Sanjin Kirigin, direktor Energa / Foto : NL ARHIVA
Na pitanje je li direktor Kirigin sam odlučio aktivirati mirovinu ili je zamoljen da to učini, Filipović je kazao da je Kirigin sam izvijestio Skupštinu o umirovljenju, dodavši da će voditi Energo do 20. ožujka ove godine
povezane vijesti
RIJEKA – Direktor Energa Sanjin Kirigin nakon više od 15 godina na čelu ovog gradskog trgovačkog društva odlazi u mirovinu, a Skupština Energa raspisala je javni natječaj za njegovog nasljednika koji bi trebao biti izabran do 6. ožujka ove godine. Najavio je to riječki gradonačelnik Marko Filipović na konferenciji za novinare na kojoj je prezentiran projekt obnove toplinarstva grada Rijeke.
– Obnova toplinarstva izuzetno je važan projekt za budućnost Energa koji je u zadnjih nekoliko mjeseci prošao trnovit put zbog energetske krize. Zahvaljujem gradskim vijećnicima koji su podržali odluku o dokapitalizaciji Energa s 30 milijuna kuna, a očekuje nas dogovor s vjerovnicima Energa, bankama, u vezi s reprogramom duga kako bi se dodatno stabiliziralo poslovanje. Cilj je kratkoročne obveze, odnosno kredite, zamijeniti dugoročnim. Ne znamo što će se dalje događati s cijenom energenata, ali važno je da Gradsko vijeće i ja kao gradonačelnik stojimo iza Energa. Uz to želimo vratiti sve korisnike u Energo. Nakon dokapitalizacije Grad Rijeka je 92-postotni vlasnik Energa, izjavio je Filipović. Na pitanje je li direktor Kirigin sam odlučio aktivirati mirovinu ili je zamoljen da to učini, Filipović je kazao da je Kirigin sam izvijestio Skupštinu o umirovljenju, dodavši da će voditi Energo do 20. ožujka ove godine.
Promjenu na čelu Energa objavio je Marko Filipović, a Marko Križanec potvrdio je da će se javiti na natječaj / Snimio Mateo LEVAK
Najduža i najsloženija trasa
Zamjenik direktora Energa Marko Križanec potvrdio je da će se javiti na raspisani natječaj za direktora. On je prezentirao projekt obnove toplinarstva grada Rijeke.
– Projekt obnove toplinarstva grada Rijeke kojeg provodi tvrtka Energo ulazi u fazu intenzivnih radova. Uz obnovu sedam riječkih toplana, potpisom ugovora s tvrtkom AMARC stvoreni su svi uvjeti za početak radova na distributivnoj toplovodnoj mreži Energa čime će se obnoviti 7,9 kilometara starih riječkih toplovoda te izgraditi 2,5 kilometara novih spojnih toplovoda. Početak radova na toplovodnoj distributivnoj mreži Energa planiran je za drugu polovinu ožujka ove godine i to na izgradnji spojnog toplovoda Gornja Vežica-Vojak u ulicama Dukićeva i Tome Strižića. Radi se o najdužoj i najsloženijoj trasi ukupne dužine 1,2 kilometra. Potom slijedi izgradnja spoja toplana Zamet i toplane Malonji, na kojima su u tijeku radovi u sklopu projekta obnove toplinarstva, te spoj s toplanom Krnjevo čime će se zaokružiti novi sustav “Zapad”. Krajem proljeća ove godine započinju radovi na rekonstrukciji postojeće toplovodne mreže. Prvo će započeti zamjena toplovoda na Gornjoj Vežici, a zatim i u ostalim dijelovima grada – Donjoj Vežici, Vojaku, Zametu, Malonjima i Srdočima, najavio je Križanec.
Energo će se pripremiti za javni natječaj za obveznu javnu uslugu
Zamjenik direktora Energa Marko Križanec javit će se na javni natječaj za novog direktora jer ima ambiciju voditi ovu gradsku tvrtku koja je u velikim problemima. Da ne bi došlo do potpunog poslovnog kraha, Energo je dokapitaliziran s 30 milijuna kuna uz odobrenje Gradskog vijeća. Razlog poslovnim problemima svakako je energetska kriza, ali u cijeloj priči ima i odgovornosti uskoro umirovljenog direktora Sanjina Kirigina. Tko god bio izabran za direktora, morat će pokušati vratiti riječke kupce plina za domaćinstva koji su bili prisiljeni prijeći u Gradsku plinaru Zagreb – Opskrba koja je u obvezi javne usluge. – Mi smo se bili javili na natječaj kako bi Energo bio u obvezi javne usluge, ali izabrana je Gradska plinara Zagreb – Opskrba. Taj ugovor traje do 20. rujna 2024. godine, a Energo će se javiti na novi natječaj kada bude raspisan, najavio je Križanec. |
Murali na spremnicima
Već sljedećeg tjedna započinju intenzivni radovi na toplani Gornja Vežica. Radovi uključuju demontažu dijela postojeće opreme, ugradnju dva visokoučinkovita kogeneracijska motora ukupne snage 2,64 MW toplinske energije, odnosno 2,41 MW električne energije, te frekventno upravljane distribucijske pumpe. Radi se o dva najjača uređaja za istovremenu proizvodnju struje i toplinske energije u sustavu Energa. Izvan toplane bit će ugrađeni toplinski spremnici ukupnog kapaciteta 400 metara kubičnih tople vode koji su valjkastog oblika, visine 18 metara, širine četiri metra i oslikani muralima riječkih umjetnika. Na krovu toplane bit će postavljeni solarni paneli za grijanje vode energijom sunca. Toplana će biti automatski upravljana i daljinski nadzirana. Očekivani završetak radova na toplani Gornja Vežica, koja će postati glavna toplana toplinskog sustava “Istok” s povezanim sustavima Vojak i Donja Vežica, predviđen je u srpnju ove godine.
Obnova toplinarstva vrijedna oko 15 milijuna eura
Cilj projekta “Obnova toplinarstva grada Rijeke” je povećanje energetske učinkovitosti toplinskog sustava i pouzdanosti opskrbe toplinskom energijom u gradu Rijeci putem ulaganja u modernizaciju toplana i toplovoda uz postupan prelazak na obnovljive izvore energije. Taj se cilj postiže povezivanjem individualnih toplinskih sustava u istočnom i zapadnom dijelu grada Rijeke u jedinstvene sustave proizvodnje, distribucije i opskrbe koji će više od 5 posto energije dobivati iz kogeneracije i obnovljivih izvora energije. Značajni benefiti obnove su ušteda energije, smanjenje gubitaka u distributivnoj mreži te doprinos zaštiti okoliša kroz smanjenje emisije CO, dušikovih i sumpornih oksida. Projekt “Obnova toplinarstva Grada Rijeke” obuhvaća ulaganje u modernizaciju proizvodnih pogona, toplana, te obnovu i izgradnju toplovodne distribucijske mreže. Riječ je o projektu u sklopu ITU mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja Urbane aglomeracije Rijeka, uvedenog s ciljem jačanja uloge gradova kao pokretača gospodarskog razvoja. Ukupna vrijednost projekta je oko 14,9 milijuna eura, od čega EU sufinanciranje iznosi nešto više od 11 milijuna eura, a sredstva za njegovu realizaciju osigurana su iz Kohezijskog fonda putem Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Predviđeni završetak projekta je sredina 2024. godine. |
Radovi na toplani s najstarijom opremom u gradskom sustavu, toplani Zamet, nalaze se pri samom kraju. U toplanu je ugrađena nova plinska kondenzacijska kotlovnica od tri MW što je označilo prelazak s loživog ulja na prirodni plin. Ugrađene su i nove frekventno upravljane distribucijske pumpe, elektrooprema i potpuno automatizirano upravljanje uz daljinski nadzor. Nova tehnologija u toplinskom sustavu Zamet visoko je učinkovita, čista i sigurna. Krajem svibnja trebala bi u cijelosti biti obnovljena i potpuno automatizirana i toplana Malonji na kojoj se radi punim intenzitetom. Uz toplanu su izgrađena nova tri spremnika toplinske energije. Kao i na Gornjoj Vežici, također će biti oslikani muralima riječkih umjetnika. Bit će obnovljena i toplana Srdoči koja će činiti zasebni toplinski sustav za taj dio grada. Građevinska dozvola je ishodovana, a radovi započinju u ožujku ove godine.
Snimio S. DRECHSLER
