I ove godine odajemo počast nevinim žrtvama genocida u Srebrenici i Podrinju. Naša je dužnost i obaveza obilježavati 11. srpnja 1995. godine kada su civilizacija i Europa doživjeli poraz.

Rezolucija o Srebrenici odredila je taj dan kao dan sjećanja na sve nevine žrtve srebreničkog genocida. I potrebno je sjetiti se svih žratava toga zločina, kao i svih zločina na prostoru bivše Jugoslavije.

Danas smo svjedoci bestijalnog pokušaja izjednačavanja žrtava genocida i počinitelja zločina.

Revitalizira se povijest, istina se pokušava mijenjati i na takav način i danas se ti koji to rade rugaju žrtvama genocida, poručio je predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Mensur Ferhatović na Gatu Karoline Riječke na koji je došla kolona koja je krenula s Mosta hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata kako bi se obilježila 27. obljetnica genocida u Srebrenici.

Upravo je Rijeka bila inicijator u Hrvatskoj pohoda »Srebrenica svijetom hodi – da se ne zaboravi« i on je tako postao tradicionalan. Ferhatović je naglasio da se pohod mora održavati kako se istina ne bi nikada zaboravila.

Zahvala Rijeci

– Istina je da su srpske snage izvršile genocid i ubile 8.372 nevina čovjeka, ubili su ih sistematski i po planu. Identificirana je 6.671 žrtva, a ove godine ih je još 50.

Za 92 kostura se čeka odobrenje članova familije za ukop, za 100 nema preživjelih koji bi dali DNK za analizu. Zločinci koji su počinili genocid i danas ga negiraju, prikrivaju lokacije masovnih grobnica, premještaju ostatke ubijenih iz primarnih u sekundarne i tercijarne grobnice.

Zato se Srebrenice uvijek treba sjećati, ona je poruka da se zlo nigdje i nikada ne smije zaboraviti, poručio je Ferhatović.

Riječki gradonačelnik Marko Filipović izrazio je zadovoljstvo što je i ove godine mimohodom iskazan pijetet svim žrtvama Srebrenice.

– Žrtvama monstruoznog zločina i genocida. Koračali smo kroz Rijeku kako bi se sjetili svih žrtava genocida. Iz koraka u korak sjećali smo se i želimo iz Rijeke poslati poruku da se Srebreneica nikada ne smije zaboraviti kako se takvi zločini nigdje i nikada ne bi ponavljali.

Nažalost, u ovim trenucima bjesni još jedan rat u Europi, kao da nitko ništa iz povijesti nije naučio.

Zato mi u Rijeci želimo odati počast žrtvama Srebrenice, jer želimo živjeti toleranciju. Brojka od 8.372 ugašena života ostavlja nas bez riječi, izjavio je Filipović.

Enisa Žunić pročitala je pismo Nure Begović u kojemu se ona u ime Udruženja žena Srebrenice zahvalila Rijeci što ne dozvoljava da se zaboravi zločin i genocid u Srebrenici.

– Hvala na podršci, hvala Rijeci i neka vam je na čast, poručila je Begović.

Negacija zločina

U Srebrenicu je pak danas doputovala posebna savjetnica glavnog tajnika UN-a za sprječavanje genocida Alice Wairimu Nderitu i sudjelovala na konferenciji posvećenoj hrabrosti žena te enklave u ratu.

Kazala je kako je važno odgojiti nove generacije koje ne mrze i ne žele osvetu, ali je istodobno upozorila kako je nužno bezuvjetno priznati zločine i tako graditi trajni mir i pomirenje.

– Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) donio je presude o tome da je u Srebrenici počinjen genocid i to se ne smije nijekati, kazala je Nderitu istaknuvši kako su neprihvatljve poruke i incidenti kojima se dokazuje da se žrtve ne poštuje.

Gotovo istodobno dok je trajala ta konferencija u zgradi srebreničke općine propala je sjednica na kojoj je trebala biti odana počast svim žrtvama rata koje su stradale u tom dijelu BiH.

U pozivu za komemorativnu sjednicu izbjegnuto je spominjanje termina genocid pa bočnjački zastupnici nisu željeli doći.

– Nema smisla dolaziti na sjednice na kojoj bi se odavala neka počast žrtvama, a odmah nakon toga nijekao genocid, kazao je predstavnik Bošnjaka u općinskom vijeću Alija Tabaković aludirajući na stajališta srpskih zastupnika kao i načelnika općine Mladena Grujičića koji odbijaju prihvatiti sudske presude u kojima je utvrđeno počinjenje genocida 1995.

Grujičić je pak novinarima kazao kako je nedolazak bošnjačkih zastupnika na komemoraciju najmerno izazvan problem kojega je, kako tvrdi, nametnula međunarodna zajednica.

– Kada bi se međunarodna zajednica maknula odavde mi ne bismo imali problema, ustvrdio je Grujičić koji nije želi odgovarati na pitanja novinara o genocidu.