RIJEKA – Daniel Hübner je prije šest godina svoju njemačku adresu zamijenio riječkom kako bi pohađao Sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij medicine na engleskom jeziku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Bio je dio prve generacije studenata koji su upisali taj studij i sada je zajedno s 23 kolega raznih nacionalnosti postao doktor medicine, a iako je okončao studentske dane, odlučio je još ostati u Rijeci.

– Oduvijek sam želio studirati medicinu, ali u Njemačkoj su upisne kvote premale i odlučio sam se za studij u Hrvatskoj. Kada sam od prijateljice čuo da se otvara studij na engleskom jeziku u Rijeci, odlučio sam se upisati. Bila je to dobra odluka, jer sve je prošlo bez ikakvih problema. Trenutačno tražim posao i rado bih ostao u Hrvatskoj. Planiram da ću specijalizaciju odraditi u Njemačkoj i nakon toga ponovo se želim vratiti u Hrvatsku. Rođen sam u SAD-u, dugo godina sam živio u Njemačkoj, a kada sam došao u Hrvatsku, ovdje mi se život jako svidio. Sviđa mi se način života u Hrvatskoj, svi su topli i dragi. U Njemačkoj je sve strože i nije toliko ljudski, priča Daniel.

Poznavanje jezika

Dodajući kako je u Rijeku stigao s određenim predznanjem hrvatskog jezika, Daniel kaže da ga ipak nije dobro znao.

Foto Marko Gracin

– Moja mama je iz Zagreba i govorila je kod kuće hrvatski, ali nisam dobro znao jezik kao sada. To predznanje mi je dobro došlo, jer kada su u pitanju klinički predmeti, moramo pričati hrvatski. Međutim, ima mojih kolega koji su na studij došli bez ikakvog predznanja, a u roku od tri do četiri godine savršeno su naučili hrvatski. Ipak, većina je studenata imala problema s jezikom, kaže Daniel.

Kao jednu od prednosti riječkog studija izdvaja tečaj koji se za kandidate provodi tjedan dana prije prijemnog ispita, što im olakšava pripremu za ispit.

– Na prijemnom ispitu očekuje se visoka razina znanja iz kemije, fizike i biologije. Razina znanja tih predmeta u hrvatskim srednjim školama je puno veća nego u Njemačkoj. Svi moji kolege iz Njemačke imali su dosta problema sa znanjem iz tih predmeta. Stoga nam je ta priprema puno pomogla, ističe Daniel.

Želja mu je, dodaje, odabrati specijalizaciju koja će mu omogućiti što veći rad s ljudima, jer voli biti u kontaktu s pacijentima.

– Iako se tijekom studija nudila mogućnost da se praksa odradi u Njemačkoj, ipak sam je odradio u Rijeci. Tako da ovdje već poznam sustav i prva radna iskustva želim steći ovdje, navodi Daniel.

Veliki interes

Prvu generaciju studenata Sveučilišnog integriranog prijediplomskog i diplomskog studija medicine na engleskom jeziku činili su studenti iz Njemačke, Italije, Slovenije, Francuske, Austrije te mali broj studenata iz Hrvatske, a već iduće akademske godine je interes za taj studij toliko porastao da je upisna kvota povećana na 50 mjesta te danas studij pohađa 246 studenata iz Njemačke, Italije, Austrije, Finske, Francuske, Danske, Litve, Portugala, Slovenije, Španjolske, Velike Britanije, Kosova, Srbije i Egipta.

Upisna se kvota popuni već u prvom roku, a kako ističe dekan prof. dr. Goran Hauser, studenti koji su odradili praksu u njemačkim bolnicima, tamo su dobili i svoja prva zaposlenja.

– Upisnu kvotu ne mislimo povećavati, jer nam je u fokusu zadržati kvalitetu, a u planu nam je širiti internacionalizaciju na fakultetu i krenuti prema privlačenju studenata iz Južne Amerike, odnosno okrenuti se hrvatskim iseljenicima, najavio je dekan.

Dodajući da je studij medicine na engleskom jeziku istovjetan Sveučilišnom integriranom prijediplomskom i diplomskom studiju medicine na hrvatskom jeziku i oba su usklađena sa studijskim programima medicine u ostalim zemljama članicama EU-a, prodekanica prof. dr. Vlatka Sotošek kaže da su prvi kandidati koji su upisali studij pretežno bili iz zemalja EU-a, a kasnije se povećao interes te ne samo što je upisna kvota povećana, već su upisani studenti iz svih krajeva svijeta.

Prepoznatljivi u svijetu

Raniji dekan, koji je i pokrenuo studij na engleskom jeziku, prof. dr. Tomislav Rukavina navodi da se studij pripremao dvije godine te ističe da je jedan od strateših interesa fakulteta i sveučilišta osigurati dovoljan broj studenata.

– Mi trenutačno nemamo problema s brojem studenata, međutim demografski trendovi su takvi da treba misliti o budućnosti. Napravili smo istraživanje tržišta i bili smo sigurni da kod njemačkih sveučilišta postoji veliki manjak upisnih mjesta te da na godišnjoj razini više od desetak tisuća mladih ljudi nema mogućnost upisa na medicinske fakultete. Tu smo prepoznali svoje mjesto. Na taj način postali smo prepoznatljivi u okvirima EU-a, a poznati smo i izvan granica Europe, jer imamo upite iz cijelog svijeta. Vjerujem da će se među tim mladim ljudima naći dio njih koji će razmišljati na način da svoju budućnost traže u našem okruženju, zaključuje je prof. dr. Rukavina.

Prijemni ispit i tečaj hrvatskog jezika

Svi studenti koji upišu studij medicine na engleskom jeziku moraju položiti prijemni ispit koji se sastoji od stotinu dvadeset pitanja iz područja biologije, kemije i fizike, a uvjet za prijavu je da kandidat mora imati završenu srednju školu u kojoj je najmanje dvije godine pohađao i uspješno položio biologiju, fiziku i kemiju. Profesori Medicinskog fakulteta u Rijeci svake godine pružaju mogućnost pripreme za prijemni ispit, a iako pripreme nisu obavezne, većina kandidata ih pohađa. Kako bi studentima koji su došli u Rijeku olakšali njihov život i studiranje, na Medicinskom fakultetu djeluje ured za studije na engleskom jeziku i međunarodnu suradnju koji je studentima neprestano na raspolaganju.

Tijekom prve tri godine studija, kaže voditeljica studija, izv. prof. dr. Lara Batičić, studenti kojima hrvatski nije materinji jezik pohađaju tečaj hrvatskog jezika kako bi se pripremili za praćenje i provođenje nastave u bolnicama i domovima zdravlja i bili uspješni u komunikaciji s bolesnicima.

– Studenti za upis u četvrtu godinu moraju imati razinu B1 poznavanja hrvatskog jezika. U sklopu školarine koja iznosi 10 tisuća eura godišnje uključen je intenzivan, a kasnije i redoviti tečaj hrvatskog jezika. Svi studenti uspješno završe tečajeve iako hrvatski nije baš najlakši jezik za učenje, kaže izv. prof. dr. Batičić.

Osim što marljivo studiraju, studenti Sveučilišnoga integriranog prijediplomskog i diplomskog studija medicine na engleskom jeziku aktivni su u brojnim studentskim organizacijama koje djeluju pri Medicinskom fakultetu Rijeka. Studentima se pruža mogućnost sudjelovanja u znanstvenom radu, volontiranju, u sportskom i kulturnom životu Medicinskog fakulteta i Sveučilišta, što studenti rado koriste.