Popis stanovništva u Primorsko-goranskoj županiji pokazao je poražavajuću demografsku sliku, pri čemu je pad broja stanovnika od 10,02 posto još veći od prosjeka na razini države koja ima 9,25 posto stanovnika manje nego prije deset godina.

Stvarne brojke, prema procjenama stručnjaka, na državnoj i regionalnoj razini vjerojatno su još gore, jer je još neutvrđen broj onih koji su službeno popisani, ali u stvarnosti žive u inozemstvu.

Za ilustraciju, Rijeka je u deset godina izgubila gotovo jednako stanovnika koliko ih danas zajedno imaju općine Viškovo i Kostrena, jedine dvije jedinice lokalne samouprave u kopnenom dijelu županije koje su zabilježile rast broja stanovnika.

Uz Grad Rijeku, po padu broja stanovnika izdavaja se i Gorski kotar, čija već desetljećima otužna demografska slika je i službeno postala još tužnija, a neslavni rekord drži Općina Vrbovsko koja je u samo deset godina izgubila više od dvadeset posto stanovnika.

U pozitivnim brojkama, uz Viškovo i Kostrenu, odskače otok Krk, gdje je u četiri od ukupno sedam jedinica lokalne samouprave zabilježen rast broja stanovnika – u Gradu Krku i općinama Malinska, Dobrinj i Omišalj, dok je Baška ostala praktički na istom broju, sa samo jednim stanovnikom manje nego prije deset godina.

Nismo iznenađeni

Načelnici Kostrene i Viškova, jedinih jedinica lokalne samouprave u okolici s pozitivnim prirastom stanovništva, dobre demografske rezultate pripisuju u prvom redu aktivnostima i pogodnostima koje njihove općine nude svojim stanovnicima, a time privlače i one iz drugih krajeva.

Tako načelnica Općine Viškovo, Sanja Udović, ističe zadovoljstvo činjenicom da Viškovo, s gotovo tisuću i pol stanovnika više nego na zadnjem popisu, ostaje najveća hrvatska općina po broju žitelja.

– Ovakav porast nas nije iznenadio pogotovo jer se u Viškovu posljednjih godina rađa od 150 do 180 djece godišnje.

Ovi pozitivni demografski pokazatelji govore, prije svega, da Viškovo nema straha za budućnost jer nemamo danas, a nećemo ni imati problema s radnom snagom jer se odgajaju nove generacije radno sposobnog stanovništva.

Viškovo je oduvijek bilo poznato po svom gospodarstvu čiju strukturu i danas čine sektor malog i srednjeg poduzetništva te obrtništva. Danas na području Viškova imamo oko 1.100 gospodarskih subjekata – aktivnih trgovačkih društava ili obrta.

Sigurna sam da je to jedan od glavnih razloga povećanja broja stanovništva, jer ljudi koji se doseljavaju u Viškovo imaju gdje živjeti i stvarati svoje bolje sutra. Oni koji pritom imaju djecu mogu računati na izdašne subvencije za smještaj u vrtićima ili u obrtima koji obavljaju djelatnost dadilja, kaže Udović.

Navodi brojne programe koji predstavljaju nadstandard u osnovnim školama, uz sustav stipendiranja najboljih srednjoškolaca i studenata.

Rast broja stanovnika, dodaje, pred općinu stavlja i brojne izazove, poput povećanja vrtićkih i školskih kapaciteta, pa je već isplanirana gradnja novog vrtića u Viškovu, kao i u Saršonima i Marinićima te nove škole u Marinićima.

– Daljnjem razvoju Viškova u svakom pogledu pridonijet će i najveći infrastrukturni projekt u povijesti naše općine, u sklopu projekta »Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka«.

Kroz idućih pet godina u modernizaciju vodovodnog i kanalizacijskog sustava bit će uloženo gotovo 230 milijuna kuna, pa će naši mještani i poduzetnici imati značajno veći komunalni standard, kaže načelnica.

Značajna ulaganja

Kostrenski načelnik Dražen Vranić smatra kako je pozitivan trend povećanja broja stanovnika općine posljedica brojnih aktivnosti i značajnih ulaganja u razne segmente društva kako bi mještani imali što bolje i kvalitetnije uvjete za život.

– Gotovo 30 posto proračuna izdvajamo za potrebe predškolskog odgoja, obrazovanja, socijalno – zdravstvenih programa, kulture, sporta i svih drugih društvenih aktivnosti važnih za našu zajednicu.

Ovakva naša nastojanja, ponajprije ulaganja u odgoj i obrazovanje naših najmlađih mještana, vidimo kao ulog u budućnost Kostrene. To je prepoznato i izvan naše općine, pa je tako Kostrena svrstana među 10 najboljih općina u Republici Hrvatskoj po izdvajanju iz proračuna za obrazovanje svojih mještana.

Pored toga, stalno se ulaže u infrastrukturu, poticajne mjere za poduzetnike, stvaranje uvjeta za rad i život mladih obitelji, kao i drugih skupina društva, čime se podiže svakodnevna kvaliteta života u Kostreni, jer želimo da Kostrena bude mjesto poželjno za ugodan život i rad svih naših mještana.

Sva ova naša nastojanja i aktivnosti prepoznaju i brojni drugi, pa stoga i imamo povećanje broja stanovnika, ali isto tako i povećanje broja djece, što me posebno veseli.

Zbog toga smo započeli s projektom izgradnje nove zgrade područnog vrtića s novih 100 mjesta, kao i što vjerujem da ćemo sa Županijom, kao osnivačem naše škole, u skoro vrijeme krenuti i u projekt proširenja škole kojoj, zbog ovih pozitivnih trendova, također treba povećati kapacitet, kako bi zadržali brojne pedagoške standarde i nadstandarde koje ima naša škola, kaže Vranić.

Pune škole i vrtići

Nije trebao popis da nam pokaže da rastemo, odnosno da se broj stanovnika u našim mjestima povećava! Složili su se u tom svom komentaru čelnici četiriju krčkih lokalnih samouprava koje su, prema podacima nedavno provedenog popisa stanovništva, u posljednjem desetljeću povećale broj svojih žitelja.

Krčki gradonačelnik Darijo Vasilić, jednako kao i njegove kolegice i kolege – Mirela Ahmetović, Neven Komadina i Robert Anton Kraljić kažu da se spomenuti, sad i službeno potvrđeni trend u svim tim otočnim sredinama već neko vrijeme jasno manifestira u »gužvama« u dječjim vrtićima i školama, odgojno-obrazovnim kompleksima koji su, iako uglavnom građeni u posljednjih petnaestak godina, već danas uglavnom potpuno popunjeni, a u gradu Krku čak i nedostatni za prihvat svih mališana.

– Već dugo govorim da broj stanovnika Grada Krka raste po stopi od 1 posto godišnje, i to još od 80-ih godina prošlog stoljeća, kad su započeli takvi trendovi. Jasno je da je mogućnost zadovoljenja egzistencijalnih potreba kroz pronalazak zaposlenja i uživanje u plaći koja će osigurati sigurnost cjelokupnoj obitelji glavni i osnovni motiv ostanka ljudi na nekom području.

U nas gotovo da i nema nezaposlenih, a uz sve to kvaliteta života je na vrlo visokoj razini.

Lokalne uprave, pa tako i ova Gradska, redom su odradile kvalitetan posao u prošlim godinama, pa i desetljećima ako hoćete, pa je tako, a reći ću to samo za Grad Krk, sad već gotovo u potpunosti, na svakom koraku »riješena« infrastruktura bez koje života u 21. stoljeću nema, poput vode, kanalizacije, ali i telekomunikacijske infrastrukture na kojoj se i sad radi.

Naravno, društvena odnosno obrazovna infrastruktura poput modernih vrtića, škola također je tu, pa se i na tom planu možemo pohvaliti nadstandardom koji, očito, donosi rezulate kojima sad svjedočimo.

I naravno, tu je i dobra prometna povezanost otoka s kopnom i županijskim središtem. A što je možda i najvažnije, tu je i jako, žilavo i uspješno gospodarstvo bez kojeg teško da bi ovaj grad, ali i otok Krk danas bili to što jesu.

Ne govorim samo o turizmu, već i građevinarstvu, kao i obrtništvu svih vrsta, zaključio je krčki gradonačelnik ocjenjujući da je »popisni plus« u konačnici svojevrsni miks svega spomenutog.

Kvaliteta života

Slična smo razmišljanja čuli i od njegovog kolege Roberta Antona Kraljića, čelnika Općine Malinska-Dubašnica koji je rekao da vjeruje da »stvarnih« stanovnika njegove općine ima i više no što se to sad pokazalo.

– Osobno znam tridesetak ljudi koji nisu popisani u ovom postupku, najčešće stoga što u vrijeme dok se popis provodio nisu bili ovdje, iako tu provode najveći dio godine.

Kako bilo, već i ovakvi podaci pokazuju da se na Krku, pa tako i na području Malinske »neč ipak dela kako rabi«, ne misleći pritom (samo) na upravu, odnosno ne tvrdeći da je Općina za sve zaslužna.

Ključ svega je stabilan prirodni prirast, odnosno natalitet koji nas drži oko nule ili u laganom plusu, a koji sve snažanije i zamjetnije ojačava mehanički priljev stanovnika koji je posvud postao vidljiv.

Ljudi dolaze zbog posla koji pronalaze i zbog kojeg s vremenom na naš otok sele i cijele svoje obitelji. S druge pak strane, sva naša mjesta, čak i ona najmanja, danas pružaju izuzetno visoku kvalitetu života u smislu njihovim žiteljiima dostupne infrastrukture.

U tom segmentu lokalne uprave neupitno su zaslužne jer osim njih, tu problematiku ne bi rješavao nitko drugi.

Zahvaljući tome da se na Krku danas lijepo, ugodno i kvalitetno posvud živi, mnogi naš otok izabiru i sele se na njega shvaćajući da je kvaliteta svakodnevice u mjestima poput naših zapravo znatno viša, a život humaniji.

Rijeka nam je na pola sata, tako da su i svakodnevna putovanja onima koji ondje pronalaze posao također realna opcija, zaključio je Kraljić.

Svakodnevne potrebe

Ista nam je promišljanja prenijela i Mirela Ahmetović koja je jedan od ključnih elemenata koji su pridonijeli omišaljskom demografskom uzletu prepoznala u činjenici »da je u posljednjih desetak godina Općina ulagala maksimalne napore i dala baš sve što je mogla na planu odgoja, obrazovanja, gradnje infrastrukture i svega ostalog što čini kvalitetu života, posebice za djecu i mlade«.

– Uvjete kakave smo mi u nas stvorili prepoznale su i brojne obitelj s kopna koje su se doselile, i takav se trend nastavlja.

Omišalj je s regionalnim centrom povezan izuzetno dobro te je mnogima, po pitanju vremena koje troše na prijevoz, danas gotovo pa svejedno žive li u Omišlju ili u nekom od centra udaljenijem riječkom kvartu.

Naravno da onda izbor za mjesto života najčešće pada na otok, i to zbog prednosti koje život u malim zajednicama poput naše nedvojbeno sa sobom nosi. Vjerujem da će se trend koji je pokazao ovaj popis nastaviti i u budućnosti, zaključila je omišaljska načelnica.

Naglašavajući da se s otoka Krka, iako pojedinci naravno odlaze na rad u inozemstvo, uglavnom ne odlazi, već da se na njega dolazi i doseljava, i dobrinjski nam je načelnik Neven Komadina predstavio da se takvi trendovi ocrtavaju na svakom, pa tako i na obrazovnom planu.

– U zadnjih pet godina broj polaznika naše područne škole povećao se za čak 40 posto, pa stoga i ne čudi da ovih dana sa Županijom dogovaramo modalitete rješavanja te problematike kroz dogradnju školske zgrade.

To je samo jedan od koraka kojim nastojimo odgovoriti potrebama svakodnevice, izazovima koje mi u Dobrinju odgovaramo kroz ulaganja u modernizaciju infrastrukture.

Naravno da je turizam onaj koji generira glavninu gospodarskih tokova na našem području, ali on nije jedini.

Tu je i »građevina«, ali i trgovina te sve ostale gospodarske branše, kao i obrtništvo koje sa svakim novim infrastrukturnim iskorakom, poput ovog koji sad činimo kroz gradnju sustava odvodnje otpadnih voda, pokazuje novu, dodatnu dozu vitalnosti.

Razina osiguravanja uvjeta ugodnog i kvalitetnog života osnova su donošenja odluke o tome hoćete li negdje ostati ili otići. Činjenica jest da na području Dobrinjštine, kao uostalom i na ostatku Krka, nezaposlenih nema.

Naprotiv, mi ovdje imamo deficit radne snage, zaključio je Komadina složivši se s kolegama u ocjeni da je najviše i najbolje što su lokalne uprave mogle učiniti, a što su na Krku u konačnici činile, bila ulaganja u temeljenu infrastrukturu koju su svi segmenti zajednice potom iskoristili na najbolji mogući način, jednako kao i u mjere »praćenja« potreba mladih, kroz stipendije, podmirivanja troškova školovanja i niz drugih mjera okrenutih genaracijama na kojima svijet ostaje.