnost, najbolje pokazuju podaci iz ove godine, kada je udio kontejnera koji kopnenim putem odlaze s Brajdice i dolaze na terminal, narastao na više od 40 posto od ukupnog prometa, povećavajući učinkovitost transporta kontejnera i značajno smanjujući onečišćenje u odnosu na prijevoz kamionima. Nedavno je najavljen i neusporedivo veći projekt – izgradnja drugog željezničkog kolosijeka kroz Rijeku, na potezu od Jurdana do Škrljeva, vrijedan više od dvije milijarde kuna, za čiju izgradnju će iduće godine biti raspisan javni natječaj.

Najveći željeznički projekt na riječkom prometnom pravcu, izgradnja nove pruge od Rijeke do mađarske granice, u tijeku je na potezu od Karlovca do granice s Mađarskom, a u roku od deset godina planira se i izgradnja najzahtjevnijeg dijela, od Karlovca do Rijeke. U idućoj godini planiran je i završetak obnove zgrade riječkog putničkog željezničkog kolodvora.

Uz navedene, provodi se i niz drugih velikih i manjih projekata u kojima značajnu ulogu igra Grad Rijeka, od kojih je najveći 2,2 milijarde kuna vrijedan projekt poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka, koji zajednički provode KD Vodovod i kanalizacija i Hrvatske vode u suradnji s lokalnim samoupravama Viškova, Čavala, Kastva i Jelenja. Ovaj projekt možda neće transformirati Rijeku u vizualnom smislu, jer će većina instalacija biti pod zemljom, ali svakako predstavlja nužan preduvjet za povećanje kvalitete života, razvoja gospodarstva i velik korak u zaštiti okoliša.

Velika ulaganja

Kad je o konkretnim ulaganjima i očekivanim efektima navedenih projekata riječ, da izdvojimo samo neke projekte, ukupna vrijednost koncesije na Zagrebačkoj obali procjenjuje se na 20 milijardi kuna u pedeset godina koliko traje koncesijski period, a zajednička tvrtka APM Terminalsa i Enna Logica, nazvana Rijeka gateway, po projektu kojim je terminal izgrađen, u infrastrukturu i opremanje terminala te dogradnju druge faze s novih 280 metara obale i zaobalja, uložit će više 200 milijuna eura. Na terminalu će izravno biti zaposleno gotovo 400 radnika, a na vezanim poslovima barem još dvostruko više.

Uz izgradnju terminala vezana je i izgradnja ceste D 403, koja će već sama po sebi transformirati prometnu sliku u zapadnom dijelu grada, a njen će značaj za gradski promet posebno doći do izražaja izgradnjom čvora Trinajstići jer će s novim čvorom i novom cestom, stanovnici Matulja i Kastva moći brzom cestom stići praktički u centar grada, što će sigurno smanjiti prometne gužve na prometnicama na području Srdoča, Martinkovca i Zameta.

Porto Baroš, lokacija buduće marine SNIMIO: VEDRAN KARUZA

Usko vezana uz novi kontejnerski terminal je i najavljena izgradnje nove ceste kroz lučko područje, od Zagrebačke obale do Žabice, čime će Rijeka dobiti prsten prometnica koji će središte grada cestama D 403 i D 404 povezivati s mrežom autocesta. Nova cesta kroz lučko područje bit će otvorena za javni promet, a ujedno je i jedan od preduvjeta za izdvajanje kompleksa lučkih skladišta Metropolis, objekta zaštićene industrijske baštine, iz lučkog područja i njegovo privođenje svrsi u funkciji grada.

Jedinstveni projekt

S početkom rada terminala očekuje se i razvoj logističkog i multimodalnog središta na pozadinskom terminalu u radnoj zoni Miklavija u Matuljima. Sam terminal u prvoj će fazi imati kapacitet veći od 600 tisuća kontejnera godišnje pa se očekuje da će Rijeka, zajedno s terminalom AGCT-a na Brajdici i kontejnerskim prometom Luke Rijeka d.d. u roku od idućih nekoliko godina dostići promet od milijun kontejnera godišnje. Od razvoja kontejnerskog prometa u Rijeci puno se očekuje i na polju razvoja logistike i industrije duž cijelog prometnog pravca.

Marina u Porto Barošu zapošljavat će, predviđaju u ACI Gitoneu, zajedničkoj tvrtki ACI-ja i Lürssen grupe, nešto više od 130 radnika, no ukupan broj radnih mjesta vezanih za marinu i njeno poslovanje bit će višestruko veći. Riječ je o po mnogočemu jedinstvenom projektu velike marine u središtu grada koja bi se nakon Porto Baroša trebala proširiti na područje sve do De Franceschijevog gata, odnosno do upravne zgrade Lučke uprave i Luke Rijeka d.d.. Marina će, dobrim dijelom, biti namijenjena velikim, luksuznim jahtama koje su i danas na vezu u riječkoj luci, a svojim će gostima i posjetiteljima nuditi čitav niz sadržaja koji će umnogome biti iznad uobičajene ponude nautičkih marina.

Nove tehnologije

U sklopu radova bit će rekonstruiran ili nanovo izgrađen kompleks zgrada uz Senjsko pristanište u Porto Barošu, no možda najvažniji dio priče o marini je onaj o razvoju novih tehnologija i usluga koje u Rijeci planiraju ACI i Lürssen, čime bi riječka marina postala svojevrsni pilot-projekt i obrazac za daljnji razvoj marina na Jadranu i puno šire. U riječkoj marini planirana je izgradnja punionice za plovila pogonjena vodikom, kao i ona na električnu energiju, uz snažan razvoj sustava autonomne ili djelomično autonomne plovidbe i sigurnosti.

U svrhu razvoja novih tehnologija Lürssen je već pokrenuo vlastiti projektni ured i centar za razvoj tehnologija, a zajedno s ACI-jem, Jadrolinijom, Gradom Rijekom, Primorsko-goranskom županijom i brojnim drugim subjektima, osnovan je i MARINN, Maritimni inovacijski klaster, što sve zajedno rezultira i otvaranjem novih radnih mjesta za stručnjake raznih profila.

Svi navedeni projekti, uz brojne druge, nesumnjivo će transformirati Rijeku. Ostvare li se svi planovi i očekivani učinci, Rijeka će ponovo postati značajna luka, što bi u konačnici trebalo rezultirati i pokretanjem zamrle industrije u gradu i okolici.