Gradilište Kliničkog bolničkog centra Rijeka koje predstavlja drugu fazu izgradnje nove riječke bolnice na Sušaku, tzv. bolnice za majku i dijete, danas će posjetiti ministar zdravstva Vili Beroš.

Radovi na podizanju zgrade u kojoj će biti smještena cjelokupna riječka pedijatrija, ginekologija i laboratorijske dijagnostike te termoenergetski blok i višeetažno parkiralište, počeli su u rujnu prošle godine, a kako kaže predsjednik Povjerenstva za izgradnju nove riječke bolnice i predsjednik Upravnog vijeća KBC-a Rijeka dr. Željko Plazonić, radovi se odvijaju prema planu te bi trebali biti gotovi do kaja 2021. godine.

Dinamiku gradnje novog bolničkog objekta koji će se prostirati na 44 tisuće četvornih metara i imati osam etaža na kojima će biti smješteno 249 bolničkih postelja, nisu pogodile posljedice pandemije koronavirusa. Barem tako tvrdi državni tajnik u Ministarstvu zdravstva dr. Željko Plazonić.

– Unatoč pandemiji koronavirusa nije došlo do usporavanja građevinskih radova koji su se odvijali uz poštovanje svih protuepidemijskih mjera. Izgradnja se odvija planski prema svim predviđenim vremenskim terminima, što nas raduje jer to znači da će sve biti završeno u planiranom roku do kraja 2021. godine, ističe Plazonić.

Za izvođenje radova na novoj riječkoj bolnici država je osigurala 799 milijuna kuna, a kad se tome pribroje pripremni radovi, kao što je iskop građevinske jame, izrada potrebne dokumentacije te izgradnja novog Objedinjenog hitnog bolničkog prijema na Sušaku, cjelokupna se investicija penje na 875 milijuna kuna.

Jasni obrisi

– Kao zaposlenik KBC-a Rijeka mogu svjedočiti svim fazama izgradnje bolnice od samog začetka te ideje do današnje realizacije gradnje na Sušaku. Projekt je počeo 2001. godine kada je potpisan ugovor za izradu pripremne dokumentacije na lokaciji na Sušaku. Tadašnji ravnatelj Herman Haller kazao je kako se prihvatio ravnateljskog mjesta kako bi izgradio novi riječki KBC. Za njegovog mandata projekt nije daleko odmaknuo, no sad je evidentno da smo u svakom pogledu, od tehničke i administrativne dokumentacije, svih relevantnih faktora, dokumenata koji se ne mogu dobiti preko noći, 2016. godine započeli s iskopima na mjestu gdje se danas četiri godine kasnije jasno vide obrisi nove bolnice. Te 2016. godine kopanje jame kod političkih je oponenata komentirano kao predizborna aktivnost. Međutim, to nije bio propagandni, nego pravi početak. Nakon toga uslijedio je čitav niz intervencija u smislu projektne dokumentacije te ishođenja svih potrebnih dokumenata od kreditnih linija do suglasnosti Vlade za odobrenje kreditnih sredstava.

Prvi projekt iz 2001. koji sam imao prilike vidjeti, bio je zastario jer je paviljonski tip bolnica davno napušten koncept i danas je potpuno drugačiji način projektiranja bolničkih sustava. Naime, u proteklih 20 godina imamo značajne promjene u sustavu dijagnostičko-terapijske obrade bolesnika u bolnici, što mijenja cijelu koncepciju unutrašnjeg funkcionalnog uređenja prostora bolnice. Projekt je sada usklađen s novim standardima liječenja i aktualnim medicinskim dostignućima, rezimira Plazonić.

Između 2001. godine i 2016. godine na Sušaku su izgrađeni objekti hemodijalize i barokomora čija je ukupa vrijednost bila 53 milijuna kuna. Plazonić smatra da su i ovi objekti donijeli novu kvalitetu riječkoj bolnici, ali je u ovom trenutku ključno promišljanje treće faze nove bolnice koja podrazumijeva izgradnju centralnog objekta koji bi objedinio sve preostale klinički struke na jednom mjestu.

Standard liječenja

– Uvijek sam smatrao da centralni objekt koji u sebi objedinjuje one specijalnosti koje su najzastupljenije u patologiji stanovništva, koje su najzahtjevnije po svojoj brojnosti pacijenata, mora prvi početi graditi. Jasno, u riječkoj bolnici postojao je nizak standard u svim objektima pa je s tog aspekta sve što se prvo počne raditi bilo dobro došlo. Kao državni tajnik i predsjednik povjerenstva, došao sam već na određen prioritet gradnje i bilo bi potpuno neprofesionalno usporavati i mijenjati neki proces. No, nakon izgradnje ove druge faze ostat će nam imperativ što hitnijeg početka izgradnje treće faze nove bolnice jer on rješava najveći dio preostalih struka koje su odgovorne za zbrinjavanje najvećeg dijela naših bolesnika, a to su sve sastavnice interne medicine, sve sastavnice kirurgije, onkologije, radiologije i sličnih struka, ističe Plazonić.

U trećoj fazi izgradnje nove bolnice u planu je izgradnja centralne bolničke zgrade i rekonstrukcija stare zgrade sušačke bolnice. Vrijednost ovog projekta kao i modalitet njegove gradnje zasad nije poznat.

– Svojevremeno, točnije 2013. godine ugovorena je gradnja nove riječke bolnice po projektu javno-privatnog partnerstva, no taj se projekt nije realizirao. Hoće li on ikad biti obnovljen u nekoj od sljedećih faza, ne mogu reći, no mogu samo reći da bih želio da kad završimo drugu fazu izgradnje, ako ne već i sada, krenemo u pripremne radnje koje će omogućiti početak izgradnje treće faze nove riječke bolnice. Razlog tome su potrebe našeg zdravstvenog sustava i racionalizacija poslovanja KBC-a Rijeka te podizanje standarda liječenja na optimalni nivo koji naši ljudi zaslužuju.

Objedinjeni krediti

Zasad za treću fazu postoji, uz kompjutorsku simulaciju, studija izvodljivosti koju financiraju Europska i Svjetska banka sa 750 tisuća eura. Teško je davati procjene koliko bi treća faza koštala, pitanje je to iznosa koji se kreće od variranja cijene građevinskih radova do različitih cijena opreme. Nadamo se da će nova Vlada na čelu s HDZ-om nakon izbora pronaći način za kvalitetno rješenje nastavka radova na trećoj fazi izgradnje novog KBC-a, smatra Plazonić.

Plazonić tvrdi da je gradnja novog riječkog KBC-a jedna od kapitalnih investicija ove Vlade dodajući i kako je za početak radova na novoj bolnici bila presudna upravo odluka aktualne Vlade, konkretno njezinog predsjednika.

– Mogu slobodno reći da je ovaj projekt uvijek imao apsolutnu podršku premijera Andreja Plenkovića, što se naročito očitovalo u objedinjavanju kreditnih linija u jednom iznosu. Premijer je odlučio da sve to ide u jednom financijskom iznosu i da idemo u javno nadmetanje s jednim iznosom koji je danas došao do gotovo 900 milijuna kuna. Ova je Vlada bez obzira na ishodište financijskih sredstava u ove četiri godine osigurala 875 milijuna kuna za novu riječku bolnicu, zaključuje državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Željko Plazonić.

Detektirani bitni problemi

Bolničko Upravno vijeća nedavno je izabralo novog ravnatelja KBC-a Rijeka prof. dr. Alena Ružića. Plazonić kaže kako je on u svom programu vrlo dobro detektirao sve bitne probleme kojima je dosadašnji KBC bio opterećen i siguran je da će intenzivnom zajedničkom suradnjom uspjeti značajno poboljašati rad riječke bolnice u svim kliničkim disciplinama.

– To podrazumijeva rješavanje kadrovske problematike, unapređenje rada svih klinika i kliničkih zavoda na zadovoljstvo građana kao korisnika bolničkih usluga, ističe Plazonić.