Riječkoj Zračnoj luci prijeti potpuna stagnacija uz opasnost od zatvaranja aerodroma, dok istodobno svi ostali aerodromi u Hrvatskoj ostvaruju rekordne rezultate, upozorili su na konferenciji za novinare održanoj na Korzu Marko Boras Mandić, predsjednik Unije Kvarnera i predsjednik Županijske skupštine PGŽ, Iva Rinčić i Boris Popović, nezavisni vijećnici u Županijskoj skupštini.

Boras Mandić je istaknuo loše rezultate u putničkom prometu ove godine, kao i na lošu komunikaciju između Zračne luke i županijske Turističke zajednice i župana koji bi zajednički trebali raditi na udruženom oglašavanju i privlačenju većeg broja avionskih operatera i linija, a time i većeg broja putnika.

Pad od čak 21%

– U prvih osam mjeseci kroz Zračnu luku prošlo je 119 tisuća putnika, čak 21 posto manje nego 2019. godine. Kad pogledamo ostale Zračne luke, podaci su šokantni, posebno primjerice u srpnju.

Samo u tom mjesecu Split je imao 740 tisuća putnika, a Dubrovnik 440 tisuća. Strašno zvuči podatak da Pula ima gotovo četiri puta veći promet od Rijeke, a Zadar čak osmerostruko više putnika.

Za takve poražavajuće rezultate odgovornost snose Županija i Turistička zajednica Kvarnera(TZK), rekao je Boras Mandić, podsjetivši da je lani Županijska skupština održala i tematsku sjednicu o Zračnoj luci, na kojoj je bio vidljiv izostanak komunikacije i između Zračne luke i TZK.

– To je samo po sebi šokantno i zahtijeva smjenu odgovornih za takvo stanje. Iz iskustva rada u izvršnoj vlasti Županije s punom odgovornošću mogu zaključiti da ni župana, niti direktoricu TZK tema Zračne luke naprosto ne zanima.

Cijenu takvog odnosa prema Zračnoj luci plaćaju građani, gospodarstvo i turisti. Bojim se da smo se približili točki nakon koje više neće biti moguće razvijati Zračnu luku, odnosno da se otvaraju vrata stagnacije, čak možda i zatvaranja aerodroma, a ne treba naglašavati što bismo time izgubili kao regija, rekao je Boras Mandić, zaključujući kako Zračna luka ima velik potencijal za razvoj, ali je “zavezana konopcima nesposobne politike”.

Tko uopće o tome vodi brigu?

Vijećnica Rinčić je kazala kako brigu o Zračnoj luci ne vodi ni većinski vlasnik, država, kao ni Županija, Grad Rijeka i ostali manjinski suvlasnici.

– Ministarstvo očito ne mari o ravnomjernom razvoju Zračnih luka, ali nikad nismo čuli ni župana ili gradonačelnika Rijeke da govori o svojoj viziji razvoja aerodroma.

Dapače, obojica su odbili amandmane u proračunu vezane uz studiju razvoja Zračne luke. Zašto nisu javno od države tražili da im prepusti vlasništvo nad Zračnom lukom, ako država ne zna ili ne želi njome upravljati.

Mi ćemo naći rješenja i investitore. Postoji li uopće politička volja da se položaj riječke Zračne luke popravi i zaustave se negativni trendovi, rekla je Rinčić.

Ona smatra kako povećanje brojki tijekom sezone ne treba biti prioritet, već prvo treba uvesti barem jednu cjelogodišnju liniju prema nekom od europskih čvorišta, preko kojih se može povezati s cijelim svijetom.

– Postoje barem četiri tipa zračnih luka. Rijeka nije veliko europsko čvorište, niti luka za teretni zračni prijevoz, ali je važno znati jesmo li isključivo zračna luka odmora ili zračna luka za potrebe građana i regije.

Vrijeme je da brigu o vlastitoj zračnoj luci shvatimo kao prioritet i pristupimo aktivno rješavanju problema, rekla je Rinčić.

Mi jedini plivamo protiv struje

Boris Popović je iznio podatke o rastu udjela avioprometa u svjetskom turizmu, koji je 2019. godine dosegao čak 59 posto, dok je istodobno padao udio onih koji putuju automobilima.

– Mi jedini plivamo protiv struje. Imamo u blizini primjer Venecije koja bi, po našoj logici, trebala još više biti autodestinacija, jer je još bliže glavnim emitivnim tržištima, ali tamo od 25 milijuna turista, njih deset milijuna stiže zrakoplovima.

Ne stoji ni teza kako ne želimo masovni, nego elitni turizam, jer onaj tko nema razvijen zračni promet ne može imati ni elitni i to se opet vidi na primjeru Venecije, rekao je Popović, istaknuvši i važnost dobre zračne povezanosti za gospodarstvo i putovanja u privatne svrhe, zaključujući kako je riječka Zračna luka kao dio poslovne infrastrukture zastarjela i kao takva narušava konkurentnost i u poslovnom sektoru.