BAKAR – Pomorska škola Bakar jedina je hrvatska srednjoškolska ustanova koja u školskoj knjižnici ima neprocjenjivo blago, jer na policama posebno mjesto ima Zbirka starih knjiga koju je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu proglasila kulturnim dobrom te je fond od čak 244 izdanja upisan u Registar kulturnih dobara Hrvatske. Knjige i atlasi, koji su više nego dvostruko stariji i od same Pomorske škole, koja je najstarija hrvatska srednjoškolska ustanova, datiraju još iz 16. stoljeća. Najstarija knjiga, »Viaggio da Venetina a Constatinopoli per mare e per terra«, talijanskog kartografa Giuseppea Rosaccia, tiskana je 1574. godine, a opisuje puteve kopnom i morem od Venecije do Konstantinopola.

Na više jezika

Navodeći kako se u knjižnici Pomorske škole čuvaju primjerci knjiga nastali od 1574. do 1850. godine, ravnatelj Igor Kegalj kaže da je zbirka neprocjenjiva te predstavlja rijetkost u području srednjoškolskih knjižnica.

Foto Vedran Karuza

– Najveći dio građe tematski je vezan uz područja koja su u skladu sa školskim programom, kao što su matematika, fizika, mehanika, astronomija, brodarstvo, pravo, trgovina, povijest i slično. Knjige su pisane na njemačkom, talijanskom, engleskom, francuskom, španjolskom i latinskom jeziku, a tiskane su latinicom i goticom. Zbirka se trenutačno čuva u zatvorenim ormarima, izdvojena od ostatka fonda školske knjižnice, a knjigama su potrebni konzervatorski i restauratorski radovi te primjeren smještaj radi zadovoljavanja mjera zaštite koje se odnose na održavanje, korištenje i dostupnost kulturnog dobra, objašnjava ravnatelj.

Foto Vedran Karuza

Zbirka sadrži atlase po kojima su nekada pomorci plovili, a neki primjerci sačuvane građe su jedinstveni. Sva ta građa prikupljana je desetljećima, po njoj su nekadašnje generacije učile. Kako bi zbirka postala dostupna javnosti, jedan njen dio će se digitalizirati te bi digitalizacija, kao oblik zaštite stare građe, trebala postati važnim dijelom rada knjižnice Pomorske škole.

– Prije toga je nužno pripremiti projekte i osigurati potrebna financijska sredstva. Kriterij koji će se uzeti u obzir pri izboru građe za digitalizaciju bit će sadržajna vrijednost, rijetkost ili jedinstvenost jedinice, ugroženost primjeraka i slično. Važno je digitalizirani sadržaj primjereno pohraniti i omogućiti pristup uz jasno istaknuta pravila korištenja prema odredbama zaštite autorskih prava, objašnjava Kegalj.

Restauracija građe

Digitalizacija će se postupno provoditi, a za početak bit će to petnaest primjeraka građe. Kroz različite projekte i vlastita sredstva Pomorska je škola za tu početnu digitalizaciju i restauraciju prikupila tridesetak tisuća eura, a želja je digitalizirati cijelu zbirku.

Foto Vedran Karuza

– Stvaranjem virtualnih izložbi digitalne građe stara se građa može predstaviti širokom krugu korisnika, čime se omogućava istraživački rad i otvaraju vrata u prošlost pomorske kulturne baštine. Građa je u vlasništvu škole, ali to je i kulturna baština Bakra, Primorsko-goranske županije i Hrvatske, objašnjava ravnatelj.

Dio građe koji je dotrajao restaurirat će se, a u okviru toga održat će se i radionice za učenike koje će voditi konzervatori. Kako bi se svi ti primjerci čuvali, potrebno je nabaviti i poseban namještaj, a cilj je, kaže ravnatelj, da knjige potraju još najmanje 175 godina.

Foto Vedran Karuza

– Pomorska škola Bakar ove godine slavi 175 godina postojanja i bili bismo zadovoljni da sva ta građa potraje još toliko. Riječ je o građi koja je u posjedu škole od njezinih početaka, ništa od toga u školu nije došlo posljednjih pedesetak godina. Ideja je i, bude li sredstava, osigurati poseban prostor za tu građu koja bi bila izložena prema pravilima struke, navodi Kegalj.

Zavičajna digitalna knjižnica

Knjižnica Pomorske škole uključena je u projekt e-Kultura »Digitalizacija kulturne baštine« te će po provedbi digitalizacije fonda građa biti dostupna u Zavičajnoj digitalnoj knjižnici Primorsko-goranske županije i u sustavu e-Kultura.

Foto Vedran Karuza

– Naša je knjižnica ove godine jedini i prvi predstavnik Hrvatske u projektu Europske kulturne fondacije »The European Challenge 2024.«. Riječ je o godišnjem programu za knjižnice s ciljem razvijanja kreativnih rješenja za rješavanje izazova s kojima se susreću, a sve uz podršku Europske kulturne zaklade i njezinih partnera. Ušli smo zahvaljujući projektu »S.O.S. Heritage – Save Our School Heritage«, a u projekt su uključeni i učenici koji će aktivno sudjelovati u rješavanju izazova, zaključuje ravnatelj Kegalj.

Foto Vedran Karuza