RIJEKA – »Mladi i budućnost Europe« naziv je konferencije održane jučer u prostoru Exportdrva. Panel-raspravu na temu mladih i budućnosti europske kulture pokrenuo je Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj, a riječ je o nastavku šireg procesa Konferencije o budućnosti Europe organizirane u svibnju u suradnji Ureda i Hrvatskog sabora, tijekom koje su se rektori i studenti 10 sveučilišnih gradova, među ostalim i Rijeke, osvrnuli na čitav niz pitanja vezanih za reformu europskih društava i gospodarstava.

U organizaciji jučerašnje panel-rasprave na temu mladih i budućnosti europske kulture sudjelovali su i EPK Rijeka 2020., Sveučilište u Rijeci te novootvoreni riječki »Europe Direct centar«.

Konferenciju je otvorio novoizabrani riječki gradonačelnik Marko Filipović, a u raspravi uživo sudjelovala je zastupnica u Europskom parlamentu Romana Jerković (SDP, S&D), dok su se putem videoveze uključili eurozastupnica Željana Zovko (HDZ, EPP) i eurozastupnik Predrag Fred Matić (SDP, S&D). U raspravi uživo sudjelovao je zastupnik u Hrvatskom saboru Marko Pavić, kao i direktorica projekta Europske prijestolnice kulture – Rijeka 2020 Irena Kregar Šegota te studentica Filozofskog fakulteta u Rijeci Sara Sušanj.

Dječja kuća i Šećerana

Marko Filipović istaknuo je kako je upravo Rijeka idealan kandidat za održavanje konferencije na temu mladih i kulture s obzirom na to da ju je donedavno krasila titula Europske prijestolnice kulture.

– Nakon EPK-a Rijeci će ostati brojni kulturni projekti, naročito oni infrastrukturni, poput Dječje kuće ili Palače šećerane. Važnost će se Europske prijestolnice kulture još dugo valorizirati, a iskustvo proizašlo iz predsjedavanja europskom kulturom ostat će trajna snaga u našim ljudima, volonterima, brojnim sudionicima – rekao je gradonačelnik Filipović.

Eurozastupnica Željana Zovko iskazala je čast i zadovoljstvo što se svojim radom i djelovanjem u Europskom parlamentu zalagala za produljenje riječke titule Europske prijestolnice kulture, a istaknula je i kako se konstantno bori za povećanje europskih proračunskih sredstava koja se izdvajaju za kulturu, medije i obrazovanje.

– Velika je čast nositi titulu europske prijestolnice kulture, ali sada je važno vidjeti kako će se razvijati svi projekti nastali kao dio tog nasljeđa, rekla je Zovko.

Primjerene plaće i naknade

Eurozastupnik Predrag Fred Matić također je naglasio kako se svi hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu žestoko bore za kulturu i oporavak kulturnog sektora od posljedica koronakrize, prvenstveno kroz nastojanja da se povećaju europska izdvajanja za kulturu.

– Šansu da se naprave pomaci u kulturi prvenstveno vidim kroz osiguravanje primjerenih plaća i naknada za sve zaposlene u kulturnom sektoru, odnosno kroz ostvarivanje punih radnih i socijalnih prava za sve kulturne djelatnike, rekao je Matić.

Eurozastupnica Romana Jerković naglasila je koliku važnost kultura predstavlja za čovjeka, ali i društvo u cjelini, stoga se složila s ocjenama kolega eurozastupnika o potrebi dodatnih ulaganja u kulturu i kulturni sektor.

– Kultura je oduvijek mijenjala svijet nabolje. Kultura i umjetnost donose smisao ljudskome postojanju i životu, ali i pokazuju stupanj razvijenosti određene države, stoga se ona nikako ne smije zanemarivati, istaknula je Jerković.

Izazovi digitalnog prostora

Zastupnik Marko Pavić istaknuo je kako kultura uistinu jest važan čimbenik svakoga društva, stoga je napomenuo kako Vlada Republike Hrvatske putem nacionalnog programa oporavka izrazito puno čini za kulturni sektor.

– Vlada je prepoznala da su mladi i kultura bitni za naše društvo, zbog toga su u nacionalnom programu oporavka reflektirane potpore za nezavisnu kulturu, udruge u kulturi, ekonomiju doživljaja, kreativnu i druge kulturne industrije, rekao je Pavić.

Direktorica projekta EPK-a – Rijeka 2020 Irena Kregar Šegota retrospektivno se osvrnula na čitav projekt te izrazila zadovoljstvo ostvarenim, pogotovo s obzirom na brojne izazove s kojima su se svi sudionici projekta zbog epidemije morali nositi. Što se tiče budućnosti kulture, Kregar Šegota je istaknula kako je digitalni prostor otvorio brojne mogućnosti za kulturu, poput dijeljenja sadržaja i povezivanja, ali i brojne poteškoće.

– Prilagođavanje svake zasebne umjetničke discipline digitalnom prostoru zahtijeva vrijeme, znanje, investicije. Očekuju nas zahtjevni izazovi u kulturi, i kreatore kulturnih sadržaja i nositelje kulturnih politika. Ipak, vrlo je teško za očekivati da će digitalni prostor moći trajno zamijeniti intiman i zajednički doživljaj konzumiranja umjetnosti, zaključila je Kregar Šegota.