Iako je bilo u planu da kolodvor u novom ruhu dočeka turiste početkom lipnja, glavna ulazna vrata ostala su zatvorena
povezane vijesti
Još jednu turističku sezonu Rijeka dočekuje bez obnovljene unutrašnjosti glavnog željezničkog kolodvora. Iako je bilo u planu da kolodvor u novom ruhu dočeka turiste početkom lipnja, glavna ulazna vrata kolodvora ostala su zatvorena, a karte se prodaju na neadekvatnom mjestu, u kiosku smještenom u potpuno neprimjerenom hodniku, koji podsjeća na kvartove u gradovima koje treba zaobilaziti u širokom luku.
Djelo Ferenca Pfaffa
Razlog kašnjenja obnove objasnili su iz Korporativnih komunikacija HŽ infrastrukture.
– Tijekom radova na sanaciji prostora za prijam i otpremu putnika u vestibulu kolodvorske zgrade Rijeka pronađena je izvorna zidna plastika i oslici na zidovima zbog čega su daljnji radovi u tome dijelu kolodvorske zgrade zaustavljeni dok se ne izradi projekt unutrašnjeg uređenja prema zahtjevu konzervatora.
Projektna dokumentacija za dio interijera prijamne zgrade namijenjen putnicima (vestibul, čekaonica, prolazi prema peronima) je izrađena.
Nakon izdavanja potvrde Konzervatorskog odjela u Rijeci na izrađeni glavni projekt, početkom svibnja 2024. pokrenut je postupak nabave za radove.
U ovome trenutku ne možemo definirati koliko će trajati javna nabava. Nakon što odabrani izvođač bude uveden u posao, radovi bi trebali trajati osam mjeseci, kaže se u priopćenju HŽ infrastrukture.
Zgrada iz 1891. koja je godinama bila simbol grada, ali mnogima i prva točka dodira koji su u njega dolazili, izvana izgleda sasvim solidno jer je prije nekoliko godina i obnovljena, ali unutrašnost otkriva potpuno drugu sliku, radove koji stoje.
Čak ni najstariji Riječani ne sjećaju se da je kolodvorska zgrada toliko vremena bila zatvorena i izvan funkcije. Za projekt kolodvora zaslužan je glavni arhitekt Mađarskih državnih željeznica Ferenc Pfaff, kome je možda manje trebalo da se cijeli projekt osmisli i realizira nego što je potrebno za njegovu unutrašnju obnovu.
Arhitekt Pfaff je tipološki slične kolodvore projektirao na cijelom prostoru Austro-Ugarske, ali prva željeznička zgrada koju je sagradio bila je upravo riječki kolodvor.
Sagradio je i pregradio ukupno 38 kolodvora uključujući zagrebački Glavni kolodvor i kolodvor u Osijeku, kolodvore u Pečuhu i Segedinu u Mađarskoj, u Rumunjskoj, kolodvore gradova Koložvar i Satu Mare, u Slovačkoj, glavni kolodvor u Bratislavi te u Srbiji kolodvor u Vršcu.
Izgradnju kolodvora izvela je tvrtka Vjenceslava Celligoija, a radovi su bili završeni 1. siječnja 1891. od kada je željeznički kolodvor bio u stalnoj funkciji.
Jednostavna profilacija
Arhitektonska profilacija kolodvorske zgrade jednostavna je i podređena njezinoj namjeni. Građevina je temeljena na jednoetažnome paviljonskom prostoru čiji je naglasak na dužini od 120 metara.
Visinom i fasadnim ukrasom posebno je istaknut središnji ulazni paviljon, dok su malo manje visine bočna dva paviljona koja su s glavnima povezani krilima.
Kolodvor posjeduje skladnu klasicističku kompoziciju, a trokutni zabati poviše prozorskih otvora, krovna balustrada iznad friza s triforama te reljefna dekoracija s motivima girlandi i rizalitnim pilastrima s korintskim kapitelima tek su neki od motiva kojima mađarski arhitekt, u duhu klasicizma, interpretira antiku.
Ti ukrasi sada su glavni razlog zašto su stali radovi i zašto unutrašnost kolodvora, odnosno blagajne i čekaonice, nisu u funkciji.
