RIJEKA – Zakoračili smo u peto desetljeće obnovljenog Riječkog karnevala. Običaj maskiranja u vremenu nakon božićnog vremena, a prije korizme seže do daleko u prošlost, no začetak današnjeg Riječkog karnevala i Međunarodne karnevalske povorke bio je 1982. godine kada su Korzom prošle grupe Lako ćemo, Pehinarski feštari i Halubajski zvončari. I do danas Riječki karneval ne posustaje, prilika je svima da se maskiraju kako žele, pokažu svoj trud na riječkoj žili kucavici.

A kako je bilo ove godine? Oko 90 grupa i oko devet tisuća karnevalista poslali su poruku da je Karneval živ. Odnosno, nema straha za karnevalsku povorku u kojoj uvijek entuzijazam grupa Rijeke i okolice osigura da zabave ne nedostaje i da će se tradicija nastaviti i dalje, iako ima naznaka da interes slabi, no o njima na kraju. Kako bilo, pohvale marnim i maštovitim grupama koje ulažu puno truda da bi na finalu Riječkog karnevala izgledale – najbolje.

Kad govorimo o ovogodišnjem izdanju Međunarodne karnevalske povorke, manji problem bila je nova ruta uvedena zbog zatvaranja Adamićeve ulice, točnije prolazak alegorijskih kola kroz usku Ulicu Dolac, no na kraju je sve ipak dobro prošlo po tom pitanju.

Crveni i plavi

Maske su bile maštovite, kao i svake godine, a političku dimenziju dodala je KU Polantana – Kaštel Kambelovac s maskom Čovik, a prasac. Prozvali su Gordana Grlića Radmana, ministra vanjskih poslova i vlasnika tvrtke koja zbrinjava mrtve svinje, a koja se našla u središtu pozornosti ove godine zbog afričke svinjske kuge, a ponajviše i mjera koje je Vlada donosila kako bi se s kugom nosila. Što je i red, iako bi to trebalo činiti uvijek, karneval je posebno vrijeme kada se vladajuće valja prozvati i pozvati na red. Političku notu dali su i Meštar Sandi i gradonačelnik Marko Filipović, odjenuvši se u Barbie i Kena, s natpisima Lipa i Radosti, a u istu su masku bili odjeveni i drugi iz gradske uprave. Svako prozivanje vladajućeg HDZ-a zbog afera je dobrodošlo, pa i ako to dolazi od vlasti koja se u Rijeci nije promijenila, neki će reći od 1945., a oni dobrohotniji od 1991. i koja itekako ima svojih prstiju u tome da Rijeka dugo godina stagnira. No, političari kao političari, njihovo je da se za glasove bore, a na narodu je da bira.

Jedni će u crvene, drugi u plave, iako bi se vrlo lako dalo argumentirati da se u oba slučaja radi o crvenima samo različitih nijansi, no to je već tema za poseban tekst.

Vrijeme trajanja

Spomenimo i kako je Međunarodna karnevalska povorka trajala od podne do nešto prije 21 sat, što će reći skoro devet sati, najdulje dosad. Nekima će se to svidjeti, dulje su feštali, neki su vjerojatno prigovarali zbog duljine – no nije se rodio tko bi svima ugodio, pa nek’ svatko procijeni za sebe. Ove godine pust Romerkruella Adventić, koji pali KU POM-F-RI, nije skončao na moru, može se doznati da je netko otuđio bačve na kojima je pust trebao otplutati u Riječkom akvatoriju. Zašto i čemu, ne znamo, no snađi se, druže, pust je tako gorio na Gatu Karoline Riječke.

No, dojma smo da je sam program maškaranih događanja uoči velikog finala bio – siromašan. U Rijeci smo imali tek četiri najavljena koncerta, Let 3, goste iznenađenja, grupu Fortunali i Koktelse u Exportdrvu, dok, ako skoknemo ne tako daleko u Samobor, koji broji i više nego upola manje duša od Rijeke, ondje su u programu sudjelovali i Let 3, i Severina i Urban&4, Lidija Bačić, Balašević tribute band, Mate Bulić, Željko Bebek, Begini, tamburaši…

Dakle, za svakoga ponešto. Reći ćete, zna se što je karneval i koja je maškarana muzika, no to je, po našem sudu, prepušteno okolici Rijeke, gdje se uostalom maškarani običaji najdulje i najvjernije njeguju. Ako se od Riječkog karnevala radi brend, što je u redu i jasno, onda bi red bio i da popratna događanja, pa i koncerti, budu jača. Bilo je tu i tehno partija u riječkim tunelima, na Kontu, ribarnica je također postala plesni podij, no moglo je to više i bolje. Nije to kritika radi kritike, nego poticaj, ako se želimo busati u prsa najboljim i najvećim karnevalom u Europi, onda bi red bio i da ga adekvatna događanja poprate.

Zašto je izbor kraljice preseljen iz Dvorane mladosti u Exportdrvo

Nije baš jasno ni zašto je izbor za kraljicu Riječkog karnevala prebačen iz Dvorane mladosti u Exportdrvo, a gdje je došlo dvjestotinjak ljudi?! Jest, prostor Exportdrva je manji, ali svejedno nije bio dupkom pun. Također, ako znamo da je bilo pet kandidatkinja za kraljicu, i da je svaka imala svoju podršku, znači li to da je na sam izbor došlo 20-30 »neutralnih« građana koje je izbor zanimao? Jest, toga dana padao je snijeg, vrijeme nije bilo naklonjeno, ali vrijeme ne može biti jedini uzrok razlike u posjeti. Ne tako davno dupkom puna Dvorana mladosti čekala bi novu Kraljicu koja će godinu dana biti partnerica Meštru Toniju, a sada Meštru Sandiju. Sjetit ćemo se ranijih godina također i po 15 kandidatkinja u izboru za kraljicu. Znači li to da generacije koje dolaze karneval manje zanima ili je tu riječ o nečem drugom? Vrijeme će pokazati.