RIJEKA Na natječaj za obnovu Galeba javilo se samo remontno brodogradilište Viktor Lenac s ponudom koja je duplo veća od onoga što su u Gradu Rijeci procijenili da će biti cijena čitavog posla. Lenac za remont negdašnjeg Titovog Bijelog broda traži 59.964.856 kuna, odnosno 74.956.070 kuna s PDV-om.

A koliko su u Gradu Rijeci procijenili da će ih stajati obnova ovog negdašnjeg plovećeg ponosa, koji je već godinama privezan kao ruzinava ruina u riječkoj luci? Točno 27.665.000 kuna, odnosno više nego duplo manje.

Za očekivati je da će u Gradu sada poništiti natječaj, kao što su to već nedavno učinili po pitanju obnove T-objekta u Benčiću, u kojem bi trebao biti uređen novi središnji objekt Gradske knjižnice Rijeka.

Od potrošača u priređivača

Da bi s natječajem za Galeb moglo biti problema Novi list je pisao još nedavno. Još tada se postavljalo pitanje je li 27,6 milijuna kuna dovoljno za sve ono što je potrebno da bi se Galeb od potrošača pretvorio u priređivača novca?

Gradski pročelnik za kulturu Ivan Šarar tad je tvrdio da natječajna sredstva i rokovi nisu proizvoljni.

– Sada mi se čini da je lakše fizički obnoviti brod nego što je bilo pripremiti svu dokumentaciju za natječaj. Projektnu dokumentaciju za prenamjenu broda radila je tvrtka Marine and Energy Solutions DIV, koja je taj posao dobila na javnom natječaju, a predviđenu cijenu i vrijeme potrebno za obnovu donijeli smo na temelju dugotrajnih priprema i stručnih procjena. U cijeli postupak pripreme bio je uključen Hrvatski registar brodova i Konzervatorski odjel u Rijeci, s obzirom na to da je brod kulturno dobro. Vjerujem da će hrvatska brodogradilišta pronaći svoj interes u ovom poslu i da će natječaj biti uspješan – objašnjavao je tada Šarar.

Uvjereni da će biti više ponuda

Na pitanje što će se dogoditi ako ponuđači ponude višu cijenu Šarar je rekao: “U slučaju ponude koja cijenom premašuje procijenjenu vrijednost nabave, sukladno odredbama Zakona o javnoj nabavi, moguće je poništiti natječaj, ili, ako je naručitelj u mogućnosti osigurati dodatna dostatna sredstva iz vlastitih izvora, moguće je odabrati i takvu ponudu. S obzirom na to da smo u EU projektu, o svemu tome dužni smo informirati i posrednička tijela te čekati njihovo očitovanje u tom smislu”.

On je tada bio uvjeren da će se javiti više ponuđača jer da “je postojao i interes određenih gospodarskih subjekata u postupku prethodnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću”.

To se na kraju nije pokazalo točnim, a Novi list je krajem prosinca proveo kratku anketu među domaćim brodograditeljima kako bi saznali koliko je ovaj posao realan i zanimljiv škverovima.

Još tada se u brodograđevnim krugovima neslužbeno moglo čuti da sam rok od 10 mjeseci i nije toliko problematičan, ali je upitno mogu li se potrebni radovi »ugurati« u zadane financijske okvire. Unatoč opsežnoj dokumentaciji, pitanje je u kakvom je točno stanju oplata broda te koliko će koštati obnova, odnosno zamjena tikovine na palubama.

Brodograditelji bili skeptični

– Sigurno se radi o zanimljivom poslu, ali treba detaljno provjeriti financijsku stranu priče. Znanja u našim škverovima ima, bez obzira na zahtjevnost posla – rekao nam je jedan brodograđevni stručnjak, koji je zbog natječaja u tijeku želio ostati anoniman.

Sad se Grad našao u dodatnoj vremenskoj stisci, jer Galeb je trebao biti obnovljen do kraja 2019. godine. Tad bi trebalo krenuti završno uređenje muzejskog postava i opremanje restauriranim namještajem, a sve da bi početkom ljeta 2020. godine »Galeb« otvorio svoja vrata kao muzej, hostel, restoran i sve ono što je njegovom prenamjenom predviđeno.

To je sad postalo upitno, ali vremenski rokovi su u ovoj situaciji još najmanji problem za Grad. Gdje će namaknuti dodatnih 30 milijuna kuna za obnovu Galeba, u situaciju u kojoj je proračun u akumuliranom gubitku od 270 milijuna kuna? Novim, još jednim kreditom?

Promašaj s Gradskom knjižnicom

Problemi s javnom nabavom za izbor izvođača obnove “Galeba” nisu, naime, jedini koji obilježavaju trenutni riječki pokušaj zamaha na razvoju kulturne i društvene infrastrukture, a u vezi s projektom Rijeka 2020 Europska prijestolnica kulture.

Slična situacija, doduše s manjim promašajem procjene i vrijednosti investicije, neugodno je zatekla i Gradsku knjižnicu Rijeka, odnosno čitatelje u Rijeci uopće i sve one koji godinama iščekuju pravu središnju zgradu Knjižnice.

Naime, postupak javne nabave za rekonstrukciju tzv. t-objekta u kompleksu “Benčić” (najveći objekt u kompleksu), a u kojem svoje mjesto treba naći Gradska knjižnica Rijeka odnosno dosadašnji raspršeni odjeli u Palači Modello i Filodrammatici, Narodna čitaonica kao i sve upravne i razvojne službe Knjižnice, također je poništen te je najavljeno njegovo ponavljanje bez preciznog datuma.

Naime, na natječaj su stigle četiri ponude – poduzeća VG5 iz Ljubljane, Lavčević-inženjeringa iz Splita, zajednice ponuditelja GP Krka i Fidala iz Rijeke te ING-GRADA iz Zagreba, ali slovenska ponuda je odbačena kao nevažeća zbog nepotpunosti troškovnika dok su sve ostale ponude bile iznad planiranih sredstava Grada Rijeke za tu fazu radova na novoj Gradskoj knjižnici Rijeka.

Vrijednost nabave procijenjena je na 56.163.080,00 kuna bez PDV-a dok je najniža pristigla ponuda, ona GP Krka i Fidala iznosila 67.094.777,72 kune bez PDV-a što je razlika od gotovo 10 milijuna kuna. Recimo pak da je najskuplja ponuda, ona ING-GRAD-a čak 30 milijuna kuna viša od za projekt osiguranog iznosa.

Što sad?

Postavlja se pitanje da li izvođači nabijaju procjene, iako to nemaju razloga činiti jer malo je vjerojatno da Grad može osigurati više od predviđenih sredstava, ili su pak procjene vrijednosti radova bile dramatično pogrešne. Ako je riječ o potonjem riječ je o vrlo neugodnom trenutku, kako za Galeb, tako i za Gradsku knjižnicu Rijeka.

Novim usporavanjem izgradnje Gradske knjižnice Rijeka gubi veći dio korisnika i građana koji će redovito koristiti usluge kulturnih ustanova u kompleksu Benčić. Podsjetimo, rok koji je gradonačelnik i organizacija Rijeka 2020 više puta komunicirala za ostvarenje tog projekta je veljača 2021. godine čime je svečano trebao biti zaključen riječki EPK i riješeno dugogodišnjne pitanje.