U sklopu manifestacije Noć muzeja, stanovnici, ali i posjetitelji Viškova i susjednog Kastva, također imaju prilike sudjelovati u ovoj manifestaciji i uživati u zanimljivim programima. U Kući halubajskega zvončara – KHZ, otvorena je izložba “Jedan život s Halubajcima – fotografije Arsena Miletića”.

Izložba fotografija prikazuje zanimljive trenutke zabilježene kamerom fotografa i kroničara Arsena Miletića, koji je imao izraziti talent za bilježenje emocija i tradicija. Veći dio svoj rada posvetio je Halubajskim zvončarima, čuvarima kulturnog identiteta Halubja.

Na izložbi je predstavljeno četrdeset i pet pomno odabranih fotografija koje donose živopisne scene zvončara tijekom njihova trodnevnog obahajanja.

Emotivno o Arsenu

Za Viškovo i Arsenovu obitelj ova izložba predstavlja posebnu važnost jer tematski zaokružuje njegov opus i narativ o Halubajskim zvončarima. Ona se nadovezuje na izložbu “Jedan dan z Halubajci”, koju je 2014. godine priredio u kastavskom Guitar caffeu.

Pedeset fotografija, snimljenih u jednom danu dok je pratio zvončare na dijelu njihova trodnevnog pohoda selima Halubja i Kastavštine, kasnije je darovao Halubajskim zvončarima.

Izložba “Jedan život s Halubajcima” prodajnog je karaktera, a aukcija će omogućiti svima da postanu vlasnici odabrane fotografije. Sav prihod bit će doniran u dobrotvorne svrhe, za Azil za pse Viškovo – “Društvo za zaštitu životinja Rijeka”.

Na otvorenju izložbe, na kojoj su prisustvovale supruga i kćerke Arsena Miletiča, iskazana je zahvalnost obitelji Miletić na pomoći, posuđenim predmetima i fotografijama koje su omogućile ostvarenje ove izložbe.

Prikazan je i film o preminulom Arsenu Miletiću, u kojem su vrlo emotivno o njemu govorili njegovi prijatelji, a mnogim posjetiteljima su zbog emocija i zasuzile oči.

Nakon otvorenja izložbe, u KHZ-u organiziran je i maškarani lov na blago koji je namijenjen djeci od 1. do 4. razreda osnovne škole. Tu program u sklopu Noći Muzeja nije završio. Prikazan je i film “Je letrika ubila štrige?” redatelja Cristiana Crissa Kolacia.

Film vodi gledatelje u svijet mašte, otkrivajući onu manje poznatu, mističnu stranu Istre. Kazivači iz različitih dijelova Istre donjeli su priče o fantastičnim bićima – vampirima, vješticama, morama i fudlacima. Nakon projekcije filma, mnogi posjetitelji iskoristili su priliku da besplatno i pod stručnim vodstvo pogledaju stalnu postavu KHZ-a.

Ograde i rukohvati

U Kastvu, u Muzejskoj zbirci Kastavštine, u povodu 20. Noći muzeja također je otvorena izložba fotografija. Kao uvod u izložbu nastupili su učenici Glazbenog odjela Osnovne Škole Milan Brozović Kastav. Svoje majstorije na gitari izveli su Noa Harapin, Matej Prša, Jan Čertanc i Vid Mohorić, pod mentorstvom svojih profesora Patrika Augustinija i Luke Totara.

Nakon glazbenog programa slijedilo je otvorenje izložbe fotografija Kastavski umjetnički obrti – ograde i rukohvati, autora Branka Jani Kukurina, magistra književnosti, koji se bavi dokumentarističkom, žurnalističkom i umjetničkom fotografijom. Materijalna i nematerijalna zavičajna baština ključni su motivi njegovog umjetničkog djelovanja.

– Grad Kastav ima bogatu tradiciju školstva koja je naširoko poznata. Uz mnoga znanja i vještine koja su se mogla naučiti u kastavskim školama najpoznatija su ona obrtna – zanatska zanimanja. Radovi kastavskih kovača i danas prikazuju estetsku i napose umjetničku okosnicu njihovih obrta.

Mnogi kovani rukohvati i ograde uklapaju se u ondašnje srednjoeuropske arhitektonske vrijednosti. Na ovoj izložbi prikazan je manji dio kovačkog umjetničkog stvaralaštva Kastva, ali i okolice. U planu je cjelovita katalogizacija tih kastavskih artefakata, rekao je na otvorenju izložbe Marko Badurina.

Badurina je naglasio da Branko Jani Kukurin u svom dugogodišnjem dokumentarnom i umjetničkom i fotografskom radu otima zaboravu svoj zavičaj, svoju Kastavštinu u sve bržim mijenama materijalne okoline koja nam je ostavljena u naslijeđe.

– Fotografije prikazuju dio radova kastavskih kovača. Upravo ti radovi koji su u nama u užurbanoj svakodnevici postali gotovo nezamjetljivi, ovim fotografijama dobivaju svoje mjesto u bogatoj kastavskoj materijalnoj kulturi, koja je i dalje naša stvarnost, bez obzira što je nastala u prošlim stoljećima, istaknuo je Badurina.

Izložba ostaje otvorena do 30. travnja.