Nakon što je Gradsko izborno povjerenstvo objavilo listu kandidata za gradonačelnika Rijeke na kojoj je 11 imena sa zamjenicima i 11 lista za Gradsko vijeće, političke igre mogu početi, a ishod će se znati 16. svibnja 2021. godine kada će se održati lokalni izbori.

Nema nikakve sumnje da tog datuma igre neće biti okončane jer će birači morati novog riječkoga gradonačelnika izabrati u drugom krugu 30. svibnja 2021. godine, a svakako će biti zanimljivo vidjeti hoće li on imati stabilnu većinu u Gradskom vijeću, u što je u ovom trenutku teško vjerovati jer će doći do stranačke fragmentacije koja će zahtijevati puno strpljenja i političke mudrosti za konstituiranje predstavničkoga tijela i izbor predsjednika Gradskoga vijeća.

Treba najprije čestitati svim kandidatima koji su uspjeli prikupiti potrebnih 1.500 potpisa za kandidaturu budući da su taj posao morali odraditi u nenormalnim uvjetima mjera zatvaranja koje je propisao Županijski stožer civilne zaštite zbog loše epidemiološke situacije i velikog broja zaraženih koronavirusom.

Svaki lokalni izbori bili su veliki šušur u prijašnjim izbornim ciklusima, a ovaj put kandidati su čekali na štandovima rijetke prolaznike na Korzu kako bi ih podržali.

Politička arena

Očekivalo se da će najmanje problema imati velike političke stranke sa snažnom stranačkom infrastrukturom, ali u prikupljanju potpisa uspjeli su i politički akteri koji prvi put ulaze u političku arenu što je pokazatelj njihove političke motiviranosti.

I to je dobro jer će birači imati 11 opcija koje će moći zaokružiti kako bi izabrali čovjeka koji će preuzeti Korzo 16 nakon što je gradonačelnik Vojko Obersnel odlučio da je dosta nakon 21 godine vođenja Rijeke.

Svakako je najveće iznenađenje kandidatura Antuna Antunovića sa zamjenicama Nikolinom Klaricom i Mirjanom Marinković. Teško da će se itko sjetiti ijednoga javnoga istupa ovoga kandidata koji se našao na listi kandidata pa je teško bilo što reći o njegovoj političkoj agendi.

Kandidatkinja Liste za Rijeku za gradonačelnicu Ana Blečić Jelenović, zamjenica Laura Marchig i zamjenik Filip Jakovac, ušla je u političku arenu prvi put i obraća se biračima s pozicija stranke koja se bavi lokalnim riječkim temama i koja je dugi niz godina respektabilan akter na riječkoj političkoj sceni.

No, ušla je u prostor političkog centra u kojemu je najveća gužva pa će njezin put do drugog kruga biti i te kako mukotrpan i teško je vjerovati da će to uspjeti.

Kandidat Bure Hrvoje Burić, zamjenici Ljubomir Drušković i Frančeska Sobol-Mišćević, u dva je izborna ciklusa imao priliku natjecati se s Vojkom Obersnelom u drugom krugu, najprije kao kandidat HDZ-a, a onda kao nezavisni kandidat.

I ostvario je solidan izborni rezultat. Prema dodsadašnjim istraživanjima čini se da Burić nema nikakve izglede za drugi krug. Političku poziciju koju je on imao zauzeli su drugi politički akteri unatoč velikom Burićevom trudu kao vijećnika u Gradskom vijeću.

Prednosti i nedostaci

Kandidat SDP-a Marko Filipović, zamjenici Sandra Krpan i Goran Palčevski, ima nezahvalnu ulogu nastaviti vladavinu SDP-a koja je u Rijeci započela 1993. godine. U dva je mandata bio zamjenik Vojku Obersnelu što mu je i prednost i otežavajuća okolnost.

Prednost jer je upoznao sustav gradske samouprave i dobro zna sustav i ovlasti lokalne samouprave, a što se ne bi moglo reći za većinu kandidata koji obećavaju brda i doline, a što je u potpunosti neusklađeno sa zakonskim propisima koji jasno određuju ovlasti lokalne i regionalne samouprave.

Filipovićev problem u kampanji bit će taj što će morati braniti ono što je u Rijeci problematično, kao što je proračunski deficit, problem s gospodaranjem otpadom, činjenica da nije izgrađen autobusni kolodvor, iako se taj projekt najavljivao kao gotova stvar iz mandata u mandat, smanjenje broja stanovnika, neadekvatno vrtićki kapaciteti…

Prema anketama Filipović sigurno ulazi u drugi krug, a onda će se vidjeti od kakvog je političkog materijala sazdan i može li aktivirati socijaldemokratsko biračko tijelo koje je u Rijeci najbrojnije.

Za gradonačelnika se kandidirao i drugi Obersnelv zamjenik, a to je Nikola Ivaniš koji je kandidat PGS-a, stranke koja na izbore u Rijeci izlazi bez SDP-a, ali u koaliciji sa SDP-om u Primorsko-goranskoj županiji.

Zamjenice su mu gradske vijećnice u prošlom mandatu Ana Trošelj i Tea Mičić Badurina.

Ivaniš je još jednom potvrdio da ima veliku ambiciju, ali često to zna biti problem, a ne prednost jer je u kampanji suočen s opravdanim prigovorima zbog čega ono što sada nudi u političkom programu nije realizirao kao dio izvršne riječke vlasti.

No, i PGS ima dugu političku tradiciju, a Ivaniš je očito izabrao ići korak po korak. Prvi korak će biti pokušaj ulaska u drugi krug, a onda je sve moguće. Za to mu treba podrška PGS-ovaca, ali i birača lijevog centra, i političkog centra, a tu je velika gužva.

Suvremeni alati

Prvi je kandidaturu za riječkoga gradonačelnika najavio kandidat Mosta Marin Miletić, a zamjenici su mu Petra Mandić Aleksandar-Saša Milaković. Na valu uspjeha na parlamentarnim izborima kada je izabran kao saborski zastupnik iz 8. izborne jedinice Miletić je prilično samouvjereno krenuo s gardom da je novi riječki gradonačelnik.

Njegov problem je pozicija na političkom spektru, a to je desni centar i desnije koji mu ne jamči previke šanse za izbornu pobjedu. Miletić dobro koristi suvremene alate za politički promidžbu, naročito društvene mreže, ali upravo na njima doživio je najteži poraz do sada.

Naime, njegova kampanja bila je agresivna, a što je izazvalo protuudar svih onih koje Miletićevi ekstremni stavovi i problematični stavovi iz prošlosti plaše. Često s razlogom. Ankete pokazuju da bi Miletić mogao ući u drugi krug, ali onda premoćno gubi izbore od Filipovića.

Kandidat HDZ-a za gradonačelnika Josip Ostrogović, zamjenici Štefica Jagić Rađa i Serđo Bistričić, morao je proći unutarstranačke izbore kako bi postao kandidat Jadranskoga trga 1 za gradonačelnika.

Nakon što je pobijedio Kristjana Staničića krenuo je na posao mobilizacije stranačke baze. Ako u tome uspije, mogao bi ući u drugi krug, ali još je daleko od toga. Ipak čini se da se HDZ-ovo biračko tijelo polako budi i da Ostrogovićeva popularnost raste, a realno je da može očekivati do 15 posto glasova jer je to uobičajen izborni rezultat HDZ-ovih kandidata.

Skupa kampanja

U Sabor je na parlamentarnim izborima iz 8. izborne jedinice ušla i kandidatkinja Radničke fronte Katarina Peović. Svakako je njezin ulazak u lokalnu političku arenu donio jedan novi politički diskurs koji je vratio u komunikacijske kanale pojmove kao što su demokratski socijalizam, prava radnika i slične termine.

Teško je vjerovati u njezin ulazak u drugi krug, ali ulazak Radničke fronte u Gradsko vijeće već bi bio veliki uspjeh. Zamjenici Katarini Peović su Nemanja Cvijanović i Tomislav Vukelić.

Nakon što su najavljivali nekoliko izbornih ciklusa ulazak u političku arenu pa odustajali, na ovim izborima pojavila se nezavisna lista iza koje stoji dio riječkih poduzetnika i kandidirala bivšega ravnatelja Davora Štimca za gradonačelnika, a zamjenici su mu Marin Račić i Maša Magzan.

Na početku pretkampanje Štimac je stajao jako dobro, bio je i te kako prezentan s obzirom na skupu kampanju, ali onda su počela sučeljavanja i počela su se postavljati pitanja od kuda toliki novac i tko su mu politički sponzori.

Štimac to nije otkrio, a u sučeljavanima je pokazao nesnalaženje i uglavnom tanke živce što mu nikako ne ide u prilog. Bio je najizgledniji kandidat za drugi krug, ali hoće li zadržati rejting do 16. svibnja 2021. godine, teško je reći.

Kandidat Akcije mladih Vedran Vivoda političko je iskustvo stjecao kao gradski vijećnik, a zamjenici su mu Alan Sanković i Robert Salečić. Akcija mladih bila je u jednom trenutku u pretkampanji spremna ući u koaliciju s PGS-om i samim tim najvjerojatnije podržati Ivaniševu kandidaturu, ali to na kraju nije realizirano.

Vivoda je pojašnjavao da je spreman nadrasti ego i povući se iz kampanje. Ipak morao ju je odraditi do kraja i nije to uopće bilo loše, ali prije će biti da je dobio dragocjeno političko iskustvo jer izborni rezultat vjerojatno neće biti previše značajan.

Iako se očekivalo da će Radnička Fronta i Možemo zajedno na izbore u Rijeci to se nije dogodilo, pa je Možemo Rijeka kandidirao Nebojšu Zeliča za gradonačelnika, a zamjenici su mu Iva Davorija i Renato Stanković.

I Zelič slično kao i sveučilišna mu kolegica Peović teško može računati na ulazak u drugi krug, ali za Možemo Rijeka bi bio veliki uspjeh ulazak u Gradsko vijeće.

Domovinski pokret ima samo listu za Gradsko vijeće

Kada je riječ o listama za Gradsko vijeće, kandidat za gradonačelnika Antun Antunović je uopće nema, ali zato je listu predala koalicija Domovinskog pokreta i HSP-a čiji kandidat Moris Hranj nije uspio predati kandidaturu za gradonačelnika.

Za 31 mjesto, broj je smanjen u odnosu na prošli mandat zakonskim izmjenama, u riječkom parlamentu borit će se 11 lista. Na prvim mjestima kandidacijskih lista uglavnom su kandidati za gradonačelnika sa zamjenicima pa je jasno da će malo onih iz starog saziva Gradskoga vijeća odraditi još jedan mandat.

Kao zanimljivost valja navesti da je na koalicijskoj listi SDP-a na posljednjem 31, mjestu aktualni gradonačelnik Vojko Obersnel koji se očito odlučio otići u profesionalnu i političku mirovinu, a na koalicijskoj listi PGS-a nema predsjednika Gradskog vijeća u prošlom mandatu Andreja Poropata koji je na tom mjestu zamijenio Tihomira Čordaševa (Akcija mladih) nakon što je pukla suradnja u tadašnjem Srednjem bloku u gradskom parlamentu.