Potok je jedna od kritičnih točaka koja se pojačano održava kada se najave jače oborine / Foto V. KARUZA
Na područjima većeg opterećenja oborinskim vodama planira se izvođenje oborinskih retencijskih bazena s rasteretnim kolektorima, čime će se omogućiti ublažavanje kišnog vodenog vala i postupno istjecanje, odnosno rasterećivanje postojećeg sustava odvodnje, kaže direktor ViK-a Marochini
povezane vijesti
RIJEKA – Bujična poplava koja je u srijedu pogodila Rijeku, uslijed rekordnih količina kiše, izazvala je niz negativnih komentara građana, ogorčenih jer smatraju da se barem dio šteta i posljedica poplave mogao izbjeći boljim održavanjem, odnosno čišćenjem odvoda oborinske kanalizacije.
Pojačano čišćenje
«Šahte« zakrčene lišćem i uličnim otpadom čest su prizor, posebno u jesenskim danima, kada su česti i obilni pljuskovi, a svi koji šeću riječkim ulicama mogu svjedočiti i pojedinim odvodima koji su praktički do rešetke zatrpani zemljom, lišćem i otpadom, što ih čini praktički beskorisnima.
Koliko se često odvodi čiste, posebno uoči najavljenih velikih količina kiše, kao što je bio slučaj u danima prije nevremena, pitali smo Andreja Marochinija, direktora Komunalnog društva Vodovod i kanalizacija (KD ViK) koji ističe kako svaki put kada meteorolozi najave velike količine kiše, djelatnici KD-a ViK djeluju u znatno širim okvirima od propisanog Plana postupanja u incidentnim situacijama i obavljaju potrebne pripreme na terenu.
– Akcije uvijek započinju nekoliko dana ranije, pojačanim čišćenjem i kontrolom sustava odvodnje na kritičnim mjestima, poput Potoka, Mlake i drugih lokacija gdje su najčešći problemi u takvim situacijama. Djelatnici KD-a ViK prije svake jake kiše izlaze na teren s dvije do pet ekipa, s vozilima i opremom, ovisno o potrebama na terenu, kaže Marochini.
Letjeli poklopci
Da bi dočarao, kako ističe, stvarnu situaciju s terena, ukazuje na činjenicu da je ekstremna količina vode koja je bila daleko iznad one količine vode na koju se dimenziraju sustavi odvodnje, u smislu tehničke ispravnosti i ekonomske isplativosti, uzrokovala izbacivanje poklopaca kanalizacijskih šahtova u širim razmjerima.
– Masivni poklopci letjeli su u zrak i do dva metra, a poslije ih je bujica nosila i do stotinjak metara dalje od šahta gdje smo ih nalazili i po prestanku oborina vraćali na svoje mjesto. Već je svima poznato da kod ekstremnih oborina dolazi do izbacivanja poklopaca budući da se te ekstremne količine vode iz sustava moraju osloboditi jer bi u protivnom došlo do oštećenja asfaltnih površina. Isto tako, svima je poznato da su u tim uvjetima djelatnici KD-a ViK pokušavali normalizirati situaciju djelujući organizirano i požrtvovno, na najkritičnijim lokacijama radeći cijelu noć u nemogućim uvjetima, a to se nastavilo i dobar dio jutra sljedećeg dana. Koristila su se specijalna vozila za čišćenje kanalizacije i radna vozila sudjelujući na terenu koordinirano u zajedničkim akcijama s policijom i vatrogascima. Posljedice kod ekstremnih oborina djelatnici KD-a ViK umanjuju interventnim izlaskom na teren, zatvaraju se otvoreni kanalizacijski poklopci, ukljanja lišće i smeće sa slivnika i ostalo. Iako je ovakvo interventno djelovanje ono po čemu nas građani uglavnom prepoznaju, važno je napomenuti da djelujemo preventivno nizom aktivnosti koje su značajno smanjile negativan utjecaj takvih događaja na funkcioniranje grada, što je i prepoznato kod naših korisnika, kaže Marochini.
Sustav odvodnje pod stalnom kontrolom
Svi sustavi odvodnje u nadležnosti KD-a VIK planski se, prema njegovim riječima, čiste i pregledavaju. – Registriraju se sve kiše ustrojenom mrežom ombrografa (mjerni instrument za stalno kontinuirano bilježenje trajanja i jakosti intenziteta oborine u tekućem stanju, op.a.) u vlasništvu KD-a VIK, prostorno se obrađuju te dovode u vezu s incidentima na sustavu odvodnje. Time se detektiraju točni uzroci na osnovi kojih se donose odluke, sve u smislu optimizacije rada sustava odvodnje, kaže direktor ViK-a. |
Optimizacija sustava
Zanimalo nas je i koja je količina kiše koju bi sustav odvodnje trebao »progutati«, odnosno na koji je način dimenzioniran sustav odvodnje u Rijeci te je li sustav mogao apsorbirati količinu kiše koja je pala.
– Važno je napomenuti da je količina oborina koja je pala u jednom danu od 287 litara po kvadratnom metru, prosječna srednja mjesečna količina kiše za rujan, te se slivnici i kišne rešetke u takvim uvjetima napune raznim vrstama smeća i otpadaka što rezultira začepljenjem. Sustav odvodnje je dimenzioniran prema važećoj regulativi i propisima. Pri većim intenzitetima oborina, a zbog premalog kapaciteta mješovite odvodnje te nemogućnosti prihvata oborinskih voda putem postojećih slivnika, često dolazi do površinskog tečenja po kolnom traku, kaže Marochini, dodajući kako će sustav odvodnje biti velikim dijelom optimiziran izgradnjom novih kanalizacijskih i oborinskih odvoda i instalacija, u sklopu projekta Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka.
– Između ostalih strateških ciljeva, optimizirat će se i postojeći sustav odvodnje na način da se na područjima većeg opterećenja oborinskim vodama planira izvođenje oborinskih retencijskih bazena s rasteretnim kolektorima, čime će se omogućiti ublažavanje kišnog vodenog vala i postupno istjecanje, odnosno rasterećivanje postojećeg sustava odvodnje. Rasteretni kolektori izvest će se na području Martinkovca i Kantride, od Ulice Dražica, po zelenom pojasu do uvale Razbojna, u Ulici Portić kraj stadiona Kantrida, na Mlaci, na potezu Ulice Milutina Barača te u ulici Šetalište XIII. divizije, i to na dijelu ulice od trgovačkog centra Tower do teniskog kluba Pećine na koju će se priključiti oborinska kanalizacija sa slivnog područja Tower. Na području Trsata i Pećina gdje je trenutno zastupljen mješoviti tip odvodnje predviđena je izgradnja sanitarnih i rasteretnih kolektora u svrhu uspostavljanja razdjelnog sustava odvodnje, i to u ulicama Tome Strižića, Kumičićevoj, Vjekoslava Dukića, Slavka Krautzeka, Mihanovićevoj, Drage Šćitara, Krimeja i Braće Horvatića, kaže Marochini.
